Narodno blagostanje

__ НАРОДНО

Страна 246 i povećanje cene ostale pšenice na domaćem {ržištu. Na sve farmere bi se razdao stanoviti equalization fee, kojim bi se po= krio deficit kompanije, odnosno korporacije. Po tom planu, od 0,90 dolara po bušelu farmeri bi dobili oko 720,000.000 dolara, a vratii bi oko 80,000.000 dolara za troškove, ili oko 0,10 dolara po bušelu, kod ćega bi im ostalo koristi od 0,30 dolara nad današnjom tržišnom cenom.

C) Voluntary domestic allotment plan... Ovaj plan bio je prošle godine predložen Senatu po senatoru Norbecku, iz So Da-

kote, ali je bio opozvan. Kasnije je predlagan Parlamentu kao

Fulmer bill, a docnije kao Hope bill. Svaki put sa istom srećom. L nedavno je senator·Robinson govorio o njemu i predlagao ga,

1 je pr sednik. Hoover odlučno izjavio, da. je protiv istog, i da će. uložiti. svoj veto, ako projekt prođe u Kongresti,

5 : Demokratska izborna · platforma prihvaća ovaj plan a, priklađan. 4 енказап, а 1 зат 'pretsednik Roosvelt u svome 20-. VOTU U TTopeki, 14 septembra 1932. god., izjavio se je za isti plan. Isto tako nailazi na veliku podstreku i raznih farmerskih огсаnizacija, koje од · „пјева mnogo. oćekuju. Jaka grupa u United States. Chamber of ·Commerce, jeda .od najuticajnijih faktora u

privrednom živofu unije, takođe је mišlenja, da se po ovome:

m može doći do povoljnijih rezultata u poljoprivredi.

„Teorija. domestic- ahotment plana je jednostavna. Njezin је: о :da :uspostavi na. predratni nivo kupovnu i prometnu vrednost poljoprivrednih artikala, odnosno :cena fih proizvoda. Ova: se „operacija. ima izvesti pomoću dva faktora: redukcijom produkcije Žita, pamuka, duvana i riže, i eventualno svinja i:blaga,' i premijom, jednakom zaštitnoj carinskoj stopi, koja bi bila došla od povišene takse na prerađivaće il dobara, 'одпозпо bi. bila preva.jena na konsumente. ij

. Po ovome planu, Internal Revenue' Ви еаа а Б1 12 vesnu povišenu' Такви (ехсјве tax) na farmerske produkte, koji. ве konsumiraju u. Uniji. Ova taksa. bi bila ubirana kod prerađivaća, Ha pr. za pšenicu: kod mlinara, za svinje i blago код теsara i klanićara, kod pamuka od fekstilnih fabrika. U svakomslučaju · :bila. bi povišena taksa jednaka. tarifnoj stopi, tako da bi na pr. za pšenicu iznosila 0,42. doi. po bušelu, kad se ovaj рге-. radi u: zemlji. Џ. „slučaju izvoza. van Unije, ova faksa otpada.

· Konkretno, kod produkcije od 600,000.000. bušela stvorio, bil se žitni fond od 250,000.000 dolara. Na sličan naćin bi bili stvoreni i,fondovi za.druge produkte, samo Što bi za svinje ovaj naćin obračunavanja ·bio. nešto komplikovaniji: ·

Drugi dio plana predviđa ugovor između OM pojedinog. farmera-producenta i federalne vlade, po kome ovaj izjavljuje

spremnost, da smanji svoju obradivu površinu u naknadu ćega. dobiva pravo na srazmeran deo sume, koja je prikup.jena u.

fond :0d: povišene takse na-taj artikal. Po utvrđenom: planu, koji nadležnim putem ide od. jederalne vlade, preko vlada pojedinih.

država. i okružja: (county) do pojedinih farmera, tražiće se od. pojedinca da smanji produkciju za 20% (prema sadanjem рго-.

jektu). Niko nije. obavezan. da sklopi ovakav kontrakt, i. nema prisilnih mera za pristanak. ] oni koji pristanu na smanjenje i oni, koji ne pristanu, imaće :slobodno' pravo raspoložbe sa uševom,. žetvom i priplodom, jer će unutrašnja trgovina biti slobodna, s

tom raz:ikom,:da:'ćerbnj:koji:pristani na ugovorno stanje, imati pravo: još i na bonus (srazmeran deo prihoda povišene takse),

koji će. se. naknadno urediti, što oni drugi neće imati. Tako. će.

prvi primiti za svoje produkte. pored tržišne cene i bonuš. .

moa jNa-. pr, kod žita, ako grupa A. pristane da sarađuje sa vodom „po izloženom planu, a grupa B. ne, i ako se na Osnovu. sporazama sa prvom grupom uspe smanjiti prinos. od 800,000.000. bušela:na; 640,000.000: izdalo bi se za toliko. jedinica allotment. certifikata među članove grupe A. Na osnovu plana skupilo bi se naime povišene takse 252,000.000: dolara, i po isplati tro-. škova operacije ovoga plana ostalo bi raspoloživih na, pr. 250,000.000, која bi se suma podelila samo: među, članove. grupe A,; take. „да; bi svaki od:njih:dobi opo 0,39 dolara. po Бизеји рго-!

