Narodno blagostanje

30. новембар 1929.

Obzirom na činjenicu da ie već prošla godina završena sa pretičkom kao i na činjenicu da su stari gubitci sada Ootpisani, kao i na to da se pristupa povišeniu glavnice, možemo sa sigurnošću tvrditi, da je sada postignuta definitivna sanacija, i da se već za godinu dana može pristupiti isplati dividende. Pogotovu, ako se uzme u obzir, da ie provedena racionalizacija u tvornici i da jie sada produkciia mnogo jeltiniia. Petovia vrši i izravnu prodaiu konsumentu. Ne pod svoOim imenom, nego pod imenom »Humanik«. Nu, to je зато jedan »Akcienmantel«, ier sve dionice ima Petovia. A Humanik više i nema svoje bilance, nego čitavo poslovanie odrazuje se u knjigama i bilancama Petovie. To ie više iedna VIsta prodainog ureda.

Humanik—Petovia ima svoje prodavnice u svim većim mestima Jugoslavije. U nekih 40 gradova oko 50 prodavnica. Sada se upravo dovršava i iedna u Zagrebu na naiprometnijem delu Ilice. U tvornici ima oko 2060 radnika, a skupa sa prodavnicama poduzeće ima oko 600 radnih sila. Po tome zauzima vidno mesto u našoi industriji i trgovini cipela.

BOSANSKO DIONIČKO DRUŠTVO ZA ELEKTRIKU, JAJCE

Ne može se poreći da Austro-Ugarska niije išla za time da podigne privredu Bosne i Hercegovine. Samo što je pri tome nastojala, kako će od tog podizania u prvom redu izVući naiveću korist austriski i madiarski teški kapital. Tako ie došlo do koncesiia kod šumskih poduzeća, a tako isto i kod iskorišćavania raznih prirodnih bogatstva.

U red takovih poduzeća spada i и модораda reke Pitve Код Јајса.

Društvo ie osnovano ioš оне 1897. Dobivena električna energija nile se naravno mogla iskoristiti u motorne i rasvjetne svrhe, ier ie privreda Bosne, u prvom redu -·okoline Jaica, bila tako slabo razvijena, da niie imala ni potrebe za električnu energiu. Prema tome nie preostalo drugo, nego dobivenu energiju utrošiti na licu mesta, i to u prvom redu u fabrikaciii karbida, koia, kako ie poznato, treba silne količine ieftine električne energije.

Početna dionička glavnica iznosila ie 6 miliona kruna. Godine 1915. povišena ie na 9 miliona kruna, a стодте 1921 na 13,5 miliona. Godine 1927. provedena ie valorizacija investicija, i tako ie dionička glavnica povišena na 13,5 miliona dinara, dok je i rezervni fond znaino ojačan.

Maioritet dionica nalazi se danas u rukama dioničarskog društva Dynamit Nobel. Radi toga i podržajie u Beču једап svoji biro, u Кота зе розугбауа pretežni deo pslova iako, da ie u Jaicu samo fabrikaciia. U poduzeću sudeluiu i NiederOsterreichische EscomptegeselIschaft.

Elektrana u Jaicu producira karbid, zatim klorno vapno — klorderivate, ferrosilicium. Godine 1926. usled ugovora, koji ie zaključen sa Min. voiske, podigla је 1 urediaie za fabrikaciiu tekućeg klora. Skoro čitava produkcija ide za potrebe narodne odbrane.

Foduzeće je imalo i iedan obligacioni dug od jednoz miiliona. dinara, uz kamatnjak od 5%. Te su obligaciie potpuno izvučene još godine 1927., ali nisu presentitane na isplatu, ic postoji spor u pogledu njihove valorizaciie.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

|

Страна 711

ВЏапса za poslednie. godine pruža sledeću sliku:

Aktiva: 1928 1927 1926 Investicije 18.260 17.545 4.186" Sirovine 8.466 5.834 6.983 Participaciie i efekti 589 589 496 Blagaina 63 288 177 Dužnici 20.571 15.500 18.928

Pasiva:

Glavnica 13.500 13.500 3.375

Amortizirane obligaciie 1.000 1.000 1.000

Amortizacioni iond 5.124 4.071 2.971 Rezerve 15.311 6:607 3.303 _

Fondovi 6.275 3.714 4.300

Verovnici 2.039 11.237 12.941 Рођнак 2.622 2.559 2:210

Ukupna bilanca 47.964 43.438 „91.558

Kao glavnu karakteristiku bilance elektrane Jaice, navadiamo verovnike koncem 1928. Oni iznašaiu samo 2.6 miliona dinara, što ie bagatela za iedno poduzeće ovakovih dimenziia. Ne samo da su sve investicije izvršene iz vlastitih sredstava, nego i sve sirovine. Čak i devet desetina dužnika finansirano ie vlastitim sredstvima. Rezervni fond veći je od deoničke glavnice. A kad na iednu stranu stavimo investicije, a na drugu amortizaciju i razne fondove iz kojih se imaju vršiti razne investicije, vidimo da su dve trećine investicija već otpisane. To ie druga karakteristika bilance elektrane sa 5—6 miliona dinara, kad naime odbijemo amortizacione i druge fondove, i ako ie njiihova prava vrednost naimanje deset puta viša. Kod elektrane Jaice, mogla se bez opasmosti provesti valorizacija na zlatne dinara, to iest, da iznosi koji su bili knjiženi u krunama, mogli su se u iedanaestorom iznosu kniižiti u dinare. Ali zakonodavac nije dozvolio da se ide tako daleko i tako ie Jajce prisiljeno, da svoje investiciie Kkniiži uz daleko manii iznos nego što vrede. Godine 1926., prije nego što ie bila provedena valorizaciia investicila, one su bile knjižene sa manjim iznosom, nego što su bili knjiženi razni fondovi.

Račun gubitka i dobitka daie nam sledeću sliku:

Dobitak: 1928 1927 1926 Мак ргодикеце 7.579 6.987 5.576 Gubitak: Opšti troškovi 2.849 2.393 2.049 Amortizacija 1.653 1.100 238 Кезегуа та рогеље 800 800 200 Cisti dobitak 2.622 2.559 2.210==

Kako se vidi amortizacija ie svake godine sve veća i veća. Ide se za time da se investicije što iače otpišu, kako bi se imalo znatne talne rezerve. Da nije te politike tajnih. Tezerva, Čisti dobitak, a po tome i dividenda, bili bi još veći nego Što su u stvari. 1

Mi danas već imamo 4 tvornice karbida kao i sličnih produkata. Dve su u Dalmaciji: u Šibeniku i Dugomratu, koje pripadaju »La Dalmatienne«. Jedna je u RKušama, a dobija епегеји od centrale Fala. Četvrta je ova u Jaiću. Njihova produkciia daleko prelazi naš konsum, pak se radi toga i iz-

Пан BMS S Руни оне зао а у ве ве waiglj{{}}h имена = Француско-Српска Башка Капитал:фран. 20,000.000 – Е | Оснивачи: Ваваџе Опотапе, Вапаџе de Paris et d 5 = Раув-Вав, Босјеје Планете и оси НЕ Пе ПА ROTO Неа = = дбавља све банкарске послове = MII PUMNMAP) TP. MII. MD VAIND 2 MNJMI DN DMD DD мају» мума мм мама ми

\