Narodno blagostanje — dodatak

zasnovana na socijalno-političkom kriterijumu: štedi Se na

stvarima, a: ne na ljudima; naprotiv, na ljudima se troši, kao što pokazuje pĐoyvećanie ličnih izdataka za 800.000 dinara.

Na treće mesto dolaze izdaci na dažbine u iznosu cd 92,72 mil. dinara, za 80.000 dinara više nego u рте ћодлој г0dini. Po sebi se razume, da ovo nije definitivan izdatak па javne dažbine. Tek u 1939 god. ta cifra može tačno da se utvrdi, | |

Otpisi iznose 631.000 dinara, što prema lageru robe | fiksnom kapitalu nije mnogo. ~ |

| Naizad ovoga puta je prvi put osnovan »rezervni fond« i dotiran iznosom od 174.000 dinara.

___Ма kraju da bacimo pogled na jednu interesantnu роjavu u završnim računima Ta-Ta. Dobit se iskazuie sa 1,47 miliona dinara. Kad uzmemo obrtni kapital — naravno, prosek cele godine — i udeo dobiti u kalkulaciji cena, onda možemo lako pronaći koliki je bio obrt u prošloj godini. Mi, međutim, imamo samo iznos obrtnog kapitala na kraju 19938 godine. On iznosi okruglo 15 miliona dinara. Što se tiče kvote dobiti ona ham je nepoznafa, ali iz literature znamo, da ona iznosi Rod ovakvih poduzeća između 2—5"%. Prema tome bi izašlo da je obrt bio:

33 milicna dinara pri Куоб 04 5% суда > » 200» > 46% 50 > 2 306

Кад ga uporedimo sa ukupnim lagerom robe, vidimo 'kojom je brzinom okretana ista. Pošto roba na kraju godine iznosi 5,6 miliona dinara, to možemo uzeti da jie ona obrnuta 6 odnosno 8 puta.

Najzad, još nekoliko reči o dobiti. Dobit koju je mpostigao Ta-Ta nije velika u odnosu prema procentu dobiti kod

nas u trgovini. Kod nas je dobit a procentima kapitala viša

nego na strani. Ali su nesrazmerno veće dobiti ovih poduzeća na strani. Mi smo jednom prilikom ukazivali na dobiti naivećeg poduzeća ove vrste u svetu, to je Woolworth et Cie. Ona radi u Americi, Nemačkoi, Engleskoi i drugim zemljama. Mi smo jednom prilikom ukazali na to da je ta firma postigla u 19937 god. dobit od 100%. Woolworth u Engleskoj održažo је godišnju skupštinu akcionara 97 februara u Londonu. Ти је kazano da je dobit za 7,26% veća nego u prethodnoj godini i da je na osnovu toga ove godine dividenda još nešto veća. Sa kursnož lista Londonske berze vidimo da je 4 februara i. g. akcija ovog poduzeća od 5 šilinga nominalno beležila kurs od 60 šilinga odnosno 1.9200%/.

· Ovih dana smo pročitali u nemačkim novinama da је nemački Woolworth prošle godine postigao veću dobit nego pretprošle.

RADIO A. D. — BEOGRAD

Ogromni nacionalni, prosvetni i ekonomski značaj radiofoniie je poznat. Uprkos velikim i raznovrsnim koristima koje ona pruža, naša zemlja je u pogledu radiofonije još u zaostatku iza drugih civilizovanih zemalja. Još 1931 godine uprava Radio a. d. upozoravala je više puta nadležne faktore na to da su naše emisione stanice suviše malene. U vezi s tim je tražena i izmena koncesionog ugovora, kako bi se i pored ogromnih troškova moglo da počne s instalisanjem novih većih radio-stanica, To pitanje ie od strane nadležnih, zbog drugih važnih razloga koje je trebalo rešiti, uvek odlagano. Međutim, pošto se više nije moglo čekati, uprava Radio a. d. u toku 1936 odlučila je da potraži makar i jedno privremeno rešenje, koje će pružiti neophodno poboljšanje službe. Veliko razumevanje društva za naše nacionalne potrebe vidi se i po 'tome, što ie ono dobrovolino sprovelo potrebno pobolišanje službe 'podnoseći samo sav teret.