Ооо

izvedenog žita. Ovu sumu dobio bi i svaki član grupe A. i u slučaju, ako on u istinu nebi ništa izradio, ili ako bi mu žetva propala, tako da se ovaj bonus manifestira i kao neka vrsta usevnog osiguranja.

Predlagaći ovoga plana tvrde, da bi se na ovaj naćin ne samo izvršio elekat tarife na poljoprivredne produkte, nego bi se istovremeno produkciaj prilagodila konsumciji, tako da ovaj ai preistavlja prvi korak k planskoj privredi. Nadalje isfi ovi tvrde, da „plan nije u koniliktu sa merama, koje vode tri farmerske organizacije (the Grange, the Farm Bureau i the Farm Union). Po mišljenju predlagateija ovaj plan ima sledeće pred-

- nosi:

postignuto je, da carinska zaštita ima efekta i na Dpro-

· dukte, koji pretstavljaju eksportni višak, ” prihod farmera definitivno je povećan, usprkos toga оп пе

preistavlja stimulans za povećanje produkcije, | issttvorena je definitivna metoda za kontrolu ПИ 1

mogučnost eventualne redukcije, kad je ona potrebna, na naćin,

kao što to ćine velike kompanije + preduzeća, - nema izvoznog dumpinga, tako da se ne treba bojati теpresalija ili potrebe kompenzaćija se stranim vladama.

nema fiksiranih cena ni mešanja. u _Човадапје poslovanje

raznih trgovačkih agencija,

konsumenti su zaštićeni, jer prema metodama i intencijama rada:žeii se postići visina cena, koja odgovara ·predratnoj kupovnoj snazi,

_ nema pritiska na pojedine Tarmere, da ера ovome

programu, oni koji su protiv toga imaju slobodne ruke rada.

пета nikakovih „obaveza za državu, kao ni novih izda-

_ taka za "državnu blagajnu,

nema diktata iz Washiogtona, u mesto ovoga Oi i cija je decentralizovana po pojedinim državama, okružjima i lo-

| Ralnim reprezentacijama.

Osim ovoga, ovaj program daje praktične mogučnosti far-

merima da dođu do većih novih kredita. Ovo neće samo isklju-

ćiti razne pojedine 'kratkoročne i Sezonske kredite, nego.će pored

pojačanih radova, produktivnih kredita i drugih mera za olakšanje pridoneti povećanoj cirkulaciji kredita u zemlji, сте се se u mnogome pripomoći izlasku iz. depresije.

S druge strane, protivnici ovoga plana, koji se nalaze. većinom u redovima današnje administracije predviđaju neuspeh: E ovoga pokušaja, i tvrde, da je pre svega sam poijoprivrednik

jak potrošać svojih. produkata. Ceneći, da će on potrošiti oko 250 dolara godišnje za svoje potrebe, znaćilo bi, da će za 1,500.000.000 dolara produkata izbeći ovoj povišenoj taksi. Teškoće, kažu oni, nastaće nadalje u određivanju 20% smanjenja obradive površine. Jer i ako producenti pšenice i pamuka smanje

svoju površinu za toliki procenat, oni će ipak uz intenzivnije go- |

spodarenje doći do istih kolićina. producirane ·robe. Ovo: je: u ostalom i logična posledica ovoga procesa, usled povećanih cena.

Dalje se prigovara, da bi konsumentima bio nametnut novi teret,

koji bi se kretao oko 700—1000 miliona dolara godišnje. Dok je; međutim, prihod farma pao za 6,5 miliona dolara između 1929-32

godine, prema oceni. U. S. Census Bureau, prihod nefarmerskog

pućanstva spao je-od 70 i pol milijarda u 1929: godini na Okruglo 41;1/3 milijarde u 1931 god. Da:tji osetljiviji pad bio je u 1932 god., ali taj nije još definitivno utvrđen. .

Najžešće se prigovara, da bi izvršenje ovoga plana znaćilo stvaranje nove vojske federainih činovnika-inspektora. Potrebno bi bilo u praksi kontrolisati: oko: milijon farma i oko 9000 firma

velikih prerađivaća, neračunajući hiljade malih mlinara, mesara.

1478. što bi iziskivalo vojsku od 50.000 ljudi. Osim ovoga treba

Це bojati, da bi po dosadanjem iskiistvu kontrole DrOBibidije, оуа:

kontrola mogla. uroditi istim: pos:edicama.

· Sto:se kaže o ovome planu, jedno je tačno, da on pret-"

stavlja jedan od najvećih ekonomskih eksperimenata, koji je ikad

izveden u Sjedinjenim Američkim Državama. On znaći, da fe=