Narodno blagostanje — dodatak

ВНАЛИЗ

Лодатан „Народном Благостању«“

БРОЈ 43

Садржај:

БЕОГРАГ, 22. ОКТОБРА 1938.

ГОДИНА Х

Savez nabavljačkih zadruga državnih službenika u Beogradu

Трговачка и обртна банка д. д. Нови Сад.

„Драх“ индустрија дрва д. д. Загреб — Цапраг.

SAVEZ NABAVLJAČKIH ZADRUGA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U BEOGRADU

Delatnost Saveza nabavliačkih zadruga državnih službenika nije više ograničena na nabavlianje namirnica i njihovo delienje pojedinim zadrugama. Danas je to organizacija koja obuhvata veliki sektor našeg zadružnog života. Krug poslova Saveza je naročito u toku poslednjih 'desetak godina znatno proširen i još uvek se širi. Pored nabavljačkih ovde su danas učlanjene i mnogobrojne kreditne, proizvođačke i stanbene zadruge. Savez ima svoje robno odeljenje, svoje mlinove, konačišta i restoran; organizovao je razne oblike osiguranja koji interesuju službenike, proizvodnju hleba i drugih рестуа, зпађdevanje stanovima itd. Broi zadrugara je takođe u naglom porastu, naročito od početka 1999 godine, kada su sve Savezove zadruge imale samo 936.500 članova. Krajem 1936 broji zadrugara je iznosio već 141.916, a u toku prošle godine porastao je za daljih 11,5 hili., na 159.427. To znači da se pod Savezovim okriliem danas nalazi oko 75%/0 celokupnog broja državnih službenika. To je zavidan uspeh. Ako se porast članstva mastavi istim tempom, uskoro će se u Зауеги пас! огтаnizovani gotovo svi javni službenici.

Brojno stanje i kretanje zadruga učlanjenih u Savezu nabavljačkih zadruga drž. služb. bilo je:

Zadruge: Nabavli. Kreditne Proizvođ. Stanbene Ukupno

1928 87 = = == 87 1929 84 18 = 12 114 1930 85 26 — 14 125 1931 75 27 = 14 116 1982 _ 79 63 2 10 154 1933 89 84 3 11 187 1934 92 97 5 12 206 1935 97 119 5 10 231 1936 115 189 6 10 270 1937 125 161 7 11 304

U toku prošle godine prestalo je članstvo jedne stanbene zadruge, ali je Savez s druge strane primio u članstvo 35 novih zadruga i to: 10 nabavljačkih, 29 kreditne, 2 stanbene i 1 proizvođačku. ] u toku nekoliko prethodnih godina najjače je rastao broj učlanjenih kreditnih zadruga. Od 1999 do kraја 1937 on je udeveterostručen. Kreditnih zadruga i ima najViše (161 prema 125 nabavljačkih, 7 proizvođačkih i 11 stanbenih). Prema veličini 'obrtnog kapitala na prvom mestu su ipak još uvek Savezove nabavljačke zadruge, koje su prošle godine radile sa 143,93 mil. din., od čega otpada 45,6 mil. na sopstvena sredstva. U odnosu na prethodnu godinu njihov ukupni obrtni kapital je porastao za 11,9%/0%, dok su im sopstvena sredstva povećana samo za 6,39. Nabavljačke zadruge rade sa prosečno 32% sopstvenih sredstava prema 33,5% krajem prethodne i 30,3%/o krajem 1935. godine. Prošlogodišnje smanjenje učešća sopstvenih sredstava u ukupnom obrtnom kapitalu pokazuje nam da su zadruge u jačoi meri pribegle

korišćenju tuđih sredstava, da bi udovoljile potrebama svog povećanog poslovania. Prema podacima koje je Savezu dostavilo 99 zadruga, koje imaju 164 prodavnice, njihov prošlogodišnji promet bio je za oko 13,9%/5 veći nego u 1936 i dostigao je visinu od 251 mil. din. Najjači promet po članu imale su, kao i ranijih godina, zadruge u Dravskoi banovini (5.242 din. godišnje). Od ukupnog iznosa robe izdate članovima ustupljeno je za 175 mil. din. na poček i za 76 mil. za gotovo. Učešće poslovanja za gotovo u ukupnom prometu poraslo je за 29,29 u 1936 na 32,4% u 1937. Sve nabavliačke zadruge obrnule su iprosečno svoje robne zalihe 4,8 puta prema 4,6 puta u prethodnoi godini. Kao što se vidi, obrtanje zaliha se роstepeno ubrzava, a napreduje i prodaja za gotovo. Međutim, još uvek je vrlo česta i prodaja robe na kredit, što je u vezi sa teškim položajem javnih službenika — zadrugara. Krajem 1937 potraživanje zadruga za kreditiranu robu iznosilo ič 47,1 mil. din. prema 48,5 ти. и 1936. Оуо potraživanič je za 1,44. mil. veće od sopstvenih sredstava zadruga i apsorbuje 32,9/05 njihovih ukupnih sredstava (prema 34% u 1936).

Ukupna sredstva kreditnih zadruga iznose 140,5 mil. din. i samo su za 2,78 mil. mania od ukupnih sredstava nabavljačkih zadruga. U prošloj godini porasla su za 13,4%, dok je роrast u 1936 u odnosu na prethodnu godinu iznosio 15,6%, a u 1985 godini 18,7/. Od ukupnih sredstava otpada 40,2% na sopstvena (prema 4d9,4% и 1936 1 37,3% krajem 1935). Odnos između sopstvenih i tuđih sredstava bio je najpovoliniji, kao i ranijih godina, kod zadruga (uzetih kao celina) u Savskoi banovini. Od ukupnog obrtnog kapitala kod njih je otpadalo prosečno 56,93" 0 na sopstvena sredstva (prema 40% u 1936). Podatke o svom poslovanju 'dostavilo je Savezu 150 kreditnih zadruga. One su u 1997 podelile svojim članovima 41.559 pozajmica u ukupnom iznosu od 100,7 mil. din. (prema 93,9 mil. u 1936). Do kraja prošle godine zadrugari su im bili vratili 87,96 mil. odnosno 41% od podignutog iznosa i salda početkom godine. Krajem 1937 kreditne zadruge imale su još 51.948 dužnika od kojih su potraživale još 195 mil. dm. Prosečno potraživanje po dužniku iznosi 2435 din. U odnosu na prethodnu godinu iznos ukupnog potraživanja povećao se za 12,9 mil.

Stanbene zadruge raspolažu sa 7,17 mil. sredstava, od kojih otpada 1,2 mil. odnosno 16,5%%/i na sopstvena sredstva. U toku 1937 one su podelile za 3,55 mil. din. kredita, a njihove sopstvene nepokretnosti pretstavljaju vrednost od 2,55 mil. Proizvođačke zadruge imaju oko pola mil. din. sredstava od čega otpada 49,6% na sopstvena. Sve su isključivo železničarske pčelarske zadruge. 3

Obrtni kapital svih Savezovih zadruga iznosi 291 mil. din. Od toga su 103,56 mil. ili 35,5% sopstvena sredstva. Ulozi na štednju dostižu 25,0 mil. din. Krajem 1997 od ukupnih sredstava bilo je plasirano 51,1 mil. u robu, 47,1 mil. u robne kredite, 30,7 mil. u nepokretnosti, 7,6 mil. u pokrethosti i 125 mil. u pozajmice zadrugarima. Ža .ocenu prošlogodišnje