Narodno blagostanje

Страна 670

Državni papiri. Šteta je slabija. Promet obično nikakav, samo jednog dana bio je nešto veći. Na nekim sastancima uopšte nema zaključaka u dinarskim papirima.

Kod dolarskih papira promet je još uvek intenzivan. Kursevi su nešto jači nego što su bili ranije. 8% Blair zaključen je po 60 do GI uz jači promet. U najnovije vreme jači je promet u 8% Blairu, dok je ranije. bio u 7%. Mala razlika u kursu jednog i drugog Blaira privlači kupce 8%, jer je renfabilitet veći. Za Seligmanove obveznice nema jačeg interesa.

ROBNO TRŽIŠTE Pšenica.

Očekhivalo se, da će napuštanje zlatnog standarta u Епgleskoj izazvati oživljenje robnih poslova. Kod izvesnih artikala je to doduše bio slučaj, ali samo za kratko vreme; u ovoj poslednjoj nedelji situacija je opet potpuno. mormalizirana. U poslednjoj nedelji septembra su cene zbog neizvestnosti i opšte nervoze prilično poskupele, pa čak i preko smanjene vrednosti engleske funte ali se sada i u tome pogledu prilike stišale.

U poslednjoj je nedelji na svetskom tržištu žita došlo do izvesnog preokreta. Pšenica je pokazivala prema stanju od 7. o. m. znatno prijazniju tendenciju. Čikaška berza notirala je 15. oktobra 501/, do 501/, (prema 48*/, na dan 7. o. m.) centi za bušel decembarske robe. Tendencija je i dalje ostala čvrsta. Kod terminske irgovine za mart cena je porasla па 53:/, do 54 centi. Pitanje je, da li će se ova tendencija moći održati. Svakako st ponude znaino ukočene, ali je istovremeno mala i tražnja deficitarnih država. |

Engleska je ove nedelje bila tako reći jedini interesenat za žito, pošto su se sve ostale države uvoznice suzdržavale od kupovine, čekajući razvoj prilika; to su u toliko lakše uradile, pošto su njihove prompt potrebe zbog prinudnog primešavanja domaćem žitu odnosno brašnu znatno reducitane. Tek kroz koji mesec, kad budu domaće zalihe deficitarnih država potrošene,

НАРОЛВО БЛАГОСТАЊЕ

: ;

njihova će tražnja ponovno postati intenzivna. Rusija je posled- | nje vreme napravila dobar posao. Ona je bila jedina država, koja |

је prodavala pšenicu za funte, pošto su joj te devize bile potrebne za pokriće svojih obaveza u funtama.

Na srednjeevropskim tržištima situacija je također bila mirna, što je bio slučaj i kod nas. Mlinovi oktobarske robe više ne kupuju, pošto su se ranije pokrili, a za novembar i decembar još je suviše rano. Komplikovana je situacija u Rumuniji; tamo je mnogo izvoznika storniralo zaključke pravljene u funtama, tražeći da se plaćanja obavljaju u francima, dolarima ili guldenima. Međutim, inostranstvo na fo nije htelo pristati, zbog čega se roba nagomilava u dunavskim pristaništima, čekajući da se sporovi između kupaca i prodavaca ne reše. Ovakva je situacija izazvala popuštanje kurseva pšenice na rumunskim Žžitarskim berzama. Silosi i smestišta, su pretrpani robom. Tome treba dodati još i neizvesnost, koja vlada u pogledu transportnih #гоškova, koji se također obračunavaju u funtama.

Kukuruz.

Posle pada cena na čikaškoj berzi za fri centa (u prošloj nedelji) za bušel, ostale su cene ove nedelje stacionarne na 34.75 centi — termin decembar a 36.25 za termin, mart. Pred kraj nedelje tendencija |e dosta čvršča — ali su kursevi ostali nepromenjeni. Tome na suprot cene su kod nas mešto popustile i variraju oko 100 i 103 dinara za 100 kg.

