Narodno blagostanje

(Страна 100 Zagrebu;-u Beogradu nije pao:ni jedan zaključak, i to 'ponova naglašavamo i: podvlačimo .

_Beogradska berza treba-dobro da razmisli o ovoOme pojavu. Ona ne treba da zaboravi da ona nije bila ni-berza: nifti.je ličilama berzu.u doba, kad je. zagrebačka: berza: za vreme inflacije/imala kolosalan polet u trgovini efektima. Zatim jc došla trgovina .devizama u kojoj je: država imala, predominantnu ulogu izu čemu. je u nekoliko favoriziran Bcograd. To je bio razlog da.su zagrebačke banke težište svojih deviznih poslova prenele na svoje beogradske filijale. Devizni posao na berzi izumreće posle stabilizacije dinara, ako ne i ranije, ako se ukinu ograničenja za trgovinu valutama i deviтата. 1 опда се Као -510-ве зад мес ут, уест део-розја preći na Zagreb, zbog toga što je Zagreb komercijalan centar većeg dela izvozme trgovine i-znatnog dela uуогпе. -

"Beogradska berza :je imala takođe jedan: monopol via facti.—'to.je trgovina Ratnom štetem. To: je bio jedan :špekulativan' nalet kakav ::se samo u sekularnim razmacima: može da'pojavi. Ni najveće:inflacione ·špekulacije ·efektima nisu bile tako!kolosalne, Као 510 је bio špekulativni nalet: sa rentom ·Ratne štete. Kao što smo većumnogo puta naglasili u drugoj polovini ' 1929. godine, špekulacija sa:ratnom štetom je na umoru. Kretanje: kursa rente. ratne štete nema više ničeg špekulativnog. - .

Berzu nije alimentirala seriozna trgovina sa Ratnom. štetom, nego-špekulacija; jer seriozna trgovina se

НАРОДНО“ БЛАГОСТАЊЕ

Боја

opšti celoj zemlji originalan. kurs, po kome će se обау-

| ljati tranzakcije po celoj zemlji i svetu nezavisno od

berze. To će biti | sa rentom Ratne štete koja je najpopularniji papir.u našoj zemlji i najrasprostranjeniji i i. koga ima najviše u malim rukama.

Zagrebačke »Novosti« od 9. februara kažu: »Između ostaloga bila bi potrebna jedna akcija verovatno ·službena, da: se stabilizi:a naše tržište stalno ukama– ćivih- papira tako, da bi po njemu inozemstvo 'mogl5 videti pravu sliku našes flinansiskog stanja i naše зро· sobnosti za privrednu organizaciju. To ne bi bilo teško jer svi naši državni dugovi upravo su bagatelni prema iznosi u drugim državama«. Drugim rečima, treba sta ~bilizirati Ratnu:štetu,.a to je jedini papir koji je alimentirao beogradsku berzu, pa onda beogradska berza može' komotno da uzme ferije za godinu dana. Na to bi se imalo da primeti samo toliko, da je Ratna šteta stabilizirana.

Nama kao Jugoslovenima po duši i osećaju od početka naše države na istom ostojanju stoje zagrebačka i beogradska berza. Mi kao Jugosloveni, posma-– tramo samo jugoslovensko tržište efekata i želimo, da se ono razvije. Ali bi nam žao bilo ipak ako bi beogradska berza· produžila da ide ovim putem, koji je po našem mišljenju veoma opasan. Čim se budu ukinula ograničenja trgovine devizama i valutama, a trgovina Ratnom štetom je na izmaku kao i sa akcijama Narodne banke, onda će beogradska berza živeti od rente.

Eto, zbog toga smatramo, da bi prvi korak ka

obavlja delimično van berze iu unutrašnjosti. | oživljenju beogradske berze bio Тај, да зе цтапз! trgo-

'Nije:ni potrebno da roba dođe na berzu onda kad vine dolarskim papirima saobraze uzansima njujOrse stabilizira kurs. Stabilizacija kursa znači decentra- škim i zagrebačkim, kako. bi se prestalo s pojavom пеlizaciju trgovine. U stvari. funkcija berze, kao što zna- čuvenom, da beograđani već sada kupuju dolarske pa· mo, leži u tome, ne da зата“ођау! зуе transakcije u pire u Zagrebu, pošto se:njima na beogradskoj berzi

artiklu, kojim:se: na:njoj: trguje, već da istovremeno sa-

„ne trguje.

ПРАВНИ

РЕФОРМА ПРИНУДНОГ "РАВНАЊА ВАН 'СТЕЧАЈА

У Аустрији је влада извршила, врло пространу анкету о принудној нагоди која је у важности и о'потреби њене“ измене или допуне према резултатима искуства у. досадањој поимени. У анкети су узели најживљег учешћа сви интересовани, привредни и правни. редови. На основу ове анкете влада. је спремила предлог за измену овог закона.

Предлог предвиђа повећање најмање квоте од 35% на 40%, коју дужник мора понудити. да би суд, ако су иначе други услови испуњени, могао отворити поступак за равнање. Предлог одређује 40%. као минимум, 'али под условом да рок за исплату ове квоте не буде дужи од једне године дана. Ако се пак понуди најмање 50%, онда. се рок плаћања

ПРЕГЛЕД

може попети на 18 месеци. До сада је, међутим, био две године: Интересантно је да је наш Закон о принудном равнању ван стечаја ову аустријску намеравану реформу већ кодифицирао: У 5 4 под 6. каже се, да суд мора одбити предлог. за отварање поступка, „ако дужних.веровницима не нуди бар 40% њихових тражбина с роком плаћања од једне године или бар 50% с дужим роком плаћања ; али и у последњем случају не сме рок плаћања бити дужи од годиве и по“,

Значај ове: реформе није велики. Врло је сумњиво, да лисће условљавање отварања поступка једном минималном квотом' натерати: дужника да благовремено обустави рад-и тражи поступак, пре; него што његово стање постане такво, да је немогућно остварити исплату ове минималне квоте. Врло је сумњиво не само: са психолошких разлога, јер је човечански. надати. се и борити: се до последњег часа и даха,

Љуољана и . Фагреб Шеленбургова бр. 7. : а бр. 2 Пн Р. : Заступништво Београд, Кнез Михаилов Венац 13-14 : — 1 ШКОДОВКА, Љубљана : ТЕЛЕФОН. 5-78 гТелеграми; ШКОДА Београд а ШКОДА BB Sarpe6 .

Телефони; 29-36 и 27-37

израђује све пројекте. и шаље на захтев своје стручне -ннжињере

Телефон 41:97