Narodno blagostanje

93. новембар 1929.

"НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 695

ОБАВЕШТАЈНА СЛУЖБА

KOMUNALNE FINANSIJE

— Zaiam Velikog Bečkereka. Veliki Bečkerek ie ovit dana zakliučio jedan vrlo važan ugovor sa amerikanskom bankarskom kućom I. G. White & Co Inc. iz New-Yorka o zakupu električne centrale za osve{lenie i pogon i o dugoročnom zaimu od 200.000 dolara.

Zaiam je amortizacioni i zakliučen ie na 20 godina. Čist kurs ie 90, a interes 8% godišnie. Službu zaima vrši sama banka, te ie zaiam bez ikakvih drugih troškova. Grad će, pošto sve pripremi za upotrebu zaima, moći da povuče zaiam svaki put, kad hoće, u toku od godinu dana, neposredno onda kad počne s radovima. Tako grad neće plaćati interkularne inlenreSe. ' Po novinama se često pisalo o ponudama za zaiam, koje ie ovai ili onai grad primio iz inostranstva, ali od toga nikad nile ništa bilo. Veliki Bečkerek ie prvi grad, Kkoii ije uspeo da iz inostranstva dobile dugoročni zaiam pod uslovima, Koij se nesumniivo imaiu smatrati kao vrlo povolini.

_ Važno ie da jie Veliki Bečkerek zakliučio ovai posao sa bankarskom kućom, kojia zauzima vrlo ugledno mesto mediu privtanim bankama u Sied. Amer. Državama. Ona је за 5уоim filiialama I. G. White Engineering Corporation u New-

Yorku i Il. G. White & Company Ltd u Londonu, bila iedna .|i

od prvih banaka koja ie ušla u izvršenie iavnih radova u Siedinienim Amer. Državama. Naročito se smatra kao pionir razvilania proizvodnje električne energije. Ona ie prva amerikanska grupa, koia ie svoju delatnost prenela u inostranstvo, gde već 30 zodina preduzima i izvršuie velike radove. Mnogobroini iavni radovi, koie ie izvršila u Engleskoi, Francuskoi, Australiii, Japanu, Južnoi Americi, zapadnoi Indii — dokaž su niene velike aktivnosti. Kuriozno ie, da ie ova firma Dpodigla prve tramvaie u Londonu.

Ovai ugovor sa Velikim Bečkerekom ргу! је розао оуе iirme u Jugoslavij. Izvesno ie, da ona sa svojom Oorganizaспот i ijakini finansijskim mogućnostima nile došla u Jugzoslaviiu samo radi ovog maloz posla, te ie sigurno da je OVO samo početak nienogz interesovania za poslove u našoi zemlil.

— Град Тузла решио је да закључи инвестициони зајам са фирмом М. Фишла синови у Креки од 4 милиона динара, са десетогодишњом отплатом и 7%% год. камате. Зајам би се употребио за подизање општинске суднице и модерне тржнице.

— Сарајевска општина закључила је код Државне хипотекарне банке инвестициони зајам од 5 милиона динара. Зајам ће се употребити за подизање основне школе у градској четврти Бјелаве. Општинска управа израдила је читав програм уређења града, и у те сврхе тражила је од Хипотекарне банке зајам од 50 мил дин., који још није одобрен, те су верзије о његовом одобрењу неистините.

— Општина суботичка решила је, да уведе паушални прирез на земљу по 30 дин. од ! ланца, да би изравнала свој буџет. Ранији њен трошарински правилник, којим би се извршило затварање града и увео трошарински приход, наишао је на велику опозицију грађанства, те је сад за покриће својих расхода општина нашла овај извор. Против ове општинске одлуке устали су неки, с разлога, што се њим оптерећују сељаци.

ЈАВНЕ ФИНАНСИЈЕ

— Министарство финансија из правилника о наплати приреза општине загребачке и сплитске избрисала је одредбу, којом су били оптерећени државни и самоуправни чиновници.

