Narodno blagostanje — dodatak

78

resantna ta pojava da se obrt povećava pri jednovremenom зтапјепји salda računa na kraju godine. To bi mogao biti neobično povoljan znak, da je popustila zamrzlost kredita i da je intenzivniji obrt po pojedinim računima. To, međutim, kao što ćemo docnije videti, nije bio slučaj. Povećanje obrta ie posledica većih javnih funkcija, koje je Privilegovana agrarna banka primila bez ikakvog izgleda na neku zaradu. U svakom slučaju pokazuje smanjenje zbira bilansa, da su raspoloživa sredstva manja. =

Glavnica i fondovi, osim penzionog, čine vlastita sredstva. Njihov zbir iznosi u 1937 god. 7493,6 mil. din. prema 743,2 mil., 741,8 i 738,6 mil., od čega u svakoj godini treba odbiti okruglo 11 mil. din., kao neuplaćeni deo glavnice. Vidimo apsolutno normalan porast za sve četiri godine. U tuđa sredstva padaju: ulozi, tekući računi i fondovi javnih ustanova. Njihova visina je u 1937 god. bila 53,5 mil. prema 549 mil., 36,2 mil. i 30,2 mil. Prema 19836 godini možemo da ustanovimo pad, a prema ranijim godinama porast. Vrlo interesantan je odnos između sopstvenih i tuđih sredstava kod PriуПетоуапе астагле ђапКе. Оп је 92,9:06,0, 92,9 26,7 | 90.4; Odnos je baš suprotan, nego što je kod privatnih novčanih zavoda. Mi smo u br. 13 od o. g. ustanovili razmeru između sopstvenih i tuđih sredstava kod privatnih novčanih zavoda sa 33,66 : 66,34 u 1936 god. i 34,14:6G6,86 u 19835 godini. Ako bi se kod privatnih novčanih zavoda moglo reći, da imaju ргеviše tuđih sredstava u srazmeri sa sopstvenim, kod Privilegovane agrane banke je sigurno da ih ima premalo. Mi smo u prošlogodišnjoj analizi konstatovali, da je životno pitanje za nju povećanje raspoloživih sredstava, u konkretnom slučaju depozitnog posla. Iz gornjih podataka se vidi da su se u 1937 god. tuđa sredstva nešto povećala prema sopstvenim sredstvima. Najveći deo tuđih sredstava otpada na uloge na štednju i po tekućim računima. Oni su iznosili 30,6 mil. din. prema 17,5 mil., 14,7 mil. i 14,8 mil. Štedni ulozi privatnika bili su gotovo sasvim stabilni kroz poslednje četiri godine, ali je zato veliki porast uloga po tekućim računima. To naročito pada u oči za poslednje dve godine. Vrlo veliki je bio porast po tekućim računima, koji je iznosio 7929,6 mil. prema 289,5 mil., 208,5 mil. i 89,8 mil. din. Fondovi Ministarstva poljoprivrede i samoupravnih ustanova su po svojoj prirodi stabilni sa minimalnim prometom. Njihova visina se vidi iz Dilansa. Prelazne pozicije u koje ubrajamo privremene i prenosne račune, kao i raznu pasivu i nepodignutu dividendu bile su: u 1937 god. 64,9 mil. prema 32,1 mil., 16,1 mil. i 20,8 mil. Naiveći udeo u svakoj godini otpada na privremene гаčune, koji se sastoje iz otplata anuiteta koji još iz nekih razloga nisu konačno razvrstani. Razna pasiva sadrži 1%0 ргоvizile zadrugama i savezima po Zakonu o zaštiti zemljoradnika, primljene iznose čija svrha nije naznačena, zatim depozite bančinih bivših hipotekarnih dužnika na ime kupovne cene imanja itd. U prenosnim računima su naizad samo prenosne kamate. Preostaju neutralne pozicije i to: penzioni fond činovnika i služitelja, garancije, ostave i kaucije i komisioni računi. Njihova ukupna visina prelazila ie u 1937 god. zbir bilansa i bila u 1937 god., 1,393 mil. din. prema 990 mil. 1,025 mil. i 1,077 mil. Te pozicije su bez uticija na poslovni uspeh. One se uglavnom sastoje od ostave države i dužnika i garancija primljenih od države. Neutralne pozicije pojavljuju se pod istim nazivom i u istoj visini i u aktivi. Privilegovana agrarna banka je najveći deo svojih sredstava plasirala u hipotekarne zajmove: 424,7 mil. u 1937 god. prema 467,4 mil., 467,4 i 479,5 mil. din. Globalna cifra pokazuje smanjenje, pošto ie banka otpisala 51 mil. din. po Uredbi o likvidaciji zemljoradničkih dugova. Nove zajmove banka je odobrila samo u izuzetnim slučajevima, kada se prodala zaloga bančinih dužnika novim licima i prilikom deobe postojećih zajmova na više novih zajmova. Što se naplate anuiteta tiče iz izveštaja se vidi da je postala bolja. Nešto manji iznos, nego u hipo-