Pamuk.

| Pamuk je na svetskom tržištu bio labav; početkom ove nedelje došlo je zbog kupovine Engleske do izvesnog poboljšanja cena — koje će međutim biti samo prolazno — pošto Visoke zalihe još uvek dejstvuju. Interesantno je kretanje cena pamuka na liverpulskoj berzi ,u vezi sa depresijacijom funte a naročito kad se uporede sa obrtoHi. · Do

Бр. 42

Septembat Obrt u balama Cena amerikan. robe 4. 3000 3.710 11: 5000 3.70 18. 3000 3.74 21 3000 4.20 23. 2.200 4.49 24. 45.000 5.03 25. 25.000 5.19 26. 14.000 5.08 28. 8.000 4.54 5. oktobar 3.000 4.05 13. 8.200 4.32

U posledinem izveštaju bilo je govora o međunarodnoj pamučnoj konferenciji, koja bi se uskoro imala sastati u Londonu; međutim je došao ofkaz Severo-američkih država, zbog čega se konferencija može smatrati propalom. Mi smo nebrojeno puta istakli, da kod pamuka kao i kod drugih sirovina nema drugog leka no radikalnog smanjenja proizvodnje i to. za, duži niz godina, pošto današnje vidljive zalihe premašaju dvogodišnju potrošnju.

Мипа.

Septembarska londonska aukcija vune produžena je do 6. oktobra. Obrti su slabiji naročito u prvim nedeliama, opet zbog valutarnih poremećaja. Prodato je svega oko 230 hiljada bala, što na aukcijama već odavno nije bio slučaj. Međutim porast kurseva samo je bio nominalan; reducirano na zlato, cene su ipak popustile za 5%, što varira prema kvalitetu.

Metali. su u najjačoj meri bili podvrgnuti promenama cena, koje su krajem ove nedelje ponovno popustile — u Londonu kao i na amerikanskim tržištima. Interesantno je, da u ovoj nedelji više

| nije bilo ponuda autlzajdera, koje bi obarale cene kartela, pošto 1 r ~ + .. . | je povećana Tražnja svu njihovu robu absorbovala. Kroz neki

dan otpoćeće u Njujorku teško očekivana konferencija međunarodnih proizvođača bakra; smatra se, da će na toj konferen-

| ciji biti zaključena radikalna restrinkcija proizvodnje.

Kod olova je situacija nešto povoljnija.

Cene su ma dan 15. o. m. na londonskoj berzi bile sledeće: bakar, elektrolit 35.5 (12. oktobra 34%/,) za prompt robu, na {iri meseca 36%; olovo prompt 131/,, termin 135/.; kalaj

prompt 1298/,, па tri meseca 132.—; cink prompt 13.— termin

1977: Suve šljive.

Naš izvoz je počeo 25. septembra. Glavni kupci su Čehoslovačka a nešto Austrija i Italija. Ostale evropske države Киpuju kalifornijsku šliivu, koja zbog svoje niže cene sve više pofiskuju našu. Nemačka, koja ie pre nekoliko godina bila jak kupac naše šljive, skoto smo sasvim izgubili, jet i ona takođe sve više kupuje kalifornijsku robu; južna Nemačka, koja je ipak kupovala našu šljivu, ove godine usled male kupovne snage takođe ne dolazi u obzir za izvoz. Celokupan naš ovogodišnji izvoz suvih šliiva ceni se na maksimum 900 vagona, a pekmez na 50—60 vagona. Ovogodišnja krupnoća naših šljiva je Dprosečna (stoftinka). Početna cena u terminu bila je 4,80 dinara za garnituru paritet Valjevo, dok sada iznosi 3,60 ma da je rod kod nas slab i no što se računalo. Uzrok padu cene jeste teškoća u nabavljanju deviza stranih uvoznika. Pekmez notira 4 dinara bez posla.

КЕ и» > „јр део Рлежгостевње“