Narodno blagostanje

Страна 352

'НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

"Бр. 22

Zajmovi Магодпе Бапке — poslovno-lukrativni kontingent — ostao је зкого перготепјет; krediti na menice opali su za 1.4 aa 1093.8 miliona a ofi. na hartije od vrednosti za pola miliona, te iznose 225.9:miliona dinara.

Važao je još napomenuti, da je Narodna banka počev sa 28. ov m. snizila diskontu stopu: po eskonfu тешса од 6% па 5.5% а ха тајтоуе па „zaloge — lomБата — od 8% па 7% godišnje. Ovo sniženje moglo bi imati za posledicu povećanje poslovno-Iukrativnog 'kontingenta, Mi ćemo se na to pitanje vratiti u seriji članaka.

1 ovo{ nedelji je tačut privremene razmene sma-– njen za originalnu cilett od 1, 998.195 dinara.

Sve ove pomenute transakcije imale su dejstvo, da je opticaj novčanica opao za 77 miliona dinara fe iznosi' 5006.3 miliona dinafa. |

Kvota metalnog i deviznog pokrića je u ovom stanju nešto ·bolja: pokriće сејоКкирпоо поусатшспог opticaja iznosi 55.5/% (prema 53.86% u prošloj nedelji) a pokriće sviju obaveza po viđetiju poraslo je od 39.82% па 40.30%.

ZAGREBAČKA BERZA

Sniženje kamafnjaka Narodne banke, Код езкота za 0.5% а kod lombarda za 1% ostalo je na zagrebačkom tržištu bez ikakvog delovanja. Zagreb prvo ima u razmeru prema njegovoj privrednoj delatnosti veoma. malo kredita kod Narodne

banke a drugo te kredite u prvom redu imaju novčani zavodi. |

A zagrebački novčani zavodi svoje kredite kod Narodne banke smatraju kao rezervom za svoj likviditet i u te kredite rado ne diraju.

Ostali privrednici u. Zagrebu i. okolini aživiju: tako neznatne kredite Narodne banke. da sniženje kamatnjaka za..0.5% ne igra vidnu ulogu. Ako jedno poduzeće Koje je kod svoje bankovne veze angažirano za 20—30 miliona dinara ima kod Narodne banke kredit od nekoliko stotina ћи јада“ dinara, uštednju od pola % na tom delu kredita ne igra bitnu ulogu. Za takovajje роduzeća mnogo važniji kamafnjak kojeg zaračunavaju novčani zavodi. A faj je u poslednje vreme usled međusobne konkuren+ cije novčanih zavoda u konstatnom opadanju. !

Sniženje lombarda za 1% пета za zapadne krajeve а! žave nikakvo važenje. Oni na tim kreditima participiraju u neznatnim iznosima. Zagrebačkim novčanim zavodima konvenirad bi čak i lombard od 9% samo kad bi u slučaju potrebe svoje državne papire mogli lombardirati u neograničenim partijama. Onda bi oni bili u stanju da jedan dio rezerve likviditeta plasiraju u državne papire. Jer bolje je dobiti i ukamaćenje o samih 6% koliko danas nosi Šteta, nego da teški milioni leže | | u blagajnama i na Žžifo-račtinu. |

Рем по tržište. Promet je prošle nedelje bio veoma 10240 za zagrebačku berzu: samo 57miliona dinara. Međutim je ove пе! delje promet nešto jači, tako da će nedeljna statistika opet biti povoljnija. Intervencija Narodne banke kreće se u starin| granicama.

Kursevi su stalniji nego što su prošle nedelje bili. Mo-

"Trbovlja. Za pomorske papire vlada još uvek interes.

žda je to djelovalo na opadanje: prometa. |

i

Dionice. Promet je u najnovje vreme nešto: popustio. U

·Jugobanci u mesto prometa: od nekoliko stotina komada, kako

smo imali ranije zna:proči i nekoliko sastanaka a da ne dođe do zaključka. To je radi toga što su se kursevi ustalili. Novac 70 roba 80. Kod Prve hrvatske štedionice i· Srpske banke situacija je kao i ranije. Održavaju se kursevi koji su bili i prošlih nedelja. Nu promet nije znatan.

