Narodno blagostanje

8 јули 19833.

izvoda moraju dići na nivo cena industrijskih. Međutim inilacija koja podiže sve cene |ednomerno ne može da postigne taj cilj. ___ Inilacija kao sretstvo za povećamje cema ima razne modalitete. Inflatorna konjunkturna teorija smatra — za razliku od eklektizma koji predlaže devalvaciju — да se cilj može postići proširenjem volumena kredita. Međutim prema najnovijem iskustvu može se tvrđiti da: je to sretstvo, pod izvesnim uslovima, nesposobno da proizvede željeno dejstvo.

Kenz je 1930 god. prorekao, da će ikriza da 'prestane, čim nagomilavanje na novčanom tržištu bude tako veliko, da kamata na bankovne uloške padne na pola procenta. U Francuskoj, delimično i u Americi, ova je još miža, ali obrt konjunkture nije mastupio. Može se reći da je osnivanje Relico u Americi imalo 7а роlaznu tačku to učenje inflacionista. Dolar se u stvari prvi put pokolebao kad je u Americi proklamovano da će preko Refico biti stavljeni na raspoloženje privredi obilni krediti. Amerikansko iskustvo je potvrdilo gledište nekih ekonomista, da moć i uticaj novčanične banke nisu neogramičeni. Proširenje kreditnog volumena ne može se razvijafi po: volji novčanične banke, već prema volji privrede. Ako privreda ne traži novih kredita, onda ih ni novčanična banka ne može da plasira, ili bar ne da proizvede oživljenje proizvodnje. Sve što može da se dogodi, kao što: je u Americi bio slučaj, to je, da novčanične banke preuzmu portfeli privatnih banaka, a ove nagomilavaju gotovinu u svojim kasama. U tome slučaju se pojavljuje oskudica u eskontnom materijalu, od čega Francuska pati odavno, samo s tom razlikom, da novčanična banka mne pravi konkurenciju privatnim bankama -

Istina inilacionisti vele da oni odavno uviđaju da је eskont nedovoljan za izvođenje konjunkturne mpolitike preko novčanične banke, i zbog toga preporučuju da se dopuni takozvanom „politikom otvorenog tržišta”, t. |. kupovanjem od strane novčaničnih banaka državnih hartija od vredmosti, kojih u opticaju ima svakako mnogo više nego menica. U Americi je to praktikovano u poslednje vreme u velikom obimu i imalo je jedino za posledicu, da banke isprazne svoje portlelje hartija od vrednosti, a gotovinu zadrže u svojim kasama. Istina te obilne gotovine učinile su da je kamatna- stopa na nov-

čanom tržištu pala na neverovatno nizak nivo, ali to”

nije oživelo privrednu delatnost. U ostalom dejstvo povećanog kreditnog volumena zavisi znatno ı od brzine cirkulacije novca. Usporena

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 437

u slučaju da ni niska kamatna stopa ne doprinese одуljenju, mora država da pritekne sa velikim javnim radovima. (Oni će moći apsorbovati dopunski volumen kredita. Na primedbu da slični pokušaji u Americi, Francuskoj i Nemačkoj nisu imali željeni uspeh, odgovara Kenz, da je to bilo u čednom obimu i da su potrebni masivni javni radovi.

Nema sumnje da masivni javni radovi stvaraju ogromnu dopunsku kupovnu snagu, koja se pojavljuje na celoj oblasti potrošnje. Sigurno je i to da bi se na · taj način postiglo povećanje cena izvesnih proizvoda, a sletstveno: i opšti nivo cena. Ali javni radovi ne mogu ići u beskonačnost. Ako sa njihovim prestankom treba da se vrati status quo ante, znači da podizanje cena nije imalo nikakva .dejstva.

Pitanje je, gde leži granica tim javnim radovima, jer u protivnom oni vode u brutalnu inflaciju platežnih sretstava. Svakako.da se u ovom slučaju postiže povećanje cena; ali se baš na tom primeru vidi ono što hoćemo da dokažemo, naime, da samo po sebi povećanje cena bez drugih okolnosti nije dovolino da izazove obrt u konjunkturi; čak je mogućno da povećanje cena inflaforne prirode ima protivno dejstvo. Sigurno je da će inilacija isterati na tržište sakrivene kapitale i time učiniti kraj zlu, koje teorija nedovoljnog kapitalizirania smatra za clavni uzrok depresije. Ali je isto tako sigurno da fi kapitali neće otići u proizvodnju, već ili u potrošna dobra ili dobra koja čuvaju supstancu. Da nemamo skorašnje iskustvo: sa inflacijom, možda bi se ti kapitali okrenuli proizvodnji, ali je veliko pitanje, da li je bolje da to nastupi — s obzirom na već poznat tok inflacije — ili da se kapitali okrenu od proizvodnje u svom begstvu od depresijacije. Jer pristalice teorije nedovoljnog kapitaliziranja ne identifikuju inflaciju sa prirodnim poletom konjunkture,

Iz svega izloženog vidimo da nas pristalice povećanja cena nisu mogli ubediti u efikasnost njihovog leka protiv depresije. Ali s druge strane mi smo maločas priznali, da je tok depresije kakav se posmatra poslednju godinu dana, nešto što mnogo pre izgleda kao put ka katastrofi, no kao prirodni proces jednog komjunkturnog talasa. Slažemo se potpuno s tim, da ekonomska politika treba biti upućena na zadržavanje tog procesa. Ali isto tako moramo konstatovati, da sve što je do sada upotrebljeno u tome pravcu imalo je za posledicu uvek pooštrenje depresije. Pa ipak teorija nije otkazala. Odgovornost pada na egzogene faktore ekonomskog života, па trgovinsku politiku, opasnost rata, na među-

cirkulacija može da parališe inilatornu politiku. A na narodne dugove i t. d.

tezauriranje novčanična banka nema u opšte nikakvog |

uticaja. i |

Kenz priznaje u poslednje vreme osnovamnost ovih argumenata i tim povodom je modificirao svoj Коnjunkturno-politički program u toliko, što je dodao, da

Ali teoretičari isto tako priznaju, i 0. najbolji među njima, kao što su Hajek, Olin, da teorija konjunkture nije dovršena. Da oma pokazuje vrlo velike praznine koje se mogu popuniti samo proučavanjem podataka koje Još niko do sada nije sakupio.

КАКО ДА ОРГАНИЗУЈЕМО ОВЕ ГОДИНЕ

ИЗВОЗ

Последње две извозне кампање имали смо преферен-

ЖИТА

Аустријски преференцијал имао је облик снижене ца=

цијалне уговоре за извоз наше пшенице с Аустријом и Чехо- |рине за нашу пшеницу за 4.60 шилинга. Због тога смо код словачком. Аустријски преференцијал износио је 4.60 ши- |извоза у Аустрију добијали бољу цену него код продаје у линга, а чехословачки 18 круна по квинталу. По данашњем _ курсу то одговара око 40 динара за 100 кгр.

Чехословачку за око 40 дин., јер је чехословачки преференцијал обрачунаван између наше и чехословачке државе,