Narodno blagostanje — dodatak

30

Garancije 183 301 200.672 222.089 245.994 Depo banč. akcepata 1.000 1:900 1.000 1.000 Pasiva Glavnica Trg. fonda 97.243 17.516 118.339 128.467 Fondovi 7.417 8.381 9.612 11.256 Ulozi na štedniu 38.122 40 638 41.626 50.733 Роуепос! 6.592 12.274 20 4.116 Potraživanje države 375 358 405 422 Prenosna kamata 3.074 2.599 3.197 3.870 Prenosna zakupnina 22 25 — Tantijema 316 337 336 348 Razna pasiva 1.347 1.054 1.309 1.429 Zbir bilansa 485.486 529.829 570.399 640.249 Obrtni kapital 154.507 173.184 174.784 200.634

Obrtni kapital povećan je prošle godine za 26 ти. 1 dostigao je rekordnu visinu od 200,6 mil. din. U pasivi bilansa vidimo da pored već spomenute glavnice od 128,47 mil. postoje i fondovi od 11,25 mil. (prema 9,6 mil. u 1937). To znači da su krajem 1938 ukupna sredstva Fonda i njegove banke dostigla visinu od 140 mil. din. Od tuđ:h sredstava najvažniji su ulozi na štednju, koji iznose 50,7 mil. prema 41,6 mil. din. krajem prethodne godine. Kao što se vidi, u toku prošle godine ulozi na štednju povećani su za skoro 25%. To pokazuje da Banka uživa veliko poverenje ne samo Код svojih članova-trgovaca, nego i u krugovima štediša iz svih društvenih redova. Poverioci koji su krajem 1937 iznosili samo 90 hili. porasli su u toku prošle godine na 4,1 mil. din. I ta činjenica ukazuje na povećanje bančine aktivnosti i na njeno razvijanje na sve široi osnovi. Treba spomenuti i prenosnu kamatu koja ie u pasivi bilansa iskazana sa 3,87 mil. prema 913 mil. u 1937. To je već naplaćena dobit koja međutim, pripada 19939 godini, Već sa tom dobiti glavnica u tekućoj godini mogla bi se ukamatiti за 390.

Najvažniji aktivni posao bančin je odobravanje hipotekarnih zajmova, u koje je plasirano preko 75% ukupnog obrtnog kapitala odnosno 153,8 mil. prema 138,3 mil. krajem prethodne godine. Hipotekarna banka Trgovačkog fonda postaje iz godine u godinu sve važnijim faktorom na našem hipotekarnom trž:štu. U vremenu od 1919 do 1938 godine zaključno ona je isplatila samo u Beogradu na podlozi nekretnina hipotekarnih zajmova za preko 550 mil. din. U toku 1938 banka ie davala hipotekarne zaimove i u mnogim mestima van Beograda — u Skoplju, Zemunu, Šapcu, Valjevu, Smederevu, Nišu, Kumanovu itd. Ukupan plasman zajmova van Beograda krajem 1938 iznosio je 4,73 mil. prema 3,56 mil. krajem 1937. Dakle, gro poslova otpada ipak na Beograd. S obzirom na veliku i sasvim razumljivu obazrivost bančine uprave nešto drugo nije se moglo ni očelkivati.

Inače, u Beogradu je prošle godine i građevinska delatnost bila vrlo živa. U pogledu novogradnje prošlogodišnja građevinska delatnost znatno je nadmašila 1937 godinu, kako po broju novopodignutih kuća i zauzetoj površini gradilišta, tako i po iznosu investiranog kapitala. U periodu posleratnog zidanja, odnosno za poslednjih 20 godina, 1938 godina je zauzela šesto mesto sa izgrađenom 441 zgradom (prema 319 u 1937) i sa investiranim kapitalom u njihovo zidanje od 190 mil. din. (prema 121,3 mil. u 1937). Po broju novopodignutih građevina od prošle godine bile su jače samo 1932 sa 605 zgrada, 1927 за 692 zgrade, 1998 sa 585 zgrada, 1996 sa 477 zgrada i ]J931 sa 445 zgrada.

