Narodno blagostanje

Страна 480

u pretprošloj nedelji oživeo je špekulaciju i ona je realizacijom vratila kurs na 361. Sedmičnog posla je vrlo malo. Sav po-

sao dolazi od berzijanaca. Nešto je novog posla, a nešto izmene |

u starim angažmanima. To naročito važi za ferminski Dosao, čiji je obrt bio veći od prompta. O terminskom poslu je mnogo pisano. On ima pristalica i protivnika. Ali se svi slažu u tome, da je on u glavnom oruđe špekulacije. Špekulacija sa efektima nije uvek štetna — čak i kad je 2 la baise. U načelu ona je pionir tržišta kapitala. Terminski posao služi špekulaciji na taj način, što omogućava da se proda više robe, no što se ima i da se kupi više, no što se ima novaca. Ona povećava obrt. Špekulacija ređe stvara tendenciju, jer ova obično zavisi od okolnosti van berze; ali je pooštrava, intenziticira. Ako je raspoložena a la baise, ona ga diže na kvadrat i obrnuto. ;

Kod efektnog tržišta sa nacionalne tačke gledišta glavno je seriozan imalac hartija, a špekulant je sporedan. Poslednje treba đa je u službi prvog. Kad to nije slučaj, onda је пјеооу rad štetan. U današnjim prilikama dobro je, da špekulant ide na Јепје. Огиопт rečima dobro bi bilo, kad” bi зе obuštavile špekulacije. Nije svaka terminska irgovina špekulativna; ali je svakako špekulativna ona, Која radi bez robe i para; koja prodaje što nema i kupuje što ne može da primi. To nam danas nije poželjno. Ko hoće da prodaje terminski, mora da ima robu, a to će dokazati polažući je berzi. Terminska trgovina može da ima samo fu firmu.

Po. sebi se razume, da u ovo spadaju i svi oni, koji su

već u terminskom angažmanu. Oni su stekli pravo da frguju i dalje terminski u granicama angažmana.

Držimo da bi dobro bilo da se izvrši ova mala ON na uzansima naših efektnih berza. .

IT ostale hartije od vrednosii nose znak vremena. 7% Bler |e rađen 179.000 a 79.50. Natodna banka je rađena po 6350 pri kraju nedelje. 7% investicioni zajam je završio sa 83.

6% begluci završili su sa 61.50 kod obrta od 605 hiljada dinara. 75 Tira OSETE 11 => НЕ Кетрртке

„ИН ЕИЕ Јели ФА ње

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 30: '

Na beogradsom deviznom tržištu je u foku ove nedelje bilo više manje nepromenjeno; glavno interesovanje je рпраdalo sudbini marke. Obrti su nešto jači no prošle nedelje, a nose svega 32—25 miliona dinara. Najviše ie frgcovano u devizi Prag (7.1 mil. dinara), zatim dolazi Njujork i Cirih sa po šest miliona i t. d.

ZAGREBAČKA BERZA.

Devizni promet. U prošloj nedelji promet na zagrebačkoj berzi iznosio je u devizama i valutama skoro 80 miliona dinara. Ove nedelje izgleda, da će promet biti isto tako intenzivan.

Međutim u deviznim operacijama poslednjih nekoliko dana imamo pojave koje ranije nismo poznavali. Dok je ranije Narodna banka na našim berzama intervenirala, jedino davajući devize, ona ih sada i preuzima. Ovo nekoliko poslednjih dana kupila je Narodna banka na zagrebačkoj berzi deviza za skoro 40 miliona dinara ili više nego što je u isto vreme dala. Ove kupnje deviza sa strane Narodne banke dolaze isključivo od kreditnih operacija. Pojedini naši zavodi iskorišćavaju sada svoje strane kredite i prodaju devize dobivajući tako dinare koje trebaju za svoju klijentelu.)

Tržište efektima. Popuštanje deonica Jugoslovenske Union banke zaustavljeno je na kursu od 150 dinara a Jugobanke na kursu od 67 dinara. Kako se uz taj kurs preuzimaju sve količine koje dolaze na tržište, ima izgleda da će se on održati. Prva hrvatska i Srpska banka su i dalje čvrste. Narodna banka posle duže pauze zaključena je po 6.350 dinara.

'Kod industriskih papira tendencija je slabija. Drava je zaključena po 235 dinara. Kod Šećerane novac 225, roba 235. Parobrodarski papiri su slabiji. Kod Trbovlja novac 221, a roba 235, dakle mnogo niže nego pre nedelju dana.

Državni papiri. Šteta, pošto se je nešto bila oporavila, ponovno je u padanju. Zakliučivana je prompt po 363 dinatfa, a per ultimo decembra 367 dinara. Sedampostotni Blair je nešto jači nego prvih dana ove nedelje. Promet intenzivan po 20 hiljada dolara dnevno. Radi se o nekim eksekutivnim prodajama,

ira сље

1) Prema našim izveštajima priliv deviza dolazi usled :bovratka naših kapitala iz inostranstva. Međutim za sada oni povoljno deluju na pokriće Narodne banke.

ват

| )imycawa је предмет потрошње у маси. Пајсјајнија = Више милиона пута дневно употреби се

Најсјајнија

при теика жижица у нашој отаџбини. Толико пута прилике

загледа потрошач у кутију жижица. Ако

је циљ рекламе очевид што већег броја људи,

онда од кутије жижица нема згодније прилике за рекламу.

за за

оглатавање | оглашавање !

=бавештења даје и огласе уговара

Југословенско друштво жижица E...

o oo oj

Београд-Поштански претинат ој». 130