Društvo Jje.u toku 1937, o svom trošku i bez ikakve naknade od strane države, u Beogradu, umesto starog pre-, dajnika od 21/» kilovata, postavilo novu modernu stanicu od 20 kilovata, koja jie tako konsštruisana da se može prostim dodatkom novih organa pojačatvi na 100 kilovata. Ta nova stanica, za koju ie Radio a. d. utrošilo oko 5 mil. din. omcgućila je radio-prenos naše reči i naše muzike ne samo ро celoi Jugoslaviji, nego i po celoi Evropi, kao i u izvesne delove Azije i Afrike. Društvo se nije zaustavilo samo na tehničkom poboljšanju službe, nego je posvetilo naiveću pažnju i usavršavaniu programa. Stvoren je veliki radio-orkestar, zakupljena je velika sala za izvođenje velikih. koncerata, angažovane su i vodeće ličnosti za radio-program, koji se stalno poboljšava i povećava itd. U toku 1938 program je prosečno trajao po 10 sati 55 minuta dnevno, iako je Društvo prema ugovoru obavezno na dnevni rad od svega 3 sata, —

Očigledni i stvarni napori Beogradske radio stanice naišli su na priznanje i. kod radio-pretplatnika, čiji se broj postepeno ali stalno povećava. Ovih dana se· navršilo 10.godina rada Beogradske radio-stanice, pa je tom prilikom i u dnevnoj štampi bilo govora o njenim velikim zaslugama, naročito u pogledu razvitka naše muzičke kulture. Porast broja radio-pretplatnika može se videti i iz donie tablice, u kojoj su prikazani prihodi od radio-pretplate koji su pripali Beogradskoj radio-stanici. u- toku prvih. 10 godina njenog када (u hilj. din.}. -

1999 код. | 2.238 1994 god. 7.067 1930 >» 4.401 1985 > 8.086 1981 >» 5.073 1986 > --9.852 1982 > 6.212 1937. > 11.598 1933. > 5.805 1988 > 13.914

1999 godina, koja je istovremeno i prva poslovna godina Radio a. d., Beograd, završena je sa gubitkom od 2,13 mil. din. U toku sledećih 5 godina, od 1930 до 1984, čisti dcbitak je iznosio ukupno 2,45 miliona. Međutim, posle pokrića gubitka ız prve poslovne godine ostalo je kao rezultat napornog 6 godišnieg rada samo. 319 hilj. din., od čega је krajem 1934 godine bilo preneto u 1935 godinu 258 hili., dok je fondovima dodeljena 61 hiliada dinara. Posle šestogodišnjeg strpljivog čekanja i požrtvovanja akcionarima je za 1935 prvi put dodeljena dividenda. Poslovanje u 19836, 1987 i prošloi godini zaključeno ie takođe s povolinim rezultatom. Inače, stalno pobolišavanje tehničke službe i programa imalo je za posledicu i stalno povećavanje pogonskih troškova i troškova za program.

Račun gubitka i dobitka za рочедпје četiri godine

ovako izgleda:

Rashodi 1935 1936 1937 1938 u hiliadama dinara

Troškovi pogona 285 358 750 1.101 Troškovi programa 3.188 3.836 4.622 | 5112] Plate 1.326 1.422 1.504 ~ :: 1.604 Porez i bol. blag. 855 1.095 1.067 1.480 Kirija, osvetl., ogrev 364 413 517 556 Ostali troškovi 780 999 1.085 1.149 Amortizacija 548 976 1.431 1.548 Dobitak tek. god. 1.198 1.361 1.957 9.087

Prihodi Radio-pretplata 8.086 9.852 11.598 13.914 Ostali prihodi 459 609 635 728 Zbir prihoda 8.545 10.641 12.283 14.642

Na strani rashoda vidimo da »troškovi programa« pretstavljaju najveći izdatak. U 1938 iznosili su 5,12 miliona di-