Narodno blagostanje

12. октобар 1929.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 585

A dolarski papiri skočili su isključivo usled naloga za kupovinu iz Jugoslavije. Ta nas pojava stavlja pred nov problem koji treba takodje rasvetliti.

Koristi i šleta tog priliva naših dolarskih papira

Istorija tržišta kapitala puna je primera emigracije obligacija jedne države iz zemlje u kojoj su emitovane, u zemlju koja je dužnik. Obično se kaže da su papiri dobili Heimweh, čežnju za otadžbinom. Tako su poslednje 2—3 godine papiri švaicarski, francuski, beloeiiski, čehoslovački i t. d. emitovani prvih godina posle rata u Americi, vratili se u otadžbinu. Sad su i naši dolarski papiri dobili čežnju za otadžbinom. Upravo i pre ove emigracije bilo ie narudžbina naših papira u Americi od strane onih Jugoslovena, koji su raspolagali stranom valutom. To biva po Osnovnom ekonomskom zakonu težnje za što većom zaradom.

Da li je tai pojav nacionalno koristan ili štetan?

Kaže se, da ćemo time podići kurs našim obligacijama na strani, zbog toga se preporučuje da зе Таvorizira taj povraćaj naših hartija u otadžbinu UuVOdjenjem istih na naše domaće berze, omogučćavanjem Iombarda istih kod Narodne Banke i osposobljavanjem za kauciju kod države i samoupravnih tela.

Mi smo zemlja siromašna novčanim kapitalom i zbog toga visokog kamatnjaka. Ali naše se banke već dve godine tuže na obilnost kapitala za koji ne mogu da nađu plasmana,ta ie obilnost zadnjih meseca uzela vrlo velike razmere tako da se predvidjalo spuštanje kamatniaka. Po nižem kamatnjaku biće рјазтапа, јег ima poduzeća i gazdinstava, koja čekaju na sniženje kamatnjaka pa da prošire krug svojih poslova ili da udju u nove. Pojava dolarskih papira na domaćemi tržištu sprečiće pad kamatniaka pružajući bankama neograničenu mogućnost vrlo povolinog: plasmana. Naravno da će ta mogućnost biti u toliko manja u ioilko bude viši kurs dolarskih hartija. Svakako da današnji kurs pruža rentu od preko 9% a to je za sve kapitaliste—rentijere najpovoljniji kurs koji se zamisliti može. Čim Rod nas padne kamata Za Dprvoklasne bankarske poslove na 9 i 10%, a to je već u velko slučaj u izvesnim krajevima naše zemlje, naši dolarski papiri pojaviće se kao konkurent našim proizvodjačima i odvući sa tržišta jedan deo kapitala, koji bi inače otišao u proizvodnju.

To je svakako nepovoljno dejstvo, nacionalnoekonomsko, navale naših dolarskih papira iz inostranstva. Druga ne manje štetna posledica sastojala bi se u neminovnom padu kurseva naših državnih hartija od vrednosti i drugih sličnih u unutrašnjosti zemlje. Malo pre je rečeno, da je 7% investcioni zajam pao za preko 93%. Najveći deo tog pada prouzrokovan jč prilivom naših dolarskih papira iz inostranstva. Da pokažemo to računski.

Naši dolarski papiri beleže u Americi danas 73%. Kako se tamo u kurs papira ne unosi kupon, već se posebno obračunava, to njihova vrednost danas 120: 5; око 76. Медји т 7% пуезистот хајат, па5 уодеći serijozan papir, beleži 83. Disparitet iznosi 7% procenata: on ije {oš i suviše veliki i vremenom se mora izgubiti. To može biti na dva načina: skokom дојагskih papira ili padom unutrašnjih papira. Obično nastupaju obe pojave ali u raznoi meri. Pitanje je po kom kursu Amerikanci hoće da prodadu naše papire. Čim su primetili tražnju iz Jugoslavije počeli su podizati kurs. Kako mi ne možemo kupiti vrlo velike Kkoličine, to se ne može pretpostaviti da ćemo moći znat-

no podići kurs. Jedno ie van svake зштпје: 7% ргоcentni investicioni zajam mora pasti na nivo naših dolarskih 7% zajmova. Znači da imaoci investicionog zajma imaju da budu žtrva priliva naših dolarskih obligaciia iz Amerike, mediutim to su liudi koji su do sada već pretrpeli velike gubitke i time nemilosrdno kažnjeni za svoi patriotizam.

