Narodno blagostanje

Страна 822

U broju 12. isnjeli smo kako se je na, zagrebačkoj burzi provela egsekutivna prodaja od 3.5 milijona dinara mominale električnog poduzeća Zeleni Vir, koji u Skradu (Gorski Kotar) ima hidrocentralu od 1.200 konjskih sila. Naveli smo da je za dionicu od 50 dinara nominale bio polučen kurs od 50 para, dakle ravno 1"/. Na koncu smo iznjeli naše očekivanje da će zavod koji je prekupio te dionice, a koje su bile i kod njega založene, pristupiti reorganizaciji poduzeća, koje bi moglo igrati vidnu ulogu u elektrifikaciji Primorja. kao i spoja Zagreb—-Kamlovac—_O9BDušak. Pa se naša očekivanja sada i ispunjavaju. Za 24. ovog mjeseca sazvana, je glavna, skupština, Zelenog Vina. Na. toj će se odobriti zaključni računi za, poslovne godine od 1923. ра до 1928. Pored toga, to je najvažnije stvoriti će zaključak da se dosadašnja dionička pvlavnica od 5 milijona dinara potpuno otpiše. A da bi poduzeće moglo u buduće bolje prosperirati, pristupiti će se novom Шо и dioničke glavnice u iznosu od 2 milijona, dinara.

Prema tome ovđe se radi o otpisu svih gubitaka i o namakknuću novih spedstava. Operacija radikalna ali jedina, koja, daje izglede za regeneraciju poduzeća. Takovih operacija biti će Dotrebno još dosta. TI čim se prije provedu tim bolje i za dotično poduzeće kao i za našu privredu.

После скандала са „Газет (ди Фран“ где су два ликоја су већ раније била кажњавана за користољубиве преступе, однела француском народу скоро 100 милиона франака, није се могло више одлагати питање о заштити штедише од разних варалица. Француска влада је показивала врло мало воље да питање подвргне законској реглементацији и (после борбе од скоро годину дана поднесен је француском парламенту пројект закона о професији банкара. По њему не могу управљати народном имовином лица која су пала под стечај и нису рехабилитирана. Искључују се од банкарског позива лица кажњена по кривичном закону, изузев политичке кривице. Дисквалифицирадући деликати су изрично поменути У закону.

Закон о банкама у француској ца,

Таквим лицима забрањено је обављање банкарскога посла, било за свој било за туђ рачун. И банкарски посао узима се у најширем смислу обухватајући и берзанске послове у кулиси. Ти услови важе за сва лица, која се појављују као органи или помоћници акционарских друштава, која врше банкарске (послове. Ако би такво лице отворило банку суд има права да је затвори, али само у случају поврата. У првом случају такво лице има само бити кажњено казном до. 75.000. —— франака. Остали се параграфи односе на контролу и на санкцију и процедуру. За пројекат закона, који је према најновијим вестима усвојен од стране француског парламента, може се мирно рећи; „Тресла (се гора родио се миш“. У другим земљама такво лице нема право да отвори уопште никакву трговачку радњу, док је у француској била потребна друга борба, а да се она искључе од банкарског позива. —

Iz sukcesivnih izjava 9. Savčića, predsednika Beogradske Opštine, videli smo da se njezino finansijsko stanje nalazi u vrlo kritičnom stanju. Ka| Takteristično je za beogradske opštinske linansije masa letećih dugova sa proteklim rokovima. Jednom od njih nije protekao rok, on ističe kroz devet dana, 1. jula. To je dug: od 3 miliona dolara, zaključen prvobitno sa bankom Bler i Čez Sekjuriti Korporejšn, a po kome je sada, izgleda, poverilac ''alijan Đanini. Opština je nekoliko puta molila za najkraće produženje toga TOka, ali je bila uvek kategorički odbivena. I kako ona nema ро-

irebnog novca za otplatu toga duga, to može lako doći u polo-

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

"Број 20

žaj da se i taj dug ranžira među ostale за proteklim rokovima, a njih, kao što rekosmo, ima dosta. To dakle ne bi bilo ništa ni Tebko ni neobično, kad bi dug: bio kao i ostali dugovi.

