Narodno blagostanje

14. март 1931.

ДОГАЂАЈИ И ПРОБЛЕМИ

запала и асћан сће Ргеззе" nosi sledeću belešku: pšenice u Jugoslaviji su tako ; razređeni, da teško ima štogod da se izveze. Seljaci ne prodaju gotovo ništa, jer čekaju da vide kakva će biti iduća žetva. Kod irgovaca su stokovi takođe neтла, а РпуПесоуано izvozno drušivo ima još neprodate pšenice, ali ne izvozi pošto je cena u zemlji veća no na svetskom tržištu,”

Mi smo u preiposlednjem boju „Narodnog Blagostanja” tražili odgovor na pitanje: da li u Jugoslaviji ima još pšenice za izvoz ili ne. Malo je neobično da prvi odgovor dobijemo iz inostranstva, ali pošto na tome listu sarađuju odlični stručnjaci, koji su vrlo dobro obavešteni, to je sve verovatnije da mi neтато рбешсц 2а 12702.

„Jugoslavija nema i. pšenice za izvoz,”

о mer. ljvoznica je jedan frgovinskopolitički institut koji je našoj stručnoj javnosti gOtOVO nepoznat. Kako pak ona poslednjih 30 godina igra kod pojedinih država veću ili manju ulogu i kako je dalje njezina primena u glavnom u oblasti žitarica, to smatramo za potrebno da ироznamo čitaoce sa fim institutom.

iU svojoj prvobitnoi upotrebi uvoznica je bila jedan genijalan trgovinsko-politički pronalazak. Kolevka mu je Nemačka. Istočna Nemačka bila je od vaikada pretežno poljoprivredna sa žitaricama kao glavnom proizvodnom granom. Nikadr Istočna Pruska nije mogla da potroši celokupnu svoju proizvodnju Žžitarica. S druge strane pak zapadna Nemačka bila je deficitarna u žitaricama od pre nekoliko decenija. Prirodno je bilo da se celokupan višak proizvodnje žitarica iz Istočne Nemačke prodaje u zapadnu. Tako je bilo, dok jednog dana Nemci nisu pronašli uvoznicu kao sredstvo za uštedu u {ransportnim troškovima između Istočne i Zapadne Nemačke. Polazeći od činjenice da su skandinavske države, koje su u neposrednoj blizini Istočne Nemačke, veliki potrošači žitarica, koje ova prva proizvodi u suficitu, Nemci su došli na ideju da višak proizvodnje Istočne Nemačke prodadu skandinavskim zemljama, a deficit proizvodnje u zapadnu Nemačku popune iz Amerike. Amerikanska žita su bila tada već vrlo jeftina. To se mehanički izvodilo putem uvoznica: izvoznik pri izvozu recimo raži (jer je tu bio višak proizvodnje) dobija od carinske vlasti jednu ispravu, koja mu daje pravo da bez carine uveze istu količinu iste robe na kojoj bilo carinarnici — pa sledstveno i na onim Zapadne Nemačke.

"Tu ispravu — uvoznicu — on prodaje uvozniku. Cena uvoznica bila je obično nešto malo manja no što je njena nominalna vrednost (jer ako bi bila ista uvoznik ne bi imao računa da je kupi, već bi pri uvozu platio odgovarajući iznos carine).

U koliko je veći izvoz raži iz Nemačke mo što |e uvoz u toliko je manja tražnja za izvoznicama i u toliko je njihova cena manja; i obrnuto u koliko je veći uvoz od izvoza u toliko je veća tražnja i u toliko je veća cena. ·-

Kako je pod režimom zaštitnih carina u Nemačkoj po-

iUvoznica (HEHinfuhrscheiti)

Ugledni nemački časopis „Die , do-. „Stokovi ; Istočne Pruske nije dobijao ni 15% nominalne vrednosti uVOZ-

