Narodno blagostanje

18 април 1931.

стоји тек четири године, али који се већ налази нагло у · опадању. Стручњаци тврде с правом да су узроци депресији у филмској индустрији специјални и да је привредна депресија најмање допринела томе.

Неми филм је универзалан а тон филм је националан, због тога веле, да главни узрок лежи у огромном повеБању трошкова тон филма. Управа Холивудске дирекције приморана је да доводи уметнике из разних европских земаља и да их у опште прилагођава националним захтевима, а то повећава трошкове. Неми филм је 30—40% прихода добијао од изнајмљивања и продаје у иностранству, док је то код тон филма пало до нуле.

Исто је тако стандардизирањем филмске продукције погоршан квалитет филмова, а тиме и прођа. један американски критичар каже да данашњи филм не одговара ни уметничким захтевима дванајестогодишњег дечака.

Ми смо мишљења да главни узрок кризе филмске индустрије у Америци лежи у појави радиа. Истина радио се обраћа само на слух а не и на вид али зато он пружа управо бескрајно разноврсне атракције за један дан док то код тон филма никада не може бити случај; даље радио ангажује свакодневно водеће личности из свију грана живота почев од уживања па до науке. Накратко радио је много разноврснији него неми и тон филм. Та разноврсност може у неколико да накнади недостатак оптичког момента код радиа. Али је економски моменат још много важнији. Радио је много јефнитији. Код радиа кошта само инсталација која је код локалних апарата све јефтиња. Поред тога радио има као главну предност да пружи дистракцију код куће што је свакако с гледишта комодитета најсавршеније. Већ је грамафон почео да везује људе за дом пружајући им дистракцију у кући. Грамофон је скуп јер је скупа плоча. Кад већ човек има инсталиран радио код куће, треба да постане и сувише блазиран па да се одлучи да иде у варош да гледа и слуша филм.

Филм је појео позориште а радио ће да поједе филм.

Sve su mnogobrojinije indicije o tome da se između Austrije i Madžarske pregovara o jednome preferencijalnome trgovinskom ugovoru na širokoj bazi. Najnovija vest glasi, da je u Beču registrirana zadruga sa ograničenim jemstvom pod imenom Austro-Hungatrija. Zadaća ioj je da posreduje u prometu dobara između Austrije i Madžarske. Za· druga će prodavati robu samo zadrugarima. Već je zadruga dobila jedanaest direktora. Jedan udeo iznosi 10 šilinga (80 4nara). | u Madžarskoj je protokolisana slična zadruga sa udelima od po 10 penge (100 dinara). Dalje se veli da će zadruga

Austro-madžarski trgovinski UgOVOF

imati za zadatak da iskoristi preferencijalne carine odobrene u '

vidu kredita.

To znači da je Madžarska napustila jugoistočne agrarne države, da se desolidarisala od njih, pošto su do sada one 7аjednički fražile preferencijal.

Dok ne vidimo kako izgleda ta austro-madžarska preferencijalna kamuflaža, ne možemo znati, da li i u koliko ona vređa klauzulu najvećeg povlašćenja.

Francuski komitet za Evropsku carinsku uniju pod pretsedništvom g. Iv le Trokera, senatora i bivšega ministra i direktora g. Kisicna Lekokea, 5аvetnika spoljne trgovine Francuske, uputio nam je svoju rezOluciju povodom Ausfro-nemačke carinske unije, s molbom da je otštampamo. U rezoluciji su najinteresantnija sledeća mesta:

„Pre no što je postojala komisija za proučavanje evropske unije moglo se razumeti da susedne države evropske fraže

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 249

da primene preporuke Međunarodne ekonomske konferencije od 1927. g. odnosno smanjenja carinskih stavova putem međusobnih sporazuma, kao što je slučaj sa carin. unijom između Letonije i Estonije, između Rumunije i Jugoslavije. Ali je protivno duhu i načelima, na osnovu kojih je formirana komisija za Evropsku uniju, da dve i više država, članice te komisije, vaspostavljaju ekonomske carinske sporazume stavljajući ostale države pred fait accompli. Na prvom kongresn Međunarodnog odbora za Evropsku carinsku uniju. koji je održan u Parizu 30. juna i 1. jula pr. god. u Ministarstvu spoljnih poslova, podnesen je zajednički izveštaj nemačkog komiteta, koga je pretstavljao pretsednik g. Dr. Štern-Rubart, i francuskog komiteta, koga je pretstavljao g. Lisien Lekoke, koji je odobren od raznih nacionalnih komiteta, koji su bili zastupljeni, kao madžarskog, čehoslovačkog i rumunskog, a po kome svaki pokušaj Evropske carinske unije treba da se konkretizira u formuli „Francuska —Nemačka i susedne zemlje”. To znači da to isključuje savku drugu metodu.

„Francuski komitet za Evropsku carinsku uniju ostaje veran toj doktrini, što je u potpunoj saglasnosti sa važnim deklaracijama, koje su u najnovije vreme učinjene u Francuskoj i Nemačkoj od najuglednijih i najautoritativnijin ličnosti.

„Što se tiče poszednih posledica Ausfro-nemačke carinske unije, ono što bi najkorisnije bilo od nje, to je da ona pruži priliku Društvu Naroda, da jedanput za navek utvrdi pod kojim uslovima može jedna carinska unija između dve i više država i jedan plurilateriran carinski sporazum, kojim se ugovara smanjenjem carinskih tarifa radi ostvarenja carinske unije, može da formira povredu bezuslovne klauzule najvećeg povlašćenja. То je pitanje koje interesuje ne samo evropske države međ sobom, već i sve države na svetu”.

Međunarodnr komitet za Evropsku carinsku uniju tvorevina je Francuza i Nemaca i dosada je bila jedna od najsložnijih međunarodnih institucija za obarnje carinskih barijera. Posle ove izjave svakako da će doći do teških odnosa između francuskog i nemačkog komiteta.

анимисти пена Познато је да се Италија

држала – најрезервисаније Трговинско-политичке на свима међународним намере Италије конференцијама према

преференцијалу и разним другим триковима за ре гионално и европско изигравање царинске заштите. Њезино ћутање по питању аустро-немачке царинске уније забринуло је политичаре и економске политираче. Први су се уплашили да Италија не искористи то за чисто политичке циљеве а други да не буде то повод за трговинско-политичку преоријентацију. Ми ипак сумњамо да ће Италија да промени основне линије своје досадање трговинске политике, Зато је доказ интервју који су ових дана имали бечки листови са г. д-р Струвицом, бив. савезним канцеларом аустриским и претседником трговачко-индустриске коморе у

а

| Бечу, који је ту скоро био у Риму и имао разговор са г.

Мусолинијем и осталим претставницима талијанске трговинске политике. Он вели да је добио утисак да меродавни талијански кругови сматрају да нема повода да Италија напусти досадашњу протекционистичку политику, на којој је заснована њена економска политика већ неколико година.

Na godišnjoj skupštini Transamerika Korporejšn od 26. marta imenovan je g. Bačigalupi Džems pretsednikom te organizacije na mesto g. L. M. Đaninija, koji je podneo ostavku. G. Đanini se povlači kao direktor. Eliša Uoker, koji je pretsedavao zboru, naimenovan je ponova pretsednikom direkcije a g. Mone potpredsednikom. Direkcija ; je dobila dva nova člana, od kojih je g. Žorž Žuase. Tom prilikom je g. Bačigalupi izjavio da se prima pretsedništva zbog