Narodno blagostanje

53 марта 1999.

tiniji nego аса nas, pak bi se dali plasirati veći iznosi. "Bola.

ća jelu tome što inozemstvo principijelno daje kredite u zdravim valutama, dok naši ozbiljniji privrednici voljni: ulaziti · ·:s&Amo u dinarske angažmane. Valutni riziko neće nitko da preuzme, i radi toga plasiranje. inozemnih, kredita ne uzimlje veće, dimenzije. Ali ono kredita što se- podjeli, djeluje na smanjenje: kamatne stope, jer. sili i druge:zavode da u svrhu 0sjeguranja dosadašnje prima klientele snize: svoje kondicije; Ako .se jednog dana izvrši, valutna reforma, ponuda na inozemnim Ктед тоа, biti će mnogo.veća i kamatna O mogla bi O padajuću tendenciju. · уз]

Ба interesom se па o će MI. ва спона odgovoriti na kritike koje su: učinjene prigodom ovogodišnjeg zbora. Sada i članovi upravnog: odbora van Beograda mogu prisustvovati sjednicama. kad se-radi o podjelbi kredita.-Do sada je to bilo rezervirano samo članovima iz Beograda. Očekuje se da će i upogled podjelbe- kredita. nastupiti bitna: promjena.

Na deviznom tržištu nema bitnih promjena. Dnevna intervencija Narodne Banke iznosi na zagrebačkoj burzi oko 5 milijona dinara. Pored toga ı do 1.5 milijona dinara daje Beča, Srpska Banka, ali za račun Narodne Banke. Intervencija ovog mjeseca biti će nešto veća nego u martu prošle godine no znatno manja nego u mjesecima novembar—januar 1928-29. Privatne je robe sve više i više па tržištu no opaža se i nešto jača potražnja.

Na tržištu akcijama. novčanih zavoda nema bitnih promjćena. Za dionice Srpske banke vlada još uvijek velika potražnja i plaćaju se po 156 dinara ali robe nema na tržištu. I teško da će je i kasnije biti. Jedan poznati spekulant, bio je u toku vIemena sakupio oko 7.000 dionica Srpske bamke nu pred nekoliko itjedana prodao ih je samom zavodu. Razumije se uz tečaj Која је daleko niži od sadašnjega tako da. pri tome trpi gubitak od circa 100.000 dinara. Tako i ono malo robe što je bilo na tržištu danas je u čvrstim rukama.

Kod dionica Union banke imamo jedan porast od 50 para. Situacija se zavoda danas iprosudjuje mnogo bolje nego ranije. Držalo se je da će sve te fuzije zadavati izvjesne pote«кобе. Ми sve je to provedeno daleko lakše nego što se je mislilo tako da je zavod damas već potpuno homogen. A ni prestojeće fuzije neće zadavati naročite poteškoće. Za aktive Agil banke garantira OCreditanstalt, pak prema tome sa te strane nema nikakove opasnosti.

Kod industrijalnih wpoduzeća. centar su interesa рариј naših parobrodarskih društava. Dionice Dubrovačke paroplovidbe poskočile su za 25 dinara a one Jadranske Plovidbe još i više. Upućeni drže da će kursevi porasti još više. Po novom ugovoru O subvencioniranju obalne plovidbe ova društva dobivaju izdašnu subvenciju mnogo veću nego Što je to do sada bio slučaj. Dubrovačka, plovidba dobiva skoro dvostruku subvenciju tako da će biti u stanju plaćati veću dividemdu. A unutrašnja vrijednost pojedine dionice znatno je veća nego Što je sadašnji kurs na burzi. Dionice Jadranske plovidbe glase na 100 dinara u zlatu. Društvo do sada nije plaćalo dividende. Kad za godinudvije pristupi isplati dividende, kurs će biti znatno veći, ево

što je to. danas slučaj. Zagrebačka burza ide za time da. oko.

sebe okupi i druga parobrodarska, društva tako da bi se tu

stvorilo centralno tržište za dionice parobrodanskih duuštava.

Pored Jadranske i Dubrovačke plovidbe, mi šmamo još nekoliko mpafobtodarskih društava u čijim bi se_ dionicama mogao. Tazviti

intezivniji promet. Pogotovu &ko se uzme u obzir da SVA, ta, dru-, štva dobro prosperiraju i u stanju su platiti znatne dividende. Код arbitražnih papira kao Trbovlja, Osječke šećerane. i

situacija je bez dnteresa i "kursevi pokazuju padajuć il.