čela da raste proizvodnja raži, suficit Istočne Nemačke bio je sve veći od deficita zapadne i zbog toga sve manja cena UVOZnicama na berzi. U izvesno vreme je došlo doile da izvoznik

nice. Pod pritiskom agraraca koji žive većinom u Istočnoj Pruskoj jednim potezom, jednom izmenom zakona, još pre rata, izvoznica je dobila savim drugi karakter. Naime donesena je odluka da se uvoznica dobijena pri izvozu raži može upotrebiti za plaćanje uvoznih carina ne samo na raž nego i drugih nekih artikala, ostalih žitarica, pa čak kafe i petroleuma. Povećavanjem broja artikala pri čijem uvozu se može upotrebiti uvoznica za plaćanje carina povećavana je tražnja i time cena uvoznica, ali je time uvoznica izgubila potpuno svoj prvobitni karakter, po kome je ona imala da bude jedno saobraćajno-političko sredstvo da omogući da se višak proizvodnje u granicama u koliko za njih postoji potreba u Zapadnoj Nemačkoj izveze u Skandinaviju mesto u Zapadnu Nemačku.

Raskinuta je veza između uvoza i izvoza raži i uvoznica je postala izvozna premija: ona je omogućavala tada izvoz sve veće količine raži i ako Zapadna Nemačka nije više ni jednoga kilograma uvozila. Sve su veće sume novca upotrebljavane za izvoznu premiju za raž.

Pod pritiskom finansiskih prilika Nemačka je jednog даna ukinula uvoznice. To je izazvalo katastrofu kod proizvođača raži u Nemačkoj; jer dok je na pr. uvozna carina na raž iznosila 7 maraka (a recimo cena raži na pijaci je 15 maraka) dotle je izvoznik Istočne Nemačke mogao da proda raž na svetskom fržištu po 8 maraka jer je diferenciju do 15 maraka dobio na ime izvozne premije od države na faj način što je uvoznicu prodavao uvoznicima koji su je zatim upotrebljavali za plaćanje uvozne carine. Na kratko uvidelo se da nemačka državna kasa neće imati dovoljno novca ako bude omogućavala ·proizvođaču raži da prodaje domaću raž na svetskom tržištu daleko ispod svetske pijačne cene ma taj način što će gotovo polovinu cene iz državne kase da primi, a polovinu od kupca iz inostranstva.

U svom privrednom programu nemačka se vlada ponovo izjavljuje pristalicom uvoznica i namerava да је upotrebi u mnogo jačoj meri čak i na drvo.

"Tako ćemo u najbližoji budućnosti doživeti da Nemačka, koja je najviše vikala protiv ruskog dampinga, uvede sama датрто па пеке svoje:proizvode ,jer izvoznica nije ništa drugo nego :izvozna premija pomoću državnih sreistava — odnosno damping. Uvoznica u Nemačkoj prirodno nalazi sve veći :broj pristalica među poljoprivrednicima, pa čak i među trgovcima koji vide u uvoznici jedan način :za: povećanje obrta spoljne trgovime. :Na poslednjem zasedanju Drištva naroda severne države su optužile Nemačku za njezinu politiku izigravanja klauzule

najvećeg povlašćenja putem kontingentnih ugovora. Svi su iz-

gledi da će Nemačka, ako bude ponovo uvela uvoznice odnosno

"izvozne premije na pojedine naravno poljoprivredne proizvode, :biti ponovo optužena Društvu naroda.i da će biti proglašena :'za:zemlju koja praktikuje damping, koji ugovornicima daje pravo ida prema njoj povećavaju i ugovorne carinske stavove lu TaZImeri u kojoj: ona uvodi damping.

БЕОГРАД — ЗАГРЕБ Филтал: НОВИ САД

Телефон интерурбгн Београд; 16:23, 20-02, 20-03, 16:25, 21-64,

ОПШТЕ ЈУГОСЛОВЕНСКО БАНКАРСКО ДРУШТВОА, Д.

Клевњнита тж резерње 1277.009.000 дива јр

Телеграни: БАНК-ФЕРАЈН

Телефон интерурбан Загреб · 5442, 5443, 5444, 5446, 5441