Narodno blagostanje

7. децембар 1929.

ie ugašena obaveza, a ona više vredi no obaveze garantova-– ne герагасцата.

3.) S obzirom na to da ie i suviše mala suma godišniih plaćania Madiarske i Bugarske i da niie iskuliučena mogućnost da će one i za te sume dobiiati moratoriium i u buduće, niie nikakva velika šteta za nas što nam ie suma reducirana od 10% na 2%. (Uzgred budi rečeno ta ie redukciia motivirana potrebom da izmirimo sve ono što smo povukli na ime reparaciia više no što nam pripada, — i ako ie Jangov komitet smanjio naše polraživanie u nemačkim reparaciama iz istih razloza). Ne predstavlia dakle veliku štetu redukciia našeg anuiteta od 10% na 2%:; a možda neće biti nikakve štete — u slučaiu da bude moratoriluma i da se u opšte te sume ne plate.

4.) Mediutim mnogo ie ozbilinila stvar pitanie optanata. Stvar ie u rukama suda i niie iskliučena mogućnost da mi budemo osudjeni na plaćania i to na tako veliku sumu, da bi ona, pretvorena u amorfizacioni zajam, iziskivala godišnii anuitet mnogo veći no što bi bilo naše primanie u istočnim reparacilama i sa svih 10% učešća. Ako se abstrahuie pitanie O ustuplienim dobrima, onda može izići da mi iz Odbora za istočne reparaciie izidjemo sa većim dugom no sa potraživaniem i obrnuto, da Madiarska ima više da primi no što ima da daie.

A što ie najglavniie, pitanie reparaciia će, kao što rekosmo, biti rešeno pre roka: miroliubivo ili ratom. Ono će biti uzrok mnogobroinih mediunarodnih peripetila: države se ne odriču lako stečenog prava; pa je za našu spolinu politiku vrlo dobro, naročito prema Bugarima, što ie naše potraživanie, tako reći, svedeno na nulu, ier ćemo u toliko lakše moći da regulišemo naše odnose sa Bugarima pa čak ih i pomognemo, ako budu povolini naši mediusobni odnosi u budućnosti, kad budu pokušali — a toga će biti više puta — da se зрази герагасјопог рјасапја.

Niie prošlo ni 14 dana što ie hrvatska privreda otpratila na Mirogoi iednu od svojih naimarkantniiih ličnosti, a već dne 4. o. mi. morala ie ispratiti i drugu. Poslije Milana Krešića, preselio se ie u viečnost i Dr. Jurai Vrbanić. Kao što kod Krešića tako i kod Vrbanića niezovo značenie u hrvatskoi privredi niie dolazilo možda od snage kapitala, akumuliranogz u niegovim rukama, nego lih od iakosti niegovozg intelekta, karaktera i radinosti.

Rodien pred ravno 70 godina svoi prvi iavni život počeo ie kao činovnik na mazgistratu grada Zagreba. Niegova роslijiednia funkciia bila ie podnačelništvo Zagreba. Po tome početak i konac svog iavnog rada bio ie posvetio svom rodnom gradu.

Pred kojih 30 godina stupio ie u Prvu hrvatsku štediohicu kao nien pravni savietnik. Na tom miestu ostao ie sve do pred godinu dana, kad su za godine primorale, da reducira icdan dio svoje radinosti.

