Narodno blagostanje — dodatak

ћодпи гофти zaostala je Za 19,87 mil. k. v. č. Opšti konzum je, doduše, i u toj godini bio u porastu za 3,23 mil. k. M.Š,

ali ie proizvodnia naiglavniieg konzumenta, Tvornice u Ки-

šama, bila za 29,6 mil. k. У. č. manja nego u 1935 godini. Produkcija energije u 1937 god. približila se je onoj iz godina pre krize i iznosila je 175,5 mil. k. v. č.,, odnosno za 37,5 mil. k. v. č. više nego u 1936 godini. Od ovog viška potrošila ie Tvornica za dušik u Rušama, blagodareći svojoj povišenoi produkciji u prošloi godini, 27,92 mil. k. v. č., tako da je ukupna potrošnja ove industriie u 1937 dostigla visinu od 98,26 mil. k. v. č;. U toku prošle godine povisila je svoju potrošniu i Trboveliska premogokopna družba (za 2104. mil. a OV. IS) 2. u odnosu na 1936 porastao je za 15,7%/o odnosno za 6,5 mil. i. v. Č. i opšti konzum. Na razvoji opšteg 'konzuma vrlo štetno utiču državne i samoupravne trošarine na struju. U nijednoi zemlji ne nailazi se na slična opterećenja koja koče razvitak elektrifikacije. Kako u Slovenačkoj, pored »Fale«, ima i čitav niz drugih hidrocentrala, kao i znatan deo kaloričnih centrala, razumljivo je da dolazi na dodirnim tačkama Kkatkođe da iznesemo i neka neobično interesantna zapažanja.

»Fali« se prebacuje i to da je strano preduzeće. Sasvim je tačno da je ona finansirana od strane švaicarskih banaka švajcarskim kapitalom. Ali ie isto tako sasvim pogrešno mišlienje, koje smatra da su sva strana preduzeća štetna, a sYya domaća korisna za našu narodnu privredu. Za параде ргоtiv stranog kapitala upravo je primer »Fale« vrlo rđavo izaĐran. U toku 15 godina svoga rada, od 1923 do 1938, ona nije uopšte mogla da deli dividendu, već je morala da zaključuje svoje završne račune čak i bez dovolino otpisa.

Glavne bilansne pozicije Električne centrale »Fala« za poslednje četiri godine pružaju nam priliku ne samo da ispitamo finansijsku strukturu i poslovne uspehe ovog za električnu privređu Slovenije tako važnoga preduzeća, nego takođe da iznesemo i neka neobično interesantna zapažanja.

Račun izravnania

Aktiva 1934 1935 1936 1937 u hiliadama dinara

Postrojenja*) 119.448 116.751 114.790 113.971 Pokretnosti 118 23 58 44 Alat 370 450 427 401 Кођа 1.200 1.408 1.806 1.843 Blagajna 669 808 889 811 Вапке 4.311 4.898 5.300 7.774 Efekti 50 635 635 5.635 Dužnici 4.903 4.080 3.829 3.851 Gubitak 440 497 469 494

Pasiva Glavnica 5.000 5.000 5.000 5.000 Poverioci 126.509 124.481 128.197 129.805 Zbir bilansa 131.509 129.481 128.197 134.805

Račun gubitka i dobitka

Rashodi Prenos gubitka 307 440 427 469 Opšti troškovi 5.630 5.852 5.461 5.747 Kamata 11.579 12.214 10.716 11.075 Porezi i takse 1.226 4.718 4.372 6.306 Kursna razlika 5.189 4.289 4.163 4.666 Gub. na depou banaka 691 = — = Amortizacija 3.000 3.000 3.000 3.000

Ž) Odgovara iznosu šv. fr. 30,80 mil., 30,55 mil. 30,32 mil. ı 30,14 mil.

