Narodno blagostanje

Страна 686

koja prikuplia kapital od lokalnih šteđiša i sprovodi narodnoj privredi. Kod nas su te štedionice postale ustanovama za prikupljanje kapitala od štediša i davanje zaimova opštinama, kad ne mogu да пади Кгеdita na drugoj strani. To je gotovo pravilo. Nomina sunt odioza.

Opštinske štedionice su zavodi za pokrivanje deficita u opštinskim finansijama i za prikriveno stvaranje letećih dugova od strane opština. Što se tiče oblashih štedionica, o njima je i S. Dr. Belin pisao. Mi i ovom prilikom napominhjemo, kad govorimo o iednoj grupi pojava, da uvek mogu biti izuzeci, a oni, kao što znamo, baš potvuđuju pravilo. Oblasne štedionice su bile u povoju, ali su već bile nestašne i neposlušne. Naše demokratsko ubeđenie ne može i ne sme da nas omete u saznanju istine, ma koliko ova bila nepovolina po demokratiju. Demokratija nije dogma već ubeđenje. Za to se ne ustežemo da Копstatuiemo, da su oblasne samouprave kod nas u opšte, — a ne samo u pogledu vršenia bankarskih operacila — bile gore od naše Narodne skupštine. Mi smatramo da je našem narodu učinjena usluza što su oblasne samouprave onakve, kakve su bile, ukinute. Time ne angažujemo hi u koliko svoi sud o onome, što le došlo i što bi moglo doći. Ali ponova ističemo, da su one bile karikature samouprava. Od takvih organizacija oblasti možemo dobiti novčanu kreditnu ustanovu kako treba samo izuzetno, ako se slu-

čaino nađu na čelu ljudi, koji svojim ličnim osobina-

ma sprečavaju razorno deistvo sredine.

Ni državne kreditne ustanove nemaiu kod nas bolju istorilu. G. Dr. Belinu nije nepoznata istorija naše Uprave fondova. 1898. god. prilikom generalne reorganizacije, konstatovano је да је ona uspela da izgubi veliki deo svoga potraživanja. Uprava fondova stoji na zavidno visini samo zbog toga, što niko nije mogao da |e upropasti i ako su generacije upravliača njezinih imali naibolju voliu za to. Eto, iz tih razloga mi smo u načelu protivni osnivanju {avno-pravnih štedionica u opšte.

Banovi imaiu toliko mnogzo posla, toliko velike kompetencije, da će teško za godinu dana moći da uđu u kolosek onako, Како је to propisano u zako nodavstvu o banovinama. |D

III Samo inostranim kapitalom možemo zadovoliiti potrebu za hipotekarnim Kreditom.

Mi bismo najzad bili protiv osnivanja banskih

štedionica kao ustanove za seljački hipotekarni kre- |

dit i onda kad bi iskustvo sa {avno-pravnim Ктедиnim ustanovama kod nas bilo mnogo bolje i identično onome, koje su napravile Švaicarska i Nemačka. Evo razloga.

Dve su grupe uslova, od kojih zavisi dobro funkcioniranje kredita u jiednoi narodnoi privredi: {edni su ekonomski, a drugi tehnički. Pod poslednjima se razume organizacija. Nedostatna i rđava organizacija kredita može da bude ozbilina smetnja u težnji da se nacionalni novčani kapital racionalno stavi na raspoloženje narodnoj privredi. Ali |e glavni uslov ха povolino razviće kredita u opšte, bilo hipotekarnog bilo ličnog, ekonomski; treba narodna privreda da za ima. Kapital ie supstrat poima kredita; nema kredita bez kapitala; koliko ie kapitala više u toliko ie kredit jevtiniji. Kod nas se u poslednje vreme i suviše mnogo poklanja pažnja tehničkim momentima kod čisto

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Број 42.

ekonomskih problema. Tako se često može čuti mišlienje, da je za povećanje ponude kapitala glavno forsirati organizme za štednju. O psihološkom momentu: poverenju, o vaspitnom: štednji, o ekonomskom: tempu formiranja novog kapitala ne vodi se račuh ili ne dovolino.

G. Dr. Belin smatra da bi devet banskih štedionica nakupile za kratko vreme nekoliko stotina miliona dinara, koje bi one sprovele seliacima u vidu hipoteКатпог kredita. Mi nikako ne možemo da se složimo sa tom pretpostavkom i smatramo da bi mnogo Zodina trebalo da prođe, pa da se skupe nekoliko stotina miliona dinara. Po sebi se razume, da mladi novčani zavodi ne mogu uživati ono poverenie ni onu reputaciju, koju uživaju staril i da sposobnost za prikuplianie nacionalne štednje stoji u pravoj razmeri sa godinama starosti depozitne ustanove.

G. Dr. Belin će se složiti s nama đa sa nekoliko stotina miliona dinara našim seliacima nile ništa Domoženo. Organizacija hipotekarnog kredita, koja bi zadovoljila potrebe celokupne poljoprivrede naše zemlje treba da raspolaže sa gekoliko milijardi dinaга. То је jedno. A drugo: i nekoliko miliiardi dinara ne bi odgovorile potrebi, ako ne bi kamata odgzovarala ekonomskom stanju našega seliaka.

Mi smatramo da i po visini kamatne stope i po količini kredita naša zemlia dugo godina ioš neće biti u stanju da zadovolji potrebu seliačkog kredita.

Nesposobnost naše narodne privrede da zadovolji potrebu poljoprivrede u hipotekarnom kreditu naibolie ilustruje tržište založnica kod nas. G. Dr. Belin kaže da bi banske štedionice imale dva izvora za nabavku kapitala, iedno bi bilo ulošci a drugo emisija založnica. Mi imamo tri institucije, ko|e imaju pravo na izdavanje hipotekarnih založnica; jedna je državna Državna hipotekarna banka, a dve su akcionarske banke: Prva hrvatska štedionica i Jugobanka. Sve su tri prvoklasne banke, pa ipak ni Državna hipotekarna banka ni poslednje dve nisu mogle da plasiraju ni najmanju količinu založnica u zemlji. Nikada ne bi mogle da konkurišu založnice banskih štedionica Državnoj hipotekarnoi banci po soliditetu, a drugim dvema ni po kamati.

Notorna ie činjenica, da na našem tržištu kapitala ne mogu naći prođu 8% založnice naših najboljih banaka. АКО. bi u naibližoi budućnosti kamata pala, još uvek smo daleko od stanja, u kome bi domaće tržište moglo da zadovolji domaću potrebu za kapitalom u opšte.

Ostaje, dakle, inostranstvo

Ono je i do sada bilo glavni liferant kapitala za hipotekarni kredit, prvenstveno preko Državne hipotekarne banke, a delom preuzimanjem |ednoge paketa založnica Jugobanke.

Možemo li računati na veći priliv stranog kapitala za cilieve hipotekarnog kredita?

U načelu |e odgovor pozitivan. Posleratno iskustvo le pokazalo, da se na stranim tržištima mogu plasirati založnice samo vrlo velikih hipotekarnih banaka. Amerikanci su na pr. tražili od Mađara da sve banke obrazuju jednu zajednicu radi emitovanja založnica.

Glavna karakteristika posleratnog novčarstva je kolosalnost, što veće dimenzile. Izvode se fuzionira-