Bio ie glavni osnivač i prvih 10 godina predsiednikom Saveza novčanih zavoda u Zagrebu. To ie miesto napustio onda, kad ie jedna struia tražila, da se činovnicima oduzmu mnoga prava i privilegiie, koia su oni izvoištili prvih godina poslije rata, kad ie izgledalo, da će i bankovni činovnici VOditi iednu sindikalnu borbu. I volieo je radile se povući sa tos mjesta nego da niezovo ime bude poprskano borbom oko restringirania teško dobivenih prava bankovnih činovnika: Niegova socijalna sviiest bila ie tu daleko iača od svijesti kapitaliste. Ta on ie samo služio kapitalu kao i hiliada drugih, osjećaiući u svojoi duši simpatiiu. -

"Пт. Јитај Vrbanić radio je i na naučnom, poliu. Вло је yYanredan profesor pravno fakulteta zagrebačke univerze. Ma

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

prema radniku-intelektualcu punu

Страна 797

da se niie nikada posvetio lih pedagoškom radu, дао пат је mnoge publikciie traine vrednosti. Još na затој зашг ој роstelii napisao ie komentare novom mieničnom i čekovnom zaКопи. Pokoini Vrbanić podjiednako se ie bavio trgvačkim pravom i nacionalnom ekonomijom i teško ie kazati, gcdie ie dao više.-. Tu je išao stopama svog brata Етапје, једпе од пајјастћ hrvatskih ličnosti druge polovine prošloz vijeka za kojecza је teško kazati, dali je bio veći ekonomista, iurista ili realni političar. Роз едпје godine svoga života, povučen iz poslovne dielatnosti, mislio ie pokoini Vrbanić da se posveti nauci, kao i svom rodnoni gradu. Pozvan na mesto podnačelnika, mi smo svi vierovali, da će mu uspleti da sredi sva ona pitania grada Zagreba kojia traže jedno neodgodivo rješenie — u prvom redu sanaciju gradskih finansiia.

Док цео финансиски свет очекује већ годину дана појаЉубљанског кредитног завода у Загребу, изненада стиже вест, да Љубљанска кредитна банка врши експанзију.

Појав лежи у логици нашег новчаног тржишта. Док је одмах после рата Загреб био најобимнији капиталом и вршио експанзију у свима правцима, данас се словеначки гуши у новцу и тражи одушке. Љубљанска кредитна банка већ има четири филијале у Далмацији и по једну у Новом Саду и Сарајеву. Њена појава у Загребу диктирана је свакако жељом да буде непосредно заступљена на загребачком новчаном тржишту, које је за акције и за девизни посао прво у земљи.

Филијала Љубљанске кредитне банке у Загребу BN

а Региони нстевечаљтетиеатн ест. i И ние ел Према источно-европским

листовима налазимо се пред ратом између Северо-америчких држава и Енглеске због јужног пола. Веле, да се тамо налази огромна површина земље; као да у пет континената нема довољно земљишта! Ништа нам не кажу о томе, да ли има петролеумских извора, јер су и они — према схватању људи јаке маште — редовно узрок ратовима. Али с обзиром на акцију ограничења производње петролеумских деривата изгледа, да никоме није стало до нових извора.

Мањ' ако нема злата, — као на месецу! Јер о земљу се више не отимају напредни народи. Њима је и сувише и земље и — људи.

Пред американско - енглеским ратомр

PU

OV i G — У последњој недељи новем-

бра догодио се земљотрес на париској берзи, чије се последице делимично и данас осећају. Трус је унео грдну забуну међу берзијанце и финансиску штампу. Чак је и влада морала да се умеша — наравно без успеха. Одједном су се сви папири стропоштали. Акције новчаничне банке (француске банке) на пр. изгубиле су 2000 франака по комаду, (од 24.000 пале на 22.000), а индустриски папири пали су процентуално много више. „Зашто“ пита се цео свет. Нити су курсеви били отишли и сувише у висину, нити је шпекулација употребљавала кредите, а што је најглавније, француско тржиште капитала гуши се у обилности. Економске прилике у земљи су повољне, као ну Америци. Финансије државне идеално повољне; то је оно, што је неке и наљутило: баш оних дана, кад се вотира закон о ванредним инвестицијама од пет милијарди франака у циљу подизања народног благостања, курсеви падају испод најнижег чивоа ове године, Ако би курсеви

Земљотрес на берзи

париској

ri a IP Er ENI пеаиту равстаг ватра етра