Птауе, tendenciju. То dolazi od tuda što su. ti papiri slabiji i „na, drugim burzama, a zagrebačka. ise samo „povodi za njihovim, pr

ipak Је. Situacija па inozemnim. burzama, od 'presudne . „važnosti za razvitak „njihova Kelrgd,

„НАРОДНО благостање:

| ходне недеље. Акције. Народне Банке последњу | недеље имале су. нарочито, | показују врло чврсту тенденцију. У почетку недеље трго-

| следеће курсеве:. | Блеров зајам 79

| Лондону: 7%. Блеров, зајам -79. 75; 4%. златна-рента-од 1895. тајетота. lako ta društva u „našoj, državi, imaju svoje polje rada, |

а МА

ит

· Код državnih. papira, nema ı naročitih. ртотајепа. | i i promet je dosta ograničen. U zagrebačkoj štampi lansiraju se vijesti, da, će se:i kod. "državnih. papira" voditi izvesna kontrola, to jest da će novčani zavodi moći izvršiti samo efektivne ртодајпе паloge. Na taj načih Tnisli se stati, ma kraj Ondj grupi koja tjera državne papire prema. dolje. Vrednost jedne ovakove mjere dvojЂепа је 1 teško da: bi dala dobre rezultate. Prisilne mjere za održanje kursa državnih papira. mou više škoditi перо koristiti. Nu šve te mjere malo, interesitaju zagrebačko tržište, budući da ovdje пе nema organizirane · spekulacije a državnim paprima. "Ukoliko ima ozbiljnih interesanata, Шо 50 pretežno hosiste, |

Београдена берза 0 |

| недеље. динар није претрпео никакве из: мене на народном тржишту, „тако „да, а:је у Цириху стално нотирао 9. 1975. Код осталих девиза. није: било великих измена, и све су, готово, више мање претрпеле минималне флуктуације, у односу према. швајц. франку. Последњих дана ове недеље Њујорк де осетније попустио. на ме; ђународном тржишту, а, исто тако. и: Будимпешта; Мадрид још увек јако флуктуира, „под. утицајем вести.о честим. де“ монстрацијама.

Све ове промене на страном тржишту, запажене су И на нашој берзи, но, журсеви нормирани од Народне Банке кретали су се увек по: паритету. Рражња за: девизама у току ове недеље била, је слабија: Народна Банка, каб и обично, интервенисала је и покрила. већи део. тражње, Прилив приватне робе био је осетнији него у току прошле недеље. Нарочито је запажена. већа понуда у приватном промету, а специјално у Лондону, Њујорку и Берлину. Беч подмирују још увек приватне банке, јер. изгледа. да, Народна Банка није постигла споразум са својом: бечком. везом, па се, услед тога, абстинира у интервенцији девизе Беч. + 5"

У валутама током“ целе недеље није било "закључака на берзи, али је зато У слободном промету, "била већа тражња за аустриским шилинзима. обзиром на: Сајам, који се сада у Бечу одржава: Е 5

На ефектном тржишту било пе: мањих рлуктуација у ратној штети. Инвестициони зајам је пао за вредност купона. Аграрне обвезнице показују. мали пораст. „Лозови Црвеног Крста слабе, исто тако И Дувански лозови попуштају у курсу услед. велике понуде. Код · остадих државних папира није било, готово, никаквог. интересовања и курсеви су остали неизмењени. Али ипак, рента_ ратне штете још увек је папир који интересује, гро. берзијанаца. Термински послови са ратном штетом показују, као и увек, претежно интересовање шпекуланата. " Народна Банка. је и даље главни и једини купац 7% инвестиционог зајма, но и ту је промет опао, услед слабије понуде, пошто се „тај папир. налази више у чврстим рукама. ~

Акције Банака и приватних, « предузећа, и] акција Народне Банке, задржале су готово све курсеве од; прет-

их дана ове интересовање. берзијанаца И

ване су по курсу 7.1295т ДОК су међутим завршиле сову

недељу код 7.175, „> а тако, de тражња „остала. „Акције Срњ

ског Бродарског Друштва; трговане су по 535.— и: тражене су даље по томе,курсу,.док је: робе. било- тек код - 590.

Наши зајмови на страни нотирали су последњих дана

5; Њујорку: 8% „Блеров „зајам О1,== 7%

„7% зајам · Хипотекарне Банке. 75 У

год. показује У „последње. време Ha: „париској: пијаци веће.

| интересовање, тако-на, дан: 92. ;oB,- Mec, потивана. 16: 163,60

а већ 16. о. м. ноти!

|