Narodno blagostanje

Страна 606

БЕОГРАДСКА БЕРЗА

У току ове недеље све су девизе биле веома мирне, са минималним флуктуацијама. Тек на последњем састанку, у четвртак, 18. 0. м. девизе су нешто мало лабавије. Нарочито Праг и Лондон. Обрт је био мањи но уобичајено : трговано је свега за 20.7 милиона динара, дакле скоро за шј мање но обично. Највише је трговано у девизи Њујорк (6,1 милион), затим долази Лондон (5 милиона), Цирих (2.4 милиона), Праг (2,1 милион) и т. д.

На ефектном тржишту је и даље све мирно. Једино је обрт у Ренти ратне штете донео изненађење, јер је у Овој недељи био већи но у ма којој недељи ове године. Изгледа, да шпекулација постаје опет мало живља. Тако је трговано у Ренти ратне штете промпт за 2.38 милиона а у терминима за 8.36, дакле укупно за 10.75 милиона динара. Курс Ратне штете је био стабилан од 12. 0. м. до 16. на 455.25, али је на следећем састанку попустио на 453.50. Лабава тенденција се је одржала, те је на дан 18. о. м. попустио курс још за 50 пара на 453— Ситуација на крају недеље остала је и даље лабава. И 7% Инвестициони зајам је у опадању. Од 91.— колико је нотирао на дан 12. 0. м. попустио је до 17. а: м. на 90-— и на следећем састанку на 89.25 ДИнара. Тенденција и даље лабава. Обрт је износио 143 хиљаде динара. 7% Блер тргован је по 89.50, а обрт је износио преко 600 хиљада динара. Тргован је свега на два састанка. У осталим хартијама од вредности није било закључака.

Наши доларски папири су у току ове недеље нотирали на Њујоршкој берзи као што следи :

На дан 7% Блер 8% Блер 7% JL BO 1. "септ, 86.50 96.75 85.10 12. || 85.75 96.75 85.10 138. 85.75 97.10 85.10 16. (7 85.75 97.25 85.15 IT. 85.50 97.25 85.25 18. 85.— 97:25 85—

ZAGREBAČčKA BERZA.

Devizni je promet u poslednjoj nedelji opet pao za nekih deset miliona na 45 miliona dinara. Radi pomanjkanja privatne ponude bila je intervencija Narodne banke prilično jaka i redovito je morala pokrivati najveći dio potreba. Kursevi svih deviza ostali su gotovo nepromenjeni, a i oscilacije kurzeva nisu bile naročite.

Dionice novčanih zavoda bile su u ovoj nedelji zaključivane uz više manje nepromenjene kurseve.

Dionice industriskih poduzeća su bez interesa i prometa, tako, da na dva berzanska sastanka nije pao nijedan zaključak; to je imalo za posledicu, da su kursevi ostali nepromenjeni.

Državni su papiri i dalje bez prometa, premda su kursevi nepromenjeno čvrsti, ali do zaključka ne dolazi.

ROBNO TRŽIŠTE

— Na svim tržištima prevladava labavost — Očajne prilike na svetskom tržištu gume i šećera. —

Svetsko žitarsko tržište je i dalje labavo — i ta besa premašuje sva očekivanja. Besistički momenti su još uvek izveštaji o veoma povoljan razvoj žetve i kao novi moment dolazi osim toga još i neočekivano velika ponuda ruske robe.

U početku nedelje i krajem prošle cene pšenice malo su se stabilizirale zbog velikih kupovina evropskih importera, koji su se prekomerno snabdevali pšenicom da bi time pokrili manjak kukuruza; u mesto kukuruza se računalo da će se u mnogo уеčoj meri tražiti pšenice za ishranu stoke.

Naša su tržišta išla paralelno sa svetskim. Zbog toga se kod nas prodaje pšenica, bačka, na bazi od 152 do 157, јигпоbanatska i sremska 142 do 147 ; kukuruz bački i sremski, lađa Dunav, na bazi od 100 do 104, banatski 100 i 102.