— Приходи вакуфских имања. По прорачуну Вакуфско-меарифског одбора приходи од 1480 самосталних вакуфа износе 11,612.000 дин. Као што се види и поред проведене аграрне реформе у Босни, црквена имања су остала још много велика. :

— Енглески конверзиосни зајам уписан је у износу од 64 милијарде динара, од чега 42 милијарде у готовом.

ИНДУСТРИЈА

— Koniuktura i proširenic dalmatinskih tvornica cementa. Visoka koniuktura dalmatinskih tvornica cemenfa («гаје пеsmanieno i dalie. Sve tvornice rade punim kapacitetom. Na liferaciiu, koja nije već ranile ugovorena, i od samo nekoliko vagona, treba čekati i po nekoliko mieseci.

Pretežni dio produkcije, izvozi se u inozemstvo. Godine 1927. izvezeno је dalmatinskog cementa oko 3 miliona centi. Prošle godine izvezeno je 4 miliona a ove će se godine izvesti preko 5 miliona centi. Pored toga raste i konsum u samoj zemlii. Tako ie za novi betonski most, kod Zidanog Mosta upotreblien splitski cement, ma da Sloveniia ima nekoliko tvornica cementa. Dalmatinske tvornice naime produciraju danas i supercement, koji ima tu prednost, da brzo suši, i da po tome radovi brzo napreduiu.

Obzirom na takovu koniukturu, slavne dalmatinske tVOrnice cementa pristupile su prošireniu svojih tvornica. Usliied toga, kad svi fi radovi budu gotovi, nihova će produkciia porastiti na dvostruku. Neke tvornice proširile su i svoi lučki urediai, kako bi iskrcai ugliena, dotično ukrcai cementa mogao se odvijati bez ikakovin poteškoća.

Pored proširenia postojećih tvornica, ozbilino se vrše pripreme, kao i kupnia zemlišta za neke nove tvornice. Svi su izgledi, da će industrila cementa Dalmaciie postati, iedna od naših naivažhilih industriia.

— Probna bušenia u srezu zvorničkom naredila je Direkcila državnih rudnika u ciliu utvrdjivanja naftnih izvora, DOšto ie prethodno stručna komisiia ispitivala teren i odredila mesto na kome se imaju preduzeti bušenia. Sprave za bušenie, koiima raspolaže komisija stručnjaka, mogu da prodru do hiliadu metara u zemlju. Pomoću niih moći će se utvrditi iednom, da li se u basenu Maievice nalazi nafta ili ne, ı ako ie ima, da li ie u tolikoi i takvoi količimi da se može eksploагасца rentirati.

— Poliska vlada pati od oskudice u vagonima i lokomotivama usled toga, što nema potrebnih sredstava, i Što па kredit nile mogla da dobiis do sada. Sad iavliaiu listovi, da ic i to pitanie rešeno. Velika amerikanska firma Junajted sil. korporeišn uzima iedan veliki paket akciia vagonske fabrike u Varšavi Lilpot, Rau i Levenštain. Amerikanska firma nameгама unefi 40 miliona dolara u fabriku, da poliska vlada može da kupi potrebne vagone i lokomotive na veresiju. Posle ove vesti naglo: su skočile akcije dotične fabrike na Varšavskol ђег2.

— Савез домаће индустрије довом за Хрватску и Славонију, чије је седиште у Сушаку, 24. тек. месеца одржаће у Загребу конгрес, коме ће присуствовати представници домаће индустрије из целе земље.

ТРГОВИНА

— Хауса та ипаргедугије spoline (#геоуше,. 19. !ек. mca. promulgovan ie zakon o osnivaniu »Zavoda za unaprediivanjie spoline frgovine«. Zadaci zavoda su: da vrši kontrolu nad produktia pri izvozu, organizuje spolinu i unutrašniu informativnu službu, izvrši iedinstvo organizaciie spoline #г'соvine i nadje tržišta za naše produkte. Zavod ie državna in-