Narodno blagostanje — dodatak

102

od njih više služi privrednim interesima mesta i okoline. Mlin spada u red najboljih u zemlji, liferuje brašno za Beograd za najuglednije potrošače. Fabrika leda zadovoljava vrlo jevtino domaću potrebu, a vunara potrebu seljaka. Što se tiče fabrike zejtina, njene su zasluge za okolinu neizmerne, Ona је podignuta s obzirom na okolnost, da se u Stigu u velikom obimu neguje, bored kukuruza, bundeva za hranu stoke. Ocenilo se, da u tom kraju ima dovoliho semena od bundeve za rentabilnost zaposlenja cedišta zejtina. Međutim, kad je nastala polioprivredna kriza, uprava ovoga preduzeća pomogla je Svom snagom preorijentaciju stiškog seljaka za jedan deo proizvodnje ka suncokretu, tako da ie danas fabrika puno zaposlena cedenjem suhncokretovog semena. 1 što je najinteresantnije, ta cednica radi na ujam (ušur). Seljaci donose svoje seme, kao pšenicu radi mlevenja. Suncokret je do pre izvesnog vremena u Stigu bio samo jedan cvet, danas je fo unosna polioprivredna kultura. Kao vrhunac, ali svakako ne kao poslednja etapa u aglomeriranju industrijskih preduća na mestu gornje vodehice, inamo da zabeležimo fabriku kartona. S obžirom na to da je ta industrija u Jugoslaviji uopšte mlada, mora se odati priznanje upravi za ovu inicijativu. Koliko je ona bila uspešna, najbolje ilustruje činjenica, da je prve godine celokupna proizvodnja kartona prodata unapred.

Prostor ne dopušta da uđemo detalinije u analizu ovoga industrijskog empofija V. Gradišta. Čitava bi se knjiga o tome mogla da napiše. Međutim, potrebno je da kažemo nekoliko reči o finansiiskoi strani оуог preduzeća, pošto je to glavni zadatak naših analiza bilansa. To će se videti iz ovih tablica:

Račun izravnanja

Aktiva 1937 1936 1935 u hili. dinara

Blagajna i 6 9,8 117 Poštanska štedionica 178,9 48,6 76,4 Električna centrala 53,5 56,8 63,1 Miin 758 836,6 929,5 Fabrika leda 181 56,6 62,9 Jaz i jaruga 17 19,1 21,2 Vunara 918 33,6 34,8 Cedionica zejtina 60,6 62,4 59,1 Fabrika kartona 264,9 246,7 Materijal i mreža 30,7 20,3 30,9

Nameštaj i pfibor — 3,6 4

Vrednost rezervnog fonda 279,8 247,3 235 Vrednost osoben. rez. fonda 66,2 21 Hrana 38,5 13,6 55, Наг ја 76,1 — = Gorivo i mazivo 33,1 41,8 35,7 Efektivni računi — — 7 Menični depo 480 480 500 Kaucije - 18 18 18 Равјуа Зе Glavnica | 400 400 400 Fondovi : Tezervni 262,7' 247 230,6 озођетћ! гехеуп; 329;8 238,2 151,6 za pokr. ev. štete 94,5 745 = za obnovu mašina 226,83 196,3 171,83 za amort. mašina 2157 188,7 160,7 za kursnu razliku 88,6 53,6 #3 Narodna banka 250 250 300 Opšta trg. banka 0,5. 0,2 Društveni akcepti 480 480 500 Polačači kaucija 18 18 18 Neisplaćena dividenda 0 7 == Akcionarima na raspoložefije 20 80 80 Zbir bilansš 2.538,7 2.950,9 2.994

Još mnogo sjajnije svedočanstvo upravi gornjeg preduzeća daje gornja statistika bilansnih cifara za poslednje tri_ godine. Kao što se vidi iz pasive, ukupan obrtni kapital iznosi oko dva miliona dinara, od čega je samo 250.000 din. dug, a sve ostalo sopstveni kapital. Od 1,700.000 sopstvenog kapitala, 400.000 dinara je glavnica, 1,200.000 rezerve, a 70.000 dobit za poslednju godinu. Na ovom se naibolie vidi oprezan rad i čuvanje svake pare.

Došlo je, prirodno, _угете да зе пајуес! deo rezerve pretvori u glavnicu. U tome je pogledu učinien predlog od strane uprave zboru akcionara. Predlaže se, naime, da se. glavnica poveća na milion dinara, s tim da se izda akcionarima besplatno tri nove akcije na svake dve stare. Ova odluka nije naišla u prvi mah na potrebno razumevanje od strane nadzorne vlasti, ali je u poslednje vreme sivar ipak dovedena u. red, jer opšti rezervni fond od 279.670 din. ostaje i dalje. Po sebi se razume, da alcionari imaju interes da se ova mera srovede već i s obzirom na naš sistem društvenog poreza, Do.

kome dopunski porez stoji u pravilnoj srazmeri sa visinom. rezervi,

Sa 2 mil. din. gradištanci su podigli šest raznih industriiskih preduzeća! To zvoni kao bajka! Mlin koji obično košta desetine miliona Gradištansko električno i industriisko a. d.. nije koštao ni milion dinara. Poslednjih godina se vodi u aktivi po: 958.000. Električna centrala vodi se po 583.000 i čini samo jedan mali deo gotovine kod Poštanske štedionice (174.000 din!). Fabrika leda se knjiži sa 51.000 din. Vunara se vodi sa 51.000: din., Cedionica zejtina sa 60.000 a Fabrika kartona sa 265.000. Sav materijal i mreža sa 31.000 din. } to je sve! Ne bi čovek nikad mogao da veruje, da se sa ovako minimalnim sumama mogu da podignu šest industriiskih preduzeća! Gradi-. štanci u ovom pogledu mogu da posluže kao učitelii jugoslovenskim malim Rkapitalistima. Gotovina iznosi polovinu glavnice (200.000 din.), a vrednost rezervnog fonda oko 250.009 din. Može li se zamisliti veća likvidnost kod industrijskog poduzeća? Račun dobitka i gubitka

Rashod 1937 1936 1985u hiliadama din. Opšti i troškovi proizvodnje 727,5 626,2 675,410%e otpis: Centrale 5,9 6,3 7 Mlina 84,2 92,9 102,5Fabrike leđa 5,7 6,3 - 7 Jaza i jaruge 1,9 2,1 2,4 Vunare 3,5 3,9 3,7 Сефотсе хеј па 5,7 6,9 5,8. Fabrike kartona 29,4 97, Materijala i mreže i 3,4 2,3 34 Nameštaja i pribora 3,6 0,4 0,4 Od čiste dobiti: Osobenom rež. fondu 84,2 86,5 12 Fondu za obnovu maš. 30 25 12 Еопди za атом. та. 30 85 15 Fondu za pokriće ev. štete 20 10 45. АКс. па гагр. 70 80 50 Prihod Bruto prihod 1.106 1.001,3 928 Zbir prihoda ili rashoda 1.106 1.001,3 998

Prihodi u 1937 godini iznose polovinu obrtnog kapitala (1.100.000 din.). Od toga su troškovi 727.000 din., otpisi 145.000 din., dotaciie fondovima 165.000 din., a 70.000 din. ie stavljeno. akcionarima na raspoloženje!

Мајтад га stručnjake jedan lep žadatak: Šta može da košta akcija ovog podužeća u e svoje minimalne vrednosti. Svakako bi to bio najbolji papir na jugoslovenghim berzama..