Narodno blagostanje

Т. септембар 1929.

Advokatski mentalitet с. Роешкатеа тије ništa njegovo specifično, to je zajednička osobina većine francuskih državnika: advokatske metode se upotrebljavaju odavna u međunarodnim odnosima. Uzmite ma koju diplomatsku notu, ma Који diskusiju — raspravu, svuda ćete naći pozivanje na ugovore i paragrafe, vrlo retko i tek iposlednjih godina pominju se i viši etički principi. I ako je cela Francuska bila uz g. Poenkarea, kad je pravio izlet u Rur, ipak se nijedan nepristrasam čovek ne može s tim да 5104, — to je bila jedna greška. Ali ona, nije mmogo pogoršala stanje u Bvropi. G. Poenkare je upravljao Prancuskom pod majtežim uslovima, on je imao tu mesreću да bude na čehi Francuske u omim godinama, kad je izgledalo da njezinoj valuinoj katastrofi nema leka. Zar je bilo štogod iprirodnije od stava с. Poenkarea koji se sastojao u tome, da od Nemačke iraži ono što je dužna? Engleskoj je u ono doba dšlo тејатупо dobro. |

On je svoje pravo na maknadu štete po ugovoru O mjru zasnivao na pravnim argumentima, jer nije mogao upotrebiti argumena* francuske finansiske bede počem bi taj атоштљепа% 1potrebila Nemačka, da mu zatvoTi usta s pozivom ma to da nioi finansiski i vajutno ide još mnogo gore.

Očigledno da insistiranje na plaćanju ratne štete mije moglo dovesti do ikonsolidacije Evrope, ali je g. Poenkareu bila, tada preča Francuska no Evropa i tu mu moma, dati svako za pravo, pa i mi koji nismo ni šoviniste, ni militaniste. Engleska, je svakako bila uzvišenija u pitamjima ratnih dugova i TepaTacija. Ona, je bila, mnogo evropskija od g. Poemkarea. То је Van svake sumnje, ali je ona bila u toj svojoj politici usamljena. Engleski državnici mogu da prebace g. Poenkareu slabo evTopejstvo, ali to važi, može se slobodno reći, i za sve ikontinemnftalne države u istoj meri. Medjutim ne treba nikako zaboraviti da je Engleska smatrala da njezino blagostanje zavisi od konsolidacije Evrope, a, da je g. Poenkare mislio, da reparacije jedino mogu spasti Francusku od valuine propasti. U oba slučaja patniotizam je polazna, tačka, samo su razna sredstva.

Kad su se popravile ekonomske prilike u Francuskoj, poStao je i g. Poenkare mnogo većim Evropejeem. Pod njegovim neposrednim uticajem lzrađen je Jangov рјат, Кој Којозајпо reducira, francusko reparaciono potraživanje.

Nije tačno da g. Poenkare mije elastičan; naprotiv, пјеgova borba u parlamentu za ratifikaciju ratnih dugova, pokazuje da је bio i može da bude elastičan kao g. Brijan; jer baš on je bio najveći protivnik ratifikacije u 1926. i 1927.

Istina, je, da je g. Brijan mezimče Evrope i da je on Каzao iklasične reči, pri izlazu wa, konferencije u Lokamu: »Govorili smo evropski.« G. Brijan је Као ministar spoljnih роslova, uneo u program evropski carinski savez i proglasio ga, za ideal francuske politice. On je sve to uradio Као član vlade, čije je predsednik bio g. Poenkare, a, to zmači da je on bio зроTazzuman 85 im.

Mi smatramo, da je vrlo dobro što je g. Вмјап ргедзедnik francuske wlade, ai je vrlo dobro što Framcuska та 1 гетету] jednog poštenog, pravog i otvorenog državnika, Кој! тије podležan nikakvim uticajima, — с. Роепкаљеа.

21. августа ов. год. извршила је самоубиство Бранка Ковачевић из Шапца, стара 19 година, штрикерка у трикотажи Јакова Барона. У опроштајном. писму својој газдарици вели, да се овако више не може: њена газдарица пак вели, да је њезина надница износила 15 динара. Та је сума једва довољна за исхрану. За стан и одело треба да се други побрине. У соби Бранкиној нађено је много мушких фотографија. Пре светског рата врло је много писано о беди, у којој су живеле раднице у женској конфекцији у Берлину. Њихове су наднице често биле свега. један динар. Природно да је тај кадар радница који је износио неколико стотина хиљада, био легло про-

Надница од 15 динара

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 507

ституције и других асоцијалних појава. Жена, која има 15 динара наднице, има три излаза: проституцију, криминал и самоубиство.