tekarne, plasirano je u zadružne zaimove, i fo: u 1937 god. 302,8 mil. prema 286,5 mil., 255 mil. i 244,95 mil. Kao što vidimo, ta vrsta posla se povećava. Poslovanje sa zadrugama je neobično raznovrsno. Najvažnije grane su zajmovi na zadružne obveznice i menice i zadružnim tekućim računima. Saldo prve vrste zajmova povećan je sa 208,56 mil. krajem 1936 god. na 215,4 mil., a druge sa 42 mil. na 52 mil. Vrlo je interesantan pregled u izveštaju Privilegovane agrarne banke, u koju svrhu su se zadruge koristile kreditom. Na prvo mesto dolazi: otkup pšenice, zatim zadružna prodaja hrane, izvoz zaklanih i živih svinja, lombard masti itd. Velike kredite užiValu i zadruge po tekućim račumima, ı Io и 1937 сода. 80,5 mil. prema 75,7 mil., 785 mil. i 685 mil. din. Ом се sastoje od tekućih računa preuzetih od bivše Direkcije za poliopri-

vredni kredit od 39,4 mil. din. i od onih, koje je odobrila

Privilegovana agrarna banka u toku njenoga postojanja, čija je visina dostigla 48,5 mil. krajem 1937 god. prema 43,3 mil. godinu dana ranije. Tekući računi preuzeti od bivše Direkcije za polioprivredni kredit nisu se skoro ništa menjali u toku godine. Tekući računi koje je odobrila Privilegovana agrarna banka nasuprot tome pokazuju porast. Veću pažnju je obratila Privilegovana agrarna banka meničnim kreditima, na osnovu individualnih menica zadrugara i pojedinih zemlioradnika. Vrlo veliki deo zadružnih zaimova potpada pod Uredbu o likvidaciji zemljoradničkih dugova. Banka ie izvršila pregled portfelja zadrugarskih obveznica i izdvojila one koje potpadaju pod Uredbu u iznosu od 208,2 mil. din., ti. G8,80/o. Od drugih bančinih poslova treba pomenuti lombardni kredit koji je, istina, mali, ali u stalnom porastu. Banka je garantovala uz pokriće sa strane države žiro kredit kod Narodne banke Prizadu.

Da pređemo na likvidne pozicije aktive. Gotovina i od: mah raspoloživa potraživanja kod Poštanske štedionice, Državne hipotekarne banke i na žiro računu kod Narodne banke iznosila su 40,7 mil. din. u 1937 god. prema 92,5 mil., 31,7 mil. i 53,7 mil. Gotovina i odmah raspoloživa potraživanja prelaze visinu uloga po štednim knjižicama i tekućim računima. U 1937 god. pojivo se u aktivi osobeni fond za regulisanje zemljoradničkih dugova, koji je obrazovan po UredbDbi. Uredba predviđa redovnu dotaciju tog fonda iz državnog budžeta, a osim toga i dividenda na akcije države ide u njega. Kao logična posledica strukture bilansa najvažniju ulogu igraju prihodi od kamata, kao što se to vidi iz donje tablice.

Račun gubitka i dobitka

Rashođi 1934 1935 1936 1937 u hiljadama dinara Kamata 1.164 512 779 752 Troškovi 10.838 — — Upravni troškovi = 786 656 762 Plate osoblia S 7.378 7.496 7.692 Troškovi rev. zadr. = = 344 378 Obavez. osig. osoblja — 779 839 974 (Обри: ро Тр. хајт. „208 193 10 4 po nepokr. imanjima — — 503 1.355 inventara 70 60 68 97 Čista dobit 36.576 34.386 18.071 18.106 Prihodi Kamata 48.471 = = = DO. Dip. zaim, 1 17.699 20.262 19.404 po kratkoroč. zajmovima — 26.368 8.643 11.471 po hart. od vred. — 61 146 139 Razni prihodi 349 566 464 527 Prenos dobitka 80 2 36 184

Zbir prih. ili rashoda 48.900 44.636 99.551 31.718 Prihodi su se uvećali prema prethodnoj godini, ali su