Narodno blagostanje

PP слаба 1931.

čenju ugovora pazio je da isti ne ртеде granice običnog arbitražnog ugovora kakvi se poslednje vreme zaključuju en mase. Evo šta kaže pomenuti časopis o spolino-političkoj situaciji Madžarske i Austrije:

„Istina je da glavni problemi Austrije i Madžarske potiču iz ugovora o miru, ali se tim ugovorima ne stvara nikakva zajednica između obeju zemalja. Madžarska se bori ртону ugovora da bi vaspostavila staro stanje, dok se Austrija bori protiv jedne tačke ugovora, naime protiv one koja održava staro stanje protivno zdravom razumu, pravu i logici istorije: protiv zabrane anšlusa. Madžarska teži istoriskom samoodržavanju i proširenju granica, a Austrija želi da se oslobodi svoje samostalnosti i da se utopi u Nemačku. U ostalom, ako bi Austrija

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 91

postavila teritorijalne zahteve, oni bi se odnosili na Južni Tirol i Burgenland; a to bi nas dovelo u sukob s Madžarskom i njezinom saveznicom Italijom. Dilema za Austriju ovako glasi: priključenje Nemačkoj ili vaspostavljenje Austrougarske · (na poslednje ne pomišljaju Austrijanci).” Posle odlaska grofa Betlena iz Beča pisao je bečki list ,, Wiener Neneste Nachrichten", j koji stoji vrlo blizu Šoberu, o tome sledeće: _

„Potpisivanje ugovora o prijateljstvu ne znači Vaspostavljenje uzajamnosti koja je postojala pre 13 godina. Nikome kome je Booz dao politički razum ne misli na to da natera da se politički točak okreće u protivnom pravću. Potpisivanje ugovofa ne znači da Austrija želi da se hvata u jug 0istočnO političko vrzino kolo.”

звав

ОБАВЕШТАЈНА СЛУЖБА

Скреће се пажња г. г. претплатницима из 5еограда, да је уз овај број приложена уплатница П0штанске Штедиснице за претплату у 1931. год.

У исто време умољавају се г.г. претплатници, да на полеђини уплатнице изволе ставити свентуалне измене у адреси ит. п.

АДМИНИСТРАЦИЈА.

НОВЧАРСТВО

— Аустријска Народна банка даваће 11 и по од сто дивиденде према 12 и по прошле године. |

— Модесе čehoslovačke banke rešile su da od !. 1еbruara snize kamatnjak na tekuće račune za 1|, procenta па 31, na uloge na knjižice za 1, na 41}, od sto, vezane uloge na 4 do 49%, od sto; kamatnjak na blagajničke bonove snižen је та "|, na 41, do 48/, od sto.

— Одбор претставника малих банака у Холандији израдио је план за организацију. Ради боље конкуренције са великим банкама основаће се у Амстердаму централа провинцијских банака под фирмом Ни В. Централе Банк. Сличан покушај учињен је још пре рата у Француској.

— У вези са нашом нотицом у прошлом броју о стечају холдинга Сагаћиа у Италији дознајемо да није отворен по захтеву поверилаца, како је то закон предвидео него га је власт самовољно отворила да би нашла материјала за хапшење финансијера Панцераза. Међутим се овај благовремено уклонио у иностранство. Гуалино, о чијем смо хапшењу јавили, конфиниран је на Липарским отоцима с тиме да се стави на расположење талијанском као и француском суду, кад га овај буде требао ради сведочења,

— Bugarska Narodna banka snizila je diskontnu stopu od I0 na 9%.

— Finansijski krahovi u svetu prouzrokovali su krizu poverenja i kod ulagača u Poljskoj. Zbog Usvrikova kraha palo je pod stečaj nekoliko manjih banaka, a stečajem dveju amerikanskih banaka oštećena su dva varšavska novčana zavoda. To i lažni glasovi o novim padovima izazvali su grozničavo stanje kod ulagača, koji su navalili da podignu svoj novac. Navala је bila takova da je policija morala intervenisati. Poznata bankarska kuća Sereševski isplatila za nekoliko dana preko 1 mil dolara, Krakovska banka Holcer za jedan dan isplatila je 7 mil. zloti (45 mil. dinara), slično se dogodilo i kod mnogih drugih banaka. Ova. pojava izazvala je zabrinutost u poljskim PO ет krugovima.

_ „= = Švajcarsko: Savezno veće odobrilo je Banci za medunarodne obračune izvesne porezne olakšice. U buduće se neće

naplaćivati takse pri uplatama, koje vrše emisione banke, niti od poslova u efektima, koje bude А banka sa inostranstvom. : i

— У Паризу је крахирала талијанска банка Бале- Беци.

— Katastrofalno stanje italijanskog etektnog tržišta ilustriraju sledeće cifre: ako uzmemo prosečne januarske kurseve. u 1925. godini za 24 najvažnije hartije od vrednosti jednako 100, te ih uporedimo sa januarskim kursevima 1931. godine, onda je njihova vrednost jednaka 36.4 ili drugim rečima, njihov. pad iznosi prema januaru 1925. godine 63.6 od sto.

— U godini 1930., koja je bila katastrofalna za svetsku privredu, valute 17 vanevropskih zemalja izgubile su stabilnost. Osobito velik pad kursa je kod nekih |užnoamerikanskih država (Argentina, Brazilija i t. d.) kao posledica pada cena sirovina, i političkih nemira. Zatim u Kini i Hongkongu kao posledica pada cene srebra. Od evropskih država u + је osetljiv pad kursa valute.

— Za generalnog ditektora Talijanske banke imenovan je komendatore Troaz, dosadanji generalni direktor carina. |

—U Kopenhagentt će se tokom ovog meseca održati kon=ferencija novčaničnih banaka i preistavnika vlada Danske, Švedske i Norveške. Pretresaće se pitanje ponovnog zavođenja novčane unije. |

— Za potpretsednika Bancamerica Blair 'Corp:, koja pri: pada, kako je poznato, grupi Transamerika, izabran je Charles G. Cushing, poznati čikaški finansijer.

— Gualinov Holding iItaliana pretrpeo je gubitke od.13.5 mil. lira (40,5 mil. din.) dok je pre toga veći deo njegova portfelja upotrebljen za izmirenje duga kod Banca Agricola Italiana. Zbog toga je preduzeto sniženje glavnice u odnosu 20 prema 1 od 100 na 5 mil. lira (300 odnosno 15 mil. din.).

— U Bugatskoj je objavljen zakon o zaštiti ulagača. On obuhvata sve banke izuzev Narodne, Poljoprivredne, Savezne Zadružne Banke i Poštanske Štedionice dakle državnih i poludržavnih ustanova. Za osnivanje banke ili bankovne filijale po=: trebna je dozvola Ministra finansija. Ovaj pri donošenju odluke konzultuje savet bankara, koji se sastoji od 5 članova: jednog predstavnika Ministarstva finansija, dva Narodne banke i po jednog banaka iz prestonice i provincije. Pravo primanja uloga imaju samo ona akcionarska i komanditna društva na akcije, koja raspolažu sa najmanje 60 mil. leva glavnice. (26.5 mil. di=nara) upisano. Nominalna vrednost ne sme biti ispod 1.000 leva. Ulozi ne smeju prelaziti osmostruki iznos glavnice. Ovom odredbom pogođene su u najjačoj meri filijale inostranih banaka, čiji su ulozi poslednje godine silno porasli zbog lošeg privrednog i političkog stanja. Bugarske. Banke su obavezne dve trećine primljenih uloga uložiti u robne menice, varante i državne odnosno Od države garantovane papire. Pored godišnjih bilansa;