Narodno blagostanje — dodatak

АНМА!ШХА

BILANSA

Dodatak „Narodmom Blagostaniu““

BROJ 39

BEOGRAD, 30 SEPTEMBAR 1539,

GODINA X

Sadržaiš:

Opšte jugoslovensko bankarsko društvo a. d„ Beograd Savez nabavliačkih zadruga državnih službenika m Beogradu

·'OPŠTE JUGOSLOVENSKO BANKARSKO DRUŠTVO A. D. BEOGRAD

Već smo imali priliku da naglasimo da ie Opšte jugo=slovensko bankarsko društvo osnovano 1928 godine pretvaranjem zagrebačke i beogradske filijale Wiener Bank-Vereina u samostalno akcionarsko društvo sa glavnicom od 100 miliona i rezervama od 925 miliona dinara. Izgledi su bili povolini. Krajem 1928 bančin obrtni kapital bio je dostigao visinu od 4921,7 miliona, a u toku 1999 porastao je za daljih 75 miliona, na nešto ispod pola milijarde dinara. Kao što iz poznato, 1999 bila je gotovo najsjajnija, ali nažalost i poslednja sasvim dobra godina pre izbijanja opšte prvrednz krize. Ovde je i u toku 1980 priliv tuđih sretstava bio znatan, ali ih bančina uprava nije mogla bez opasnosti da plasira u celosti u zemlji, pa je neplasirane viškove upotrebila za delimičnu isplatu stranih poverilaca, tako da je u toku te godine bančin obrtni kapital smanjen za 36 miliona, na 459,28 mil. din.

Panika ulagača iz 1931/92 bila je opšta, pa se je morala osetiti i na ulozima Opšteg iugoslovenskog bankarskog društva, koji su bili pali sa 163 miliona u 1930 na 67 miliona krajem 1932. Ukupni obrtni kapital bančin smanjen je u istom vremanskom razdoblju sa 459 na 345 miliona. Treba primetiti da je bančina uprava u to vreme, ne obzirući se na otkazne rokove, odmah isplaćivala svaki zatraženi iznos. Blagodareći tome, i širi krugovi su brzo došli do saznanja o solidnosti zavoda, o njegovom jakom zaleđu i ogromnoj likvidnosti kojom ije tako dosta rano suzbio neopravdanu paniku ulagača. Naprotiv, ne žaleći žrtve, on ie stalno povećavao svoj likviditet. Najrigoroznije su otpisivana i sva iole sumnjiva potraživanja,

Kad se je radilo o tome da s pojača njegova snaga, ni njegovi akcionari nisu žalili nikakve žrtve. U toku 1934 veliki strani akcionari poklonili su banci sasvim dobrovolino 40 miliona dinara oličenih u 200 hiliada akcija 2 200 dinara. U vezi s tim glavnica je te godine snižena od 100 na 60 miliona. Od dobivene razlike od 40 miliona upotrebljieno je u 1934 godini 13 miliona za otpise, a ostatak od 927 miliona nije unet u bilans, već je dat u ruke upravi u vidu interne specilalne rezerve za pokriće eventualnih budućih gubitaka. U toku pretprošle godine stvorena je još jedna nova interna specijalna rezerva, takođe od 27 miliona, i to dobrovolinim dopunskim uplatama akcionara koje su iznosile po 90 dinara na svaku akciju. Tai novi potpuno dobrovolini poklon akcionara njihovoji banci treba shvatiti kao dokaz njihove volje da banku sačuvaju od svakog iznenađenja i da je Osposobe za eventualnu dalju ekspanziju. To nam, zatim, pokazuje

koliko je korisno po banku da ima jake patronizirajuće ; 78vode na strani.

Do nedavno je najveći deo glavnice Opšteg jugosloveskog bankarskog društva pripadao bečkom >»CreditanstaltBank-Verein« i briselskoi »Socićtće Gćnćrale dž Belgique«, ali nijedan od ova dva zavoda niie imao apsolutni majoritet akcija. Dalji akcionari bili su, pored nekih interesenata iz naše zemlje, Bazelska Trgovačka Banka i Bohmische Unionbank. U toku prošle godine Creditanstalt-Bank-Verain otkupom izvesnih paketa došao ie u posed арзоћипог тајогteta akcija (nešto preko 50%). Bohmische Unionbank, kcja stoji u tesnim vezama sa Deutsche Bank, učestvuje i dalje u glavnici Opšteg jugoslovenskog bankarskog društva sa oko 56%. Ostatak akcija pripada briselskoy Socćić genćrale de Belgique, Bazelskoj Trgovačkoj banci i domaćim interesentima. Inače, glavnica Opštag jugoslovenskog bankarskog društva iznosi danas 60 miliona dinara. Poređ glavnih zavoda u Beogradu i Zagrebu, banka ima i dve filiiale, i to u Ljubljani i Novom Sadu. Težište poslova koje je raniie bilo u Zagrebu sve više prelazi u Beograd, gde je i sedište zavoda.

U donioj tablici donosimo glavne bilansne pozicije za četiri poslednie godine. One su još ijedan dokaz neobično zdrave poslovne politike Opšteg iugoslovenskog bankarskog društva. Već smo naglasili da ie zavodu već u toku 1932 godine pošlo za rukom da definitivno prebrodi bankarsku krizu. Nikakve smetnje nisu mogle da spreče ili uspore postepeni uspon koji je posle toga naišao. I u toku prošle godine uprava je ostala verna poslovnim načelima uslovljenim strukturom ovog zavoda, koji ima karakter gotovo 100%-ne mobilne banke. S obzirom na to je sasvim prirodno da ie u 1938, kao i ranije, stalno obraćana pažnja održavanju što veće likvidnosti, Odmah raspoloživa sretstva bila su uvek vrlo znatna, a kod podeliivanja kredita uprava se je starala da finansira u prvom redu kratkoročne poslove koji se lako likvidiraju. Inače, zbog uznemirenosti izazvane medđunarodnim političkim događajima u jesen prošle godine došlo je i kod Opšteg jugoslovenskog bankarskog društva do podizanja štednih i poslovnih uložaka, kao i do opadanja dužničkih računa. Posle ulaska nemačke vojske u sudetske Kraieve ulozi su se ipak malo po malo vratili, iako ne u istoj visini.

Aktiva 1935 1936 1937 1938 u hiliadama dinara

Gotovina i zapisi 86.408 86.800 98.990 115.172 Maenice 38.463 38.452 29.082 23.498 Dužnici po tek. rač. 174.742 190.797 200.046 166.567 Hart. od vrednosti 18.934 23.608 24.802 25.427 Мерокге този! 20.811 20.660 20.313 17.672 Prelazni računj 630 363 411 545 Gar., akreditivi itd. 60.497 92.105 94.388 100.547