Međutim on je sasvim drugojači. On je vezan izvesnim klauzulama, koje ga izdvajaju iz svih drugih i čine ga vrlo kompliciranim. Ona ista opštinska uprava, koja je zaključila taj dug od 3 miliona, dolara na 6 meseci, znajući da ga o roku ne može da otplati, učiwila, je jedan akt u oči isteka roka, kome је teško naći imena, u našem jeziku. Da bi dobila prolongaciju za samo 6 meseci, i ako je znala da i posle tih 6 meseci ne može da ga vrati, ona је dala poveriocu u zalogu svoje 30-godišnje 7% obligacije i to za dug od 3 miliona dolara dala je obligacija, 28, 4.5 miliona dolama i pristala na to, da, Bler može prodati te obligacije na toboš u Njujorku, ako 26 juna оу. g. dug ne bude plaćen.

Ni to nije sve. Te su obligacije garantovane -od naše države. Nama je i danas nepojmljivo, kako je tadanja parlamentarna vlada mogla garantovati te obligacije, kad je znala, čemu su namenjene. I tako se danas nalazimo pred opasnošću da, se obligacije jugoslovenske prestonice garantovane po Kraljevini S. H. S., prodaju javnom licitacijom u Njujorku, u kancelarijama. Blerovim, koje još neko vreme ostaju otvorene, kao što je javljeno Blerovim cirkularom (valjda zbog toga da bi se u tim kancelarijama mogla da vrši javna prodaja, — kako je to ugovoreno).

Teorijski to bi bio veliki udar za naš državni kredit, ali praktički ne. Mi smo u ranijim brojevima „Narodnog: Blagostanja” ukazali na činjenicu da je naš kredit u Americi od samoga početka upropašćen, što se najjasnije ogleda, u fijasku prve i druge emisije Blenovog zajma, i u očajno niskim kursevima, tih papira danas. U Americi dakle ne bismo ništa imali da izgubimo, pa ni u Hvropi ne bismo ništa izgubili, kad bi evropsko javno mnjenje saznalo, kako je došlo do te prodaje. Kad bi se saznalo za sadržinu tih sukcesivnih ugovora о zajmu, banka, koja: bi vršila, prodaju, upropastila bi svoj emisioni kredit. Niko više ne bi imao kuraži u Evropi da pravi s njome ma kakav ugovor o zajmu. Takvi ugovori i u privatno-pravnim odnosima imaju YIrlo Tužno ime.

Energična pretnja naslednika Blera g. Đaninija da бе роsle roka odmah prodati obligacije licitacijom, samo je ćorfišek. U rukama toga konzorcijuma nalazi se preko 50 miliona dolara naših državnih obligacija, te bi egzekutivnom prodajom on izgubio više no mi. Ko iole poznaje prirodu i funkcionisanje jedne velebanke u Americi, taj će znati da, se ni sa 10 pari volova ne mogu naterati naši poverioci na egzekutivnu prodaju tih obligacija. Sve što bi moglo da bude, to je da se udesi nekakva prodaja bez velikog publiciteta, da, bi se kupile jevtinije te obligacije. Ali ugovor o zajmu predviđa prethodnu objavu te prodaje preko njujorških novina.

Može se zamisliti, kako je težak položaj Uprave Beogradske Opštine, koja, propuštajući da prvo konstatuje odgovornosi za, stanje, hitno traži izlaz iz situacije. Čuje se da namerava da od reflektanata za, podizanje električne centrale traži zajam od 3 miliona, dolara. Taj se izlaz može razumeti samo kao korak očajanja. Po sebi se razume da će elektnična energija ispasti mnogo

„skuplja, ako budemo od koncesionara tražili i zajam. Za 25 god.

može ta, energija koštati 160 miliona, dinara više, no što bi trebala, da košta, a to je taman toliko koliko iznosi dug Bleru. Mi ne verujemo da će današnja Uprava smeti да primi odgovornost za takav jedan nepovoljan ugovor o koncesiji.

Teško se može Opština sama izvući iz ove situacije: jedino je država u stanju da je pomogne, a državni interes je još mnogo jače u pitanju no opštinski. Država može lako da isplati 8 miliona dolara Bleru iz švedskoga zajma. Strah za deviznu геzervu je potpuno neopravdan, jer je metalni stok Narodne Banke još vrlo obilan, a interes za našu zemlju je sve veći u inostranstvu. Prema iyjavamea vladinog komesara za Agramu Banku mi ćemo može biti toliko dobiti u devizama od upisa akcija od Agтатпе Вапке u inostranstvu.

U ostalom Ročild se sve više interesuje za našu zemlju, i, ako mu je teško da se odluči da da veći zajam državi moći će la.