105

Prihodi Primanja 97.182 30.086 27.669 30.770 Prenos gubitka 307 440 427 469 Gubitak tek. god. 133 — 42 25 Dobitak tek. god. — (—13) — Zbir prihoda ili rashoda 27.622 30.513 28.139 31.264

Zbir bilansa iznosi 134,8 miliona i veći je za 6,6 ти. nego u 1936 godini. U pasivi vidimo da su u toku prošle ZOdine za toliki iznos povećani poverioci, koji su krajem 1937 Dilansirani sa 129,8 mil. dinara. »Fala« taj kredit uživa od njene matice odnosno koncerna »Schweizerische Elektrizitits und Verkehrsgeselischaft«. Račun poverilaca iznosi u stvari 31 mil. 804 hili. švaicarskih franaka, odnosno, ako to preračunamo u dinare po današniem kursu — oko 920 mil. din. Razlika između bilansnog i stvarnog iznosa poverilaca »u dinarima« potiče otuda, što su švajcarski franci preračunavani u dinare u vreme kada su dobivani, a oni su, kao što je роznato, od početka gradnje centrale do danas imali razne kurseve. Preduzeće nema rezervnih fondova, a glavnica iznosi svega 5 mil. dinara.

Oko 85% ukupnih sredstava iskazanih u pasivi plasirano je u postrojenja, odnosno investicije, koje su Dilansirane sa 90,14 miliona švajcarskih franaka ili, s obzirom na to da je obračun u dinare vršen takođe po raznim kursevima, sa 113,97 mil. din. Krajem 19299 postrojenja su iznosila 101,7 mil. din. i bila su porasla do kraja 1993, zbog uvođenia novih investicija, na 121,07 mil. din. U toku poslednje četiri godine ova se pozicija postepeno opet smanjuje zbog otpisa koji iznose po 3 mil. din. godišnje. Za 1931, 1932 i 1933. god. amortizacija nije se uopšte mogla vršiti. Ukupna amortizacija za poslednjih 7 godina iznosila le svega 12 mil. din. Znači da amortizaciona stopa ne dostiže ni 1'o godišnje, jer stvarna vrednost investicija po današnjem kursu švaicarskog franka iznosi preko 900 miliona dinara.

Interesantan je račun gubitka i dobitka. Prihodi od prodate struje, koji su od 1932 do 1935 bili u porastu, u 1936 šu opet nazadovali i sa 27,67 mil. bili su ха око 24 mil. manji nego u 1935 god. Prošle godine su prema onima iz 1936 pokazivali višak od 9,1 mil. U tome se ogleda poboljšanje opštih privrednih prilika kod nas. Prošle godine su pokazivali tendenciju porasta i svi rashodi, a naročito izdaci za poreze i takse, koji iznose 6,3 mil. prema 4,37 mil. din. u prethodnoi godini i samo 1,22 mil. u 1992. Kao što se vidi, poreski tereti su vrlo veliki. Na ime kamate »Fala« je isplatila u 1937 god. 11,07 mil. Kada se uzme u obzir da poverioci stvarno iznose preko 390 mil. din., vidi se da kamata u prošloj poslovnoj godini nije prešla stopu od 3,490. U 1936 ova kamatna stopa iznosila je takođe 9,4, a u 1935 godini 3,59%. Čak ni u 1932, kada je na ime kamate isplaćeno 17,77 mil., ova kamatna stopa nile prelazila 5%0. Za zemlju siromašnu kapitalom, kao što je Jugoslavija, kamatne stope kao što su ove koje »Fala« plaća stranom kapitalu ne pretstavljaju sigurno nikakvu nesreću.

Posle amortizacije od 3 mil., kao u toku tri prethodne godine, prošlogodišnje poslovanje je zaključeno sa gubitkom od 25 hilj. din. Sa prenosom iz ranijih godina, ukupni gubitak iznosi 494 hili. dinara .

U upravi su gospoda: d-r Eduard Tiso (pretsednik), Franjo Babić, Pol Dreifus pl. Cincburg, inž. Maks Drošl, inž. Dušan Olišić, d-r Janko Hacin, Franjo Latković, Pol Oberer,

„inž. Pol Peroše, d-r Branko Pliverić i inž. Josip Roshendler.

| Članovi nadzornog odbora su gospoda: Aćimović Svetislav, d-r Vilim MKrasting, Franjo Sabo i d-r Andre pl. Меза.