Narodno blagostanje

_ 29 април 1933. НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ Страна 283

god. ni 60% od uvoza. To je prirodna posledica 1. stalnog ak- prodati uz što bolje cene. Pre svega radi se o tome da se ne

tivnog platežnog bilansa Francuske u zadnjim godinama, koji je | sade nove kulture a od onih koje već postoje da se ukinu ne-

naročito nastao usled lutajućegc kapitala i 2. sve daljeg pada' rentabilne.

cena uvoznih artikala na svetskom tržištu i sasvim polaganog. -

pada cena u Francuskoj. Svi pokušaji da se ovaj razvoj protek- са ВРРЕНАЈ 1. И Пе _

cionističkim merama spreči рокатан зи зе Бехизрезтши. Уеши пат Ministar saobaćaja izmenio je čl. 22 željezničke tarife

deficit trgovinskog bilansa bio je do sada uvek lako izravnat ! on sad glasi: „U koliko se ne smeta drugim putnicima u d 1 maja do 30 oktobra dopušteno je unositi u

drugim aktivnim pozicijama platežnog bilansa. To najbolje ро= АИ 0 | 0 . | kazuje povećanje zlatne rezerve, do pre kratkog vremena. puiničja kola lil razreda bez naplaćivanja Vozarinč sklopljene čamce, a u vremenu od 1. novembra do 30. juna laki klizački · HHJIVCTPHJA lu Jedan putnik može poneti sobom samo jedan sklopljeni — Francuska proizvodnja prirodne svile pala je u prošloj čamac u težini do 30 kgr. ili jedan par skija i ručnih saonica”. godini na 780 hiljada kilograma prema 986 hiljada kilograma | — Ministar saobraćaja odobrio je povlasticu u jugOSlou 1031 i 4 miliona kilograma 1913. Cene su pale za 20% Бле ај vensko-mađarskom saobraćaju robe za prevoz staklenih balona 1931. Glavni razlog manje potrošnje, velikog pada cena i po- i šuplje staklene robe u provozu kroz nau zemlju od stanice manjkanja izvoza prirodne svile leži u sve većem prodiranju Soba i Somoškeujfal do Caribroda. Povlastice važe do Opoziva, veštačke svile. Potrošnja. prirodne svile u Francuskoj u god. a najdalje do kraja ove godine.

1932 računa se na 1 milion 730 hiljada kilograma, a veštačke | — Ministar saobraćaja propisao je novi obrazac ugovora na 15 miliona 150 hiljada kilograma. |

— Firma „Koloman Benčević i sinovi d. d.” osnovaće u. Brodu ljuštionu pirinča.

i nove uslove o uvršćavanju privatnih kola u kolski park državnih željeznica, s tim da odgovaraju uslovima propisanim u Pravilniku o uzajamnoj upotrebi teretnih kola u međunarodnom

— Najveći nemački električni koncern Aligemeine Elektri- saobraćaju, i da se opravke i prepravke na kolima mogu АЕ zitits-Gesellchaft (A E G) u Berlnu пауг5јо је 19 арша 50 54 зато ва dozvolom Generalne direkcije drž. želj. na teret godišnjicu opstanka. Glavnica iznosi sada 185 a rezerve 42 mi- ' stranke. liona maraka 1. |. oko 4 milijarde dinara. — Ministar saobraćaja proširio је povlastice koje važe

— Bugarska vilada izradila je novi zakon o industriji, koji za posetioce kupališta, i na stanice: Nova Gradiška za kupaće ovih dana podneti Sobranju. Industrijska preduzeća su po lište Cernjiničke šumetlice, Rogaška Slatina za kup. Krapinske novom zakonu samo ona koja imaju više od 10 radnika i ra- , Toplice, Tuzla za kup. Slano i Veliko Trgovište za kup. Kraspolažu pogonskom snagom od najmanje 5 konjskih snaga. Mi- pinske "Doplice. nistarstvo trgovine i industrije ima pravo da Traži od labrika — Između 4, zv. baltičke, međunarodne i engleske konda se pridržavaju određenih proizvodnih metoda i da proizvodi , federacije brodovlasnika u kojima su zastupani brodovlasnici moraju dostići izvesan kvalitet. Za kreditiranje mdustrije pred- Nemačke, Danske, Švedske, Holandije, Norveške i Engleske viđa predlog zakona i osnivanje posebne državne industriske vode se pregovori o uništemju jednog dela starijih brodova banke. ikako bi se smanjila ponuda na tonaži. Interesenti misle da |e