U toku 1938 banka je primila 591 prijavu za hipotekarne i ostale zaimove (prema 472 molbe u 1937) sa ukupnom sumom traženih zajmova od 79,4 mil. (prema 683,67 mil. u 1937), podelila ie novih zaimova samo za 62 mil. (prema 51,25 mil. u 1937 i 46,7 mil. din. u. 1936). U toku prošle godine banka је naplatila od svih svojih dužnika na ime otplate

i interesa 60,06 mil. (prema 49,8 mil. u 1937 i 53,9 mil. din. ч 1936), од čega otpada na primljene otplate 4393 mil. (prema 95,3 mil. u prethodnoj godini) i na interes 16,13 m:l. din

(prema 14,55 u 1937). Kamata po hipotekarnim zaimovima

iznosila je 8%, po lombardnim 7%, a po aktivnim tekućim računima klijenata — banaka 6G'. S obzirom na to da je Državna hipotekarna banka spustila kamatu po h'potekarnim zajmovima na 6!/x/o, i uprava Hipotekarne banke Trgovačkog fonda priprema izvesno spuštanie kamatne stope.. Podaci o visini otplata koje je banka primila od svojih dužnika pDckazuju nam, da se ovde ne radi o dugoročnim hipotekarnim kred:tima. Banka se bavi uglavnom poslom koji je u Nemačkoj poznat pod. nazivom »Baukredit«. To su krediti za zidanje zgrađa. Kad dužnik dovrši zgradu i ispuni sve formalnosti, on se obično obraća Državnoi hipotekarnoi banci za dugoročni kredit kojim isplaćuje svoi dug kod Hipotekarne banke Trgovačkog fonda. Za ovu poslednju posao je potpuno siguran, pošto ona odobrava kredit samo na prva mesta.

Zaimovi na hartije od vrednosti iznose 604 mil. prema 2,8 mil. din. kraiem 1937. Zajmovi po tek. računima koji su se prvi put pojavili u bančinoj alktivi u 1985 g. sa 6,6 mil. poslednjiih godina pokazivali su tendenciju smanjenja. I u toku 1938 su smanjeni i krajem te godine iznose 9,94 mil. dinara. 5

Poziciia nepokretnosti koja ie u 1935 bila iskazana sa ispod 2 mil., u toku 1998 povećana je za preko 10 mil. din.

i krajem te godine iznosi 19,6 mil. Ovai porast dolazi ođ.

kupovine imanja i zidania na niima. Kao što je našim čitao

cima poznato, ioš u toku 1936 otkupljen je plac bivše kafane »Albanija«, za podizanje jedne reprezentativne palate, koja

će s obzirom na odlično mesto domositi i vrlo lepu rentu. Sa prenosnom taksom za ovo imanje plaćeno je 8,4 mil. din. Početkom 1938 bančina uprava kupila je za 6 mil. dinara i

imanje na uglu MKralia Milana br. 23 i 25 i Frankopanove ulice U cilju što većeg rentabiliteta i na tom mestu se podiže jedna reprezentativna palata. Ove dve nove palate na najživljim mest:ma prestonice dostoino će reprezentovati Trgovački

fond i njegovu Hipotekarnu banku.

U konkursu za izradu idejnih skica za spomenute dve

palate utakmičari su bili predali 124 rada (84 za palatu na imanju »Albanija« i 40 za onu na uglu Erankopanove i Kralja

Milana ulice). Razrada planova i nadzor za izvođenje zgrade. na imanju »Albaniia« povereni su arh:tekti g. Miladinu Prlje-.

viću, a. za imanje na uglu Frankopanove ulice arh'tekti zg. Branislavu Marinkoviću. Izrada grubih rađova za palatu na imanju »Albanija« poverena je tehničkom preduzeću arh. Milana Sekulića za sumu od 5,22 mil., a za zgradu na uglu Frankopanove ulice tehničkom preduzeću ing. Aleksandra Jurišića za sumu od 335 mil. Sa radovima otpočeto je u septembru 1938, a početkom novembra izvršeno je osvećenje temelia na oba gradilišta. Do kraja ove godine obe palate treba da budu sasvim gotove. Razume se da će u vezi s tim pozicije »nepokretnosti« u bilansu za 1939 pokazivati još znatnije povećanje, u poređeniu s ovim iz prošle godine. Ali će znatna porasti i bančini prihodi.

Račun gubitka i dob'tka

Rashodi 1935 1936 1937 1938

u hiljadama dinara Kamata 1.851 1.699 1.817 2014 | Adminin. troškovi 188 122 122 189 Troškovi po budžetu (plate) 748 744 798 859 Otpisi 894 145 500 70 Čista dobit 8.017 8.909 9.858 10.056

drenka