Zaključak.

Ništa bolje ne bi prošli ni imaoci ostalih hartija od vrednosti (kako onih sa stalnom kamatom tako i akcija), čije ie ukamaćenje ravno ili veće od ukamaćenja 7% zajma. Naše se tržište kapitala nalazi pred velikom i teškom probom. Posle duge emisione pauze (tri godine nije ni jedan papir bačen ma pilacu) nalazi se ono pred emisijom dvaju važnih papira: akcila Agrarne banke i novih 6% agrarnih obveznica. Ono treba da primi jedan deo tih papira, čiila ukupna nominalna vrednost iznosi 500 miliona dinara. Stvarno neće celoKupna Količina biti bačena odmah na tržište, već postepeno, kao što je bilo sa ratnom štetom. Momentalno je naše tržište kapitala dosta likvidno, ali ako bi se sišlo sa kamatom, kao što rekosmo, verovatno da bi se tražnja proširila, čime se nameće pitanje: da li bi tržište moglo da primi taj nov talas?

Očigledno je, da bi odliv kapitala na stranu prouzrokovao pad sviju domaćih papira, a naročito rente ratne štete. G. Dr. Švrljuga je kazao u iednom intervjuu novinama od 2. juna, da je kapital, koji je prikupila Agrarna Banka, uzet sa tržišta i time smanjena ponuda kapitala za ostale privredne redove. To je potpuno tačno.

Po tom istom pravilu onda moraju da popuštaju kursevi naših domaćih papira, ako navale na tržište papiri sa povolinijim ukamaćenjiem. Naši dolarski papiri u Americi stoje:nma 76. Ako bi se popeli na 78, onda ni naši domaći papiri ne mogu skočiti preko te cižre. Kad dolarski papiri skoče na 78, onda |e njihovo ukamaćenje još uvek povoljnije, no ukamaćehja naših domaćih hartija. Znači, da poslednji moraju padati sve do nivoa dolarskih papira. Možda čak i nešto ispod toga, pošto su oni bolji, nego naši domaći papiri. Time bi dalje skakanje naših dolarskih paDira postalo kompromitovano i onemogućeno. Sve bi se to svršilo, dakle, na tome, da siurimo kurseve domaćih papira ха 5—7% na niže i da zagušimo naše tržište kapitala.

Idealno stanje državnog kredita ie onda, kad se njegove potrebe mogu da zadovolje na domaćem iržištu kapitala. Inostranstvo traži uvek veću kamatu. Ali i zemlje bogate kapitalom dclaze u položaji da apeluju na inostranstvo. Emitovani državni papiri na strani teže domovini. U normalnim prilikama njihovom se povraćaju ne prave smetnje. Boikotovanje sopstvenih papira na svojoj granici vrši država izuzetпо 1 to iz sledećih razloga:

1) S obzirom na tržište kapitala. Kad vlada oskudica, onda se domaći kapital rezerviše za domaće DOtrebe. Ova je mera vrlo retka zbog toga, što |e čežinja

sopstvenih obligcija za otadžbinom u toliko manie, u

koliko je veća oskudica kod kuće. Ali kod паз је јеdan izuzetan slučaj: kurs naših papira na strani stoji tako nisko, da ie njegovo ukamaćenje 105 тпого veće no pod režimom oskudice kapitala u zemlji. Još uvek je cena, koju je volino da plati naše tiržište, mnogo povoljnija od one koiu plaća inostranstvo. To nije tako česta pojava. Po pravilu postoji izvestan paritet izmedju domaćeg i stranog tržišta.