— Poljska vlada radi na projektu za razduženje industrije. to jedini lek protiv katastrofalne krize u brodarstvu. SubvenDetalji projekta nisu poznati, ali izgleda da se radi o moratori- ! cije od strane pojedinih država nisu u stanju ni iz daleka da jumu od 9—12 meseci. Industrija zahteva da pod moratorijum kompenziraju gubitke usled nezaposlenosti lađa. padnu i zaostaci poreza i socijalnih tereta, ali vlada se tome naj- . — Na konferenciji Ujedinjenog saveza željezničara iz cele odlučnije usprotivila. države, održanoj u Zagrebu 23. o. m. doneta je rezolucija u

- | којој se konstatuje da je radnicima na prugama smanjen 40а Dicekciie š ORO |. |hodak za 50%, a prinadležnosti činovničkogz osoblja za 30| А ПЛ а 215 suma U ПИ zasadiće Se OS | 40%, a radno vreme doseže nekad 12 do 16 časova i traži se 5о0ло Око 1,500 та О kog jasena i hrasta i dO- pobolišanje prilika željezničara, uvođenje 40 časovnog rada, O (HEN) 1 АКО Боа 1 Уа · uređenje nadnica na podlozi najnižeg: minimuma egzistencije i i __ Mioištar UI пе) пр o | Dan: ia upravama uvođenje osiguranja za slučaj nezaposlenosti. i direkcijama šuma |u Sarajevu i Banja Luci da nastave preki- — Na poziv Zavoda za unapređenje spoljne trgovine odri tad 0 И Kolonizaciji 14 COO DU O |! žana je 25. o. m. u Sušaku konferencija na kojoj se raspravO NI DOO IU UO РКО ZOO alo o pitanju prevoza robe domaćim prevoznim sredstvima jišta uzmu što hitnije u rad, a na to imaju pravo dobrovoljci | kešeno je da se osnuje novo savetodavno telo, koje će voditi

invalidi i beskućnici.

— Ministar šuma i rudnika odredio je iz Fonda za po-|

šumljavanje kredit od 2 i po mil. dinara za radove na pošumljavanju, koje će u toku ove godine izvršiti državne (direkcije šuma i banske uprave.

— Ministar poljoprivrede rešio je da ustanove koje se bave selekijom bilja budu pod kontrolom Poljoprivredno-šumarskog

fakulteta u Zemunu i Zagrebu i da se izradi jedan jedinstven

program rada na polju biljne selekcije za celu državu.

— Prema podacima grčkog Ministarstva poljoprivede zasejana površina iznosi u 1933 67 miliona i 39 hiljada ara prema 64 miliona i 7 hiljada ara u 1032 godini. Da bi se pojačala proizvodnja izvesnih artikala kao na pr. krompira i pamuka uvodi se poseban porez na neobrađeno odnosno nezasejano zemljište od 0,10 odnosno 0,05 zlatne drahme po aru. Prinos ovog poreza imao bi se podeliti među poljoprivredne zadruge i tako bi išao opet u korist zemljoradnika. | 5 — Ministarstvo poljoprivrede preduzelo je mere da se ograniči proizvodnja hmelja, kako bi se postojeće zalihe mogle

i računa o svim problemima našeg pomorskog prometa.

| — U Francuskoj se radi na fuziji raznih privatnih vazduhoplovnih društava u jedno. Prema izjavama ministra za Vazduhoplovstvo vlada bi imala da preuzme 25% akcija novog društva. 1 Aeropostale, koji: se nalazi u reorganizaciji, imao bi ući u novu kombinaciju.

— Pored avionskog saobraćaja Beč—Grac--ZagrebBeograd—Skoplje—Solun, koji ove godine počinje 5 maja, Čehoslovenska statni aeroline otvara ove godine sa 1 јипот zračni saobraćaj sa Jugoslavijom, koji će vezati Prag—Brno—Bratislava sa Zagrebom ı Sušakom.

Pored ovih međunarodnih avionskih veza, unutar same drŽave otvara se i jedna nova avionska veza između Zagreba i Ljubljane. Saobraćaj na ovoj lmiji počinje takođe juna 1. god.

KPM3A . — Prema podacima Radničke Komore iznosi broj nezapo-

: slenih radnika polovinom ovog meseca u Slavonskom Brodu i

ıOkolini 7,600 od čega dolazi na grad 5.100.