Svetsko tržište gume je besprekidno labavo što je izaz-

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 38

valo među proizvođačkim krugovima pravo očajanje, jer postoje svi izgledi da je katastrofa neizbežna. Pokazalo se, da je bar za sada potpuno nemogućno izvesti retrinkciju proizvodnje. I engleski i holandski proizvođači se protive svakome smanjenju i regulisanju proizvodnje. Već u prošloj godini imali smo veliki pad cena. Zbog foga su afrikanski proizvođaći povećali proizvodnju sirove gume, da bi pomoću veće proizvodnje nadoknadili gubitke u ceni. Ali su time samo još povećali ponudu sirove robe, koja dejstvuje na pad cena.

Izgleda, da je situacija takva, da će morati u najskorije vreme doći do sporazuma među proizvođačima, jer bi u protivnom slučaju guma izgubila svaku cenu, što bi za iduću godinu moglo biti od katastrofalnih posledica.

Na svetskom tržištu šećera je situacija analogna i ako besa nije uzela tako ogromnih dimenzija.

Tržište vune. — Kriza u proizvodnji vune je danas veća nego i jedne godine posle rata. Cene su se spustile tako nisko da ne pokrivaju niti froškove proizvodnje. U Londonu se notira vuna onoliko koliko ona košta proizvođača u Australiji.

1921. i 1922. god. bile su nepovoljne za tržište vune. Posle ovih dolazi 1924. i 1925. g. kad su cene vune rasle do зуог таksimuma. To je prouzrokovalo i povečavalo proizvodnju. Cene od kraja 1925. do kraja 1928. bile su stabilizovane. U 1929. g. nastaje pad cena, koji se još nije zaustavio. 5

Prema kursevima „Victoria Good Average” u Londonu, ove su bile cene vune krajem meseca u penzama za 1 livru (453 groša).

1925 1926 1927 1928 | 1020 1930 LI O > O 2 0 U MI 20 | 2 ~ 258 TJ | 12% ХИ 25 | 22% | 260 23 17

Cene su pale u januaru 1930. prema 1925. za 57,5%, a julu 1930 prema januaru 1925. 62,7%. U toku 1929. cene padaju za 26%, a za isto toliko od januara do jula 1930. godine.

Svetska proizvodnja vune bila je, prema National Association of Wol Manufaktures, u Americi, ova (u milionima livri — (453 grama):

prosečno

1909—1913 3220 1920 2500 1922 2700 1924 2835 1925 2980 1926 3060 1927 3125 1928 3460 1929 3450

Proizvodnja je od 1920 u stalnom' porastu, te se do 1928 povećala za 38,4%. Tek, radi niskih cena, 1929. proizvodnja se smanjuje, i to svega 0,3-% za godinu dana. |

Australija, jedan od najvećih proizvođača vune, imala je 1914 g. 78,6 a 1923 75 miliona ovaca. Tai broj raste 1924 na 83, 1926 na 103, 1028 na 105, a 1929 na 105,9 miliona. U vremenu od 6 godina broj ovaca se povečao sa 41%.

U Novom Zelandu, 1922. gp. bilo je 22 miliona, 1926: 25, 1928: 20, 1920: 30 miliona ovaca.

1 u ostalim zemljama koje proizvode vunu, vidi se porast. U Južnoj Africi, broj ovaca raste od 1924 do 1928 sa 32 na 43 miliona, u Urugvaju sa 14 na 23 miliona, u Rusiji sa 92 na 124 miliona ovaca.

Slabo tržište vune prouzrokovalo je u zemljama gde je prihod od vune glavni narodni đobitak, kao u Australiji i Novom Zelandu, opću privrednu krizu. Australija je za prodanu vunu primila 1928—1929 57 miliona liver-šterlinga, a 1929—1930 33,9 miliona livr. šterl., odnosno manje za 40%, a Novi Zeland za taj isti period, 12,2 mil. i 5,1 miliona livr. šterl., dakle manji je bio za 58%.