Narodno blagostanje

БЛАГОСТАЊЕ 18 | Bo 36.

у

Отрана 566 НАРОННО Код шест берлин- 30jyBM З:љец. Змај ЗОјуни 31јули ских водећих банака 1930 1950 1931 1031 1031 Крељитори 12.997 | 11.130. 10.395... 9.271 8.167 Акцепти 481 700 S) 816 874 Индосаменти 764 — 856 1.515 1.960 Менице 3.256. 2.574 2.548 1.914 1.280 Благајна 1.390 1.441 1.068 962 835 Ломбард и репор. 542 353 303 283 254 Аванси на робу 1.855 2.116 1.781 1.748 1.599 Ефекти 412 365 369 362 372 Дужници 6.191 5.724 5.134 5.668 5.484

Ако. упоредимо кретање појединих позиција, онда ви-

димо, да су за време од последњих 13 месеци најјаче опали.

кредитори (за скоро 4 милијарде марака) и менице (за скоpo 2 милијарде), док су акцепти порасли од 480 милиона на 840 милиона марака а индосаменти од 760 милиона на 1960

милиона. Дебитори су смањени од 6.200 милиона на 5.480 милиона; опадање осталих позиција релативно је много мање.

Из горњих података видимо, да је 6 немачких водећих банака морало у току последња два месеца да финансира одлив повералаца од преко 2.2 милијарде марака; то огромни износи и због тога је интересантно знати, којим · сретствима је то било извршено. Познато је, да су откази · улога у јуну месецу подмирени у главном помоћу Рајхс_ банке; у јулу је у томе погледу дошло до врло значајног преокрета. Банке су одговарале својим обавезама скоро искључиво из сопствене снаге. Њихове -редисконтне обавезе су _ додуше порасле за нових 445 милиона, од чега је преко по· ловине отпало на Д-Д-банку; Смањење меничног портфеља веће је за 1,3 милијарде од укупног износа повећаних индосамената; сем тога су велике банке приступиле и продаји

CV

благајничких записа (у јулу за нреко 200 милиона марака);

сем тога су у знатној мери смањене и такозване „ликвидне активе": благајна, потраживања на жиро-рачуну код Рајхебанке и ностро-потраживања.

Силом околности банке су смањиле и дужнике, и ако је то последња два месеца било скопчано са знатним тешкоћама и жртвама. У јулу смањење износи скоро 200 ми· лиона а према стању крајем 30. јуна 1930: године, дужници су опали за скоро 700 милиона марака.

== — —— . Zahvaljujući svome топоронstičkom karakteru, karteli su u

Mampanja prot | 3; i Р protiv kartela stanju da cene svojim proizvo-

toga što Капе obuhvataju. osnovne sirovine (ugalj, gvožđe, cement, bakar, cink i t. d.), to se cene koje oni utvrđuju prenose na celu nacionalnu proizvodnju, utičući na troškove proizvodnje. Cene kartelisanih proiz voda imaju {u osobinu, da su mnogo stalnije, nepokretnije no cene na slobodnom tržištu, ne prilagođavajući se tako brzo promenama Rkonjunkture. Za vreme povoline konjunktute taj se njihov uticaj slabo oseća, jer u periodi prosperiteta u privredj cene sirovinama ne igraju toliko važnu ulogu, pošto se tada kupuje i investira po svaku cenu.

Drugojače je u depresiji. Dok tu sve cene padaju, cene kartelisanih proizvoda tome na suprot ostaju čvrste i nepomične i njihov uticaj na proizvodne troškove jače se oseća.

dimpia jednostrano utvrde. Usled |

Opšti pad cena u depresiji ima za cil| da likvidira velike zalihe robe, koje su se nagomilale usled toga, što kupovna snaga potrošača nije u toi meri porasla kao cene za vreme Dprosperiteta. U ovom procesu likvidacije nepomične cene kartelisanih proizvoda pretstavljaju veliku branu. Ovakva politika kartela u depresiji nailazi na opštu Kritiku. Prvo od,strane neposrednih kupaca kartelisanih proizvoda, pa pošto se ovaj režim visokih cena prenosi preko njih i na ostale posredne potrošače, to se negodovanje protiv kartela postepeno proširuje na sve veće mase do najšire javnosti. Vlade evropskih industrijskih država prikliučile su se ovom napadu na kartele. Presudna za ovu kampanju je činjenica, da visoke kartelske cene nepovolino dejstvuju na izvoz, usled toga što kartelske cene sprečavaju smanjenje proizvodnih troškova. e

