Narodno blagostanje

17. мај 1930,

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 305

„Novi pravci kreditne politike Narodne banke“

— Protiv akcionara

U „Narodnom Blagostanju” od 19. aprila mi smo saopštili oaluku upravnog odbora Narodne banke o specijalnom eskontnom kontingentu od 250 miliona dinara i uprošćenju procedure lombardnog kredita i kontingentiranja istog na 350 miliona dinara. Mi smo se ograničili na komentarisanje te odluke u svetlosti računa gubitka i dobitka Narodne banke. Čitaoci se sećaju da je uprošćen i esHontni kontingent i da su iz toga vanrednog kontingenta iskljućeni novčani zavodi.

Ta se odluka Narodne banke mogla dvojako da tumači, ili kao prva etapa na novim putevima niezine kreditne politike, ili kao jedna mala korektura dosadanje

njene kreditne politike. Zbog toga se mi nismo ni upuštali u komentarisanje iste.

U „Politici” od 14. maja izašao |e na uvodnom mestu članak pod naslovom „Novi pravci kreditne Dpolitike Narodne banke” sa inicilalama skoro preminuloga. B(ogdana) M(edakovića). Ne može se dakle po poet-| pisu znati da li je i u koliko članak inspirisan od strane, Narodne banke. Ima razloga da se sumnja u 10, а па г'-. vom mestu po činjenici da g..Ignjat Bailoni, guverner : Narodne banke, koji je uvek davao širokoj javnosti sve. svoje planove i namere odnosno poslovne politike Na-' rodne banke, nije na poslednjem zboru akcionara, Koji | je bio pre dva meseca, ni reći rekao o tim novim prav- | cima. Ne može se pretpostaviti da jedna osnovna izmena | u politici Narodne banke dođe preko noć, i da nije теsecima sazrevala u glavi njezinog guvernera. Ako je tako, onda se ne može pretpostaviti da bi on dopusfio |

i

да o tome kaže koju reć svojim akcionarima sa kojima ii on i uprava imaju razloga da budu puno zadovoljni. Ali isto tako ima mnogo razloga da se pretpostavi da je. taj članak potekao baš iz same Narodne banke. Neće | „Politika” da pusti da izađe jedan članak na uvodnom mestu, a u kome se apodiktički saopštavaju novi pravci” politike Narodne banke, a da nema saznanja da je autor. u stanju da zna šta.se namerava u toj ustanovi. |

Zbog toga i mi smatramo za svoju dužnost da sa-'

a za producenta —

lidnim komitentima i dalje obračunavaju nemoguće kamate prema opštoj poslovnoj situaciji”.

To je onaj deo članka koji se odnosi na buduću politiku Narodne banke prema našim kreditnim ustanovama. Diugi se deo odnosi na politiku Narodne banke u oblasti lombarda državnih hartija od vrednosti. Preko tog pitanja za sada prelazimo.

Ali se najvažnije mesto u tome članku nalazi u згеdini poslednjeg pasusa i glasi:

„Ta je odluka od neocenjivog značaja i ona u dovoljnoj meri pokazuje da se Narodna banka postepeno oslobađa one čisto dividendne politike koju je godinama sprovodila u korist svojih akcionara i nekolikih banaka, na opštu štetu svekolike domaće privrede”.

Mi ćemo se uskoro vratiti opširno na probleme poslovne i kreditne politike Narodne banke. To je imalo doći kao produženje naših članaka o obilnosti na našem novčanom tržištu i članaka g. Belina o tome kakva bi funkcija bila Narodne banke pred tim problemom. Zato se sada nećemo upuštati u kritiku novih pravaca kreditne politike Narodne banke, već ćemo se ograničiti na nekolikim atorističkim konstatacijama.

Kreditne ustanove su jedan važan faktor nacionalne proizvodnje u režimu kapitalističke privrede. Narodna ekonomija ne smatra za proizvođača samo onoga koji tehnički proizvodi nova dobra, več svaki akt koiim povećava sposobnost dobara ха podmirenje potreba.

| Tehnički su novčani zavodi svakako posrednici, |•r je,

njihova funkcija po definiciji, prikupljanje raspoloživih i u proizvodnji neupotrebljivih kapitala, radi sprovođenja u nacionalnu proizvodnju. Zbog toga je i kreditni aparat jedne zemlje jedan od najvažnijih faktora proizvodnje. Godišnji izveštaji pet velikih ensleskih banaka predstavljaju važnije dokumente o kretanju narodne privrede, nego i sam izveštaj sekretara državnih finansija. Ne može se reći da je karakteristika celokupne kreditne politike našega privatnog bankarstva — rđavo posre-

opštimo čitaocima glavne misli toga članka. , dovanje između štediše i proizvođača. Svakako da nji-

U njegovom prvom delu oštro se napada dosada-| hova kreditna politika podleže kritici, da ima stvari nja kreditna politika Narodne banke, zbog toga što je koje se moraju ispraviti, ali to nije ni uopšte ni tako duona sve svoje jeftine kredite delila narodnoj privredi boko da bi se moglo da nazove opštom karakteristikom. preko novčanih zavoda, koji su paralisali potpuno tu „Narodno Blagostanje” smatra da se ne može dovolino · jeftinoću, dajući kredite po neobično visokom kamat- da učine odgovornim oni faktori Narodne banke, koji njaku. U članku se kaže: „Čak šta više u poslednje vre- su vodili kreditnu politiku uz kamatnu stopu od 6% za

me pokazalo se da je poslovna veza između Narodne, vreme kad je ista iznosila u zemlji 3 i 4 puta više. „Nabanke i novčanih zavoda vrlo štetna uopšte

| с ода у е te po naše rodno Blagostanje” smatra da su ti ljudi materijalno privredne interese. U jednoj zemlji gde se i dan “anji, odgovorni našoj državi i našoj narodnoj privredi za popotreba kredita, i to jeftinog kredita kao što ga deli Na- klone koje su vršili prema pojedinim privilegisanim licirodna banka, oseća u najvećoj meri u svima privrednim | ma. Isto tako „Narod. Blagostanje” smatra da se krediti zemaljskim slojevima, postoji ta anomalija da na našem beskrajno nepravično dele sa gledišta na produkcionu siromašnom tržištu vlada obilje kapitala. Novčani zavo-. funkciju onih koji su te kredite tražili i dobijali. Narodna di ne samo što su zarobili veliki broj milijardi raspolo-. banka imala je još pre rata da podnosi prekore što ie ŽiVOp noVca, već su usled činjenica da uživaju kredit' dala kredite i onima koji su špekulirali i onima koji nisu kod Narodne banke za 600 miliona dinara i ovaj iznos imali nikakve veze sa narodnom proizvodnjom. Ali ne odstranile od prometa, ne iskorišćavajući ga dovoljno”. postoji novčanične banke na svetu, koja ne bi računala

..„,Freba očekivati da će se u budučnosti Narod- kreditne ustanov6, u svoje glavne komitente. To ni u kona banka sve više oslobađati novčanih zavoda, koji liko ne znači da je idealno stanje koje vlada kod nas. su sticajem nepovoljnih privrednih prilika navikli da ko-, Novčanična banka je diktator celokupnog novčarstva u mitenti mole i preklinju za jeftine kredite. Na zdravom , zemlii. Predsednik Nemačke carevinske banke, pokojn: kreditnom tržištu, novčani zavodi traže solidne komiten-, Havenštajn izveo je 1913. i 14. godine ogromne reforme te i Dore se za niih, a ne kao što je kod nas gde se so-| u celokupnom nemačkom bankarstvu; uveo je dvome-