“Kod Slavonije bilo je nekoliko jačih zaključaka uz kurs od 200 dinara. Isto tako bilo je i večih zakljačaka u dionicama Dubrovačka paroplovidba posle isplate kupona notira novac preko 400 dinara. To odgovara ukamaćenje od 10% što je veoma povoljno za industriske akcije.

Državni papiri. Promet pod kraj prošle nedelje bio je u Šteti minimalan. Isto tako i prva dva sastanka ove nedelje. Međutim u sredu promet je iznosio oko 4 miliona. Jedan poznati interesent kupovao je svu promptnu robu koja je bila na += žištu. Drugi opet davali. su i u isto vreme jeftino: kupovali termine. Obzirom na jaki promet prvih dana maja ukupni promet državnim papirima u maju ove godine biće dvosfruko jači od prometa u maju 1929.

Na današnjem sastanku usled jače potražnje i kursevi su kod Štete u porastu. Tendencija je čvrsa i pokazuje se, da je sve manje robe, Interes za dolarske papire ponovo je u porastu. Promet u dolarskim papirima bio je poslednjih dana znatan, 1 po 10 hiljada dolara dnevno. I kursevi su nešto u porastu. Ne samo kod nas nego i u New-Yorku. Investicioni zajam i Bosanski agrarci beleže visoke kurseve. uz minimalan promet. Robe nema na tržištu. Bar ne dok su kursevi čvrsti. Već se sada pokazuje interes za beglučke obveznice u prvom redu upogled kursa uz koii će počefi trgovanje.

'BEOFPAJICKA BEP3A

Београдска берза је у току ове недеље радила само на четири састанка, пошто је у четвртак био празник, Ово се дало осетити у закљученим пословима. На девизном тржишту обрт је у овој недељи невероватно "подбацио' Уместо уобичајених 30 милона, овога пута износио је свега 17 милиона дин., од чега је највише трговано у девизи Њујорк (4 мил.), Лондон “(3,7 мил), Цирих (3,2 .мил.), итд. Девизе су имале „лабаву тенденцију : попустиле. су девизе Лондон, Париз, "Милано, · непромењене су. остале Њујорк, Цирих и Беч, док: је девиза: Праг била нешто чвршћа.

На ефектном тржишту. морамо забележити сензацију, наиме, да у току целе недеље није дошло ни до једног закључка,у терминској Ратној „штети. Промпт. Штета била је мало „чвршћа, те је тргована по 435.75 до 436,625. Обрт у промпт роби износио је 1,5 мил. дин. 7% доларске обвезкице Државне хип. банке трговане су на састанку од 28. о. м. по '86.625 (обрт 410.000 дин.). 7%-ни Инвестициони зајам ишао је по курсу .од 89 (23. о. м.) и то свега 4.000.

Акције Народне банке, из почетка лабаве, показале су.у другој половини. недеље мало чвршћу тенденцију. Раbene cy 23. o. M. no 8300.—, попустиле 26. на 8240. — а. на следећим састанцима курс се попео на 8260.— (28. маја). Трговано је свега за 372:000— динара.

"ТЕЛЕФОН 5-78

|| | ШКОДОВКА, Љубљана | Телефони: 29-36 и'27-37

[== АРЕНЕ CO O COO O O + ab

| пифубљава _, А.Д, ПРЕЂЕ ШКОДИНА ФАБРИКАУ ПИДЗЕНУ . | Sarpec

| еленбургова бр, 7 а Заступништво Београд, Кнез Михаилов Венад 13-14 : Tol. 1 i | Оран: e TenerPam": ШКОДА Београд а

израђује све пројекте шаље ша захтев своје стручне ишжнињере

ШКОДА — Загреб "Телефон 4197