Ova boba protiv kartela započela |e pre godinu dana. Od kartela je neprekidno zahtevano, da s obzirom na njihovu veliku ulogu u privredi obrate najveću pažnju na Opšte рпуredne interese zemlje i da u konkretnom slučaju spuste cene.

· Očekivati, da će karteli sami spustiti cene naivan je optimizam i

znači smatrati kartele za dobrotvorne ustanove. Na protiv njihov raison d'čtre baš leži u fome, da isključujući 'Ronkurenciju među preduzećima i utvrđujući prodajnu cenu, omoguće pojedinim preduzećima da postignu maksimum dobiti. Sama kartelska politika rukovođena je egoističkim mofivima, koji potpuno isključuju svako obaziranje na opšte privredne interese. Drugo je pak pitanje, da li kartel stvarno ima najveću Rorist u najvišoj ceni. I samo utvrđivanje visine cena ima svojih granicča. Pre svega kod suviše visokih cena postoji opasnost da se pojave nova preduzeća izvan kartela, t. zv. „autsajderi” koji bi se. koristili ovim visokim cenama i konkurisali kartelu. S· druge strane jedna mudro vođena politika prodajnih cena kod kartela ne sme izgubiti iz vida, da povišavanje cena znači smanjenje potrošnje, a kako pojedina preduzeća u kartelhi imaju interes da što racionalnije iskoriste svoje pogone, (0 се седан да пе dođe do smanjenja potrošnje. Izgleda da su baš u tome pogledu učinjene velike pogreške kod nemačkih kartela, koje njihov opstanak mogu dovesti u pitanje. Po izveštajima nemačke štampe, mnogobrojna kartelisana preduzeća, u želji da s jedne sfrane iskoriste svoje pogone a da s druge sfrane ne pretrpaju iržište robom i time izazovu pad cena, proizvodila su pod puniri kapacitetom, ali su robu zadržala na lageru. Pošto nije uspelo privoleti kartele da svojevoljno spuste cene, to su vlade pojeainih zemalja na putu da kartele prisile na ovo. Nemačkoj vladi stoji na raspoloženju uredba o kartelima iz 1923. godine, koja joj daje mogućnost da se umeša i kontroliše rad kartela. Do sada je činjena slaba upotreba od ovog prava. Tek sada kada se uvidelo da se privredno stanje Nemačke sve više pogoršava i kada su Već uzete u obzir sve mogućnosti za prebrođenje depresije, prešlo se najzad i na kartele. Jedno uficanje па Кагјеје и Бјаžoj formi poteći će svakako posrednim putem, od strane banaka. Banke su do sada u jakoj meti pomagale kartele, jer su ovi usled svoje čvrste organizacije ı povolinog rentabiliteta, bili bankama najsigurniji dužnici. U vezi s poslednjim događajima u Nemačkoj, kojom je prilikom država stekla uticaja na kreditnu politiku banaka, treba očekivahi da će već s fe strane doći do manje predusretljivosti prema kartelima. No pored toga imamo već i odlučnu izjavu koju je kancelar Brining dao berlin= skom. korespondentu Junajted pres-a, po kojoj |e spreman pri-

.silifi kartele da reduciraju cene, pa čak potpuno ih Пт ако

ustreba.

БЕОГРАД — ЗАГРЕБ Фила: ОВИ САД

Телефон интерурбан Београд: | 16-23, 20-02, 20-03, 16-25, 21-64. Телеграми:

ОПШТЕ ЈУГО СЛОВЕНСКО БАНКАРСКО ДРУШТВОА. Д.

Елањештике и резерње 12717 О ЕВА ЈУРЕ етиневјра

БАНК-ФЕРА ЈН

Телефон интерурбан Загреб... 5442, 5443, 5444. | 5446, 5447

aa