S i Tier БАБЕЕЕН si = TT Јављају листови да велику

муку муче немачки министри у Берлину услед оскудице у декорацијама. Румен стида облива их кад год се појаве посланици Чиле или Задње Индије који имају прса покривена орденима. У последње време навалили су немачки министри на Црвени Крст који издаје разне медаље

Људска таштина

· с молбом, да их одликује. Један немачки лист пита дотич-

не министре зар још никако људи не могу да увиде да је паметна глава најбоља декорација»

Desetgodišnjica Glavnog Zadružnog Saveza i zadružna izložba

Proslavu svoje desetgodišnjice upriličio je Glavni zadružni savez sa jednim iongresom i jednom zadružnom izložbom, koвилични шет о ја, 50 је održala u „sklopu ljubljamskog jesenskog sajma. Ф

Osim par jznimake daložba mam prikazuje amo nad slovenskooz zadmnugarstva. Izložene slike prikazuju samo pojedine slovenske zadruge, а isto tako uzorci produkata produktivmih zadrugana skoro su isključivo od slovenskih zadruga. A i grafički prikazi razvitka zadrugarnstva odnose se u prvom redu na slovensko zadrugaTrTstVio.

Izgleda mam da to mije namjerno. Zadrugarstvo u ne.kiim našim Ктајеу та tako je slabo razvijeno da se i nema Što polkazati. Dotično alto se ne iznesu slike ili orafički prikazi svijet još misli da i ti krajevi jmaju znatan zadružni pokret. Pogotovo kad se čita da ovaj ili onaj kraj ima toliko stotina zadruga.

Po broju zadruga mi ne bi stajali loše. Ali malo (Која od tih registriranih, zadruga wadi. Jedino je Slovenija koja Je u tom pogledu daleko napredovala. Radi toga je ova izložba veoma poučna. Samo šteta što u nju malo tko zalazi. Naime od svih prostorija velesajma, zadružna izložba je najmanje ровјесепа. Da bi poseta bila veća, morala bi se u prostorijama zadružne 1Z-

| Jožbe urediti i jedna kušaona vina. Onda bi bar neko i nehoteči | pogledao stanje našeg zadrugarstva. Vidio bi stanje Slovenije

a iz činjenice da drugi kmajevi nisu izložili, stvorio bi tačnu &liku i o stanju u tim krajevima.

Međutim ni slovemko zadruganstvo, ma da je jedino u državi koje mešto vredi, mije još ma onoj visini na kojoj je bilo prije rata. Članice Zadružne Zveze imaju danas oko 700 milijona dinara uložaka prema 800 milijona zlatnih kruna koliko su imaJe prije rata. A 800 miliona kruna odgovara vrednosti od majmanje 10 milijardi dinara).

Zadružna, izložba, interesantna je u svakom pravcu.

Beogradski listovi zabeležihi su bez mnogo komentara da je Uhapšen с. Stanimir Subić, bivši direktor filijale Beogradske Ujedinjene Banke, a, doonije komesar Minist. trgovine i industrije ppni istoj banci.

Mi želimo da, bez kakvog komentara upozonimo čitaoce, (a, je taj isti g. Subić godinama upotrebljavan od strane parlamentarnih ministara Trgovine i jmdustrije za člana komisija, koje su amale za wadatak, da pregledaju stanje alkojonarskih društava i istražuju mejgspravnosti i zloupotrebe u njima. On је

G. Stanimir Subić

1) Iz ovog upoređdenja :kajpitala slovenačkih zadruga pre i

: posle mata može зе vesti zaključak nepovoljan po zadrugarstvo

i zadružnu ideju u Slovenačkoj. Ogromno smanjenje obrinog ikajpiТаја zadruparnstva posledica je uništenja „kapitala, usled nata i dmflacije, za, što služi kao dokaz činjenica, (da, celokupno naše novčatstvo, raspolaže danas Каршајошт ikoji je samo za 50% weći od onoga kojim su raspolagale slovenačke zadruge pre rata...