Narodno blagostanje

12: август 1933. 1

stva. Isto tako i zaduženost polioprivrede je rasla. Sa 147,19 šil. u 1928 popela se na 202.08 šil. po hektaru ili za 37,2%.

Agrarna zaštita imala je za posledicu porast cena. To se nepovoljno odrazilo na potrošnju. [ otuda danas ovaj sistem u Austriji najviše ugrožava potrošnja. Potrošnja hlebnih žita, brašna, mleka, mlečnih proizvoda i mesa stalno opada. Opadanje vrši pritisak na cene. Da bi se ta opasnost ofklonila pokušalo se sa ograničavanjem uvoza, Međutim, potrošnja: je toliko spala da se danas mora v:šiti redukcija i u domaćoj proizvodnji. Na osnovi toga g. Jelinek zaključuje da je „razvoj potrošnje postavio sadašnjoj agrarno-zaštitnoj politici vrlo jasne granice.”

ri === Кад је закључен Четворни пакт оданули смо. После велике нервозе, проузроковане неизвесношћу ситуације, дошло је примирење. Нажалост,

Еластичност европске дипломатије није дуго трајало. Између Немачке и Аустрије односи су бивали све затегнутији. Немачки авиони почели су све чешће да праве из-

НАРОДНО БЛАРОСТАЊЕ

Страна 523

Бете на аустријску територију, доприносећи све већем за«штрењу политичке ситуације у Аустрији с једне и аустрогемачких односа с друге стране. Због тога је дошло до де ларша у Берлину, који су учиниле Енглеска и Француска, позивајући се на Версајски уговор о миру. Италија је код овога демарша остала по страни. 5

Немачка је дала негативан одговор. Енглеска и франдуска штампа назвале су немачки одговор дрским и безобразним. То нас је понова узбудило. Повлачење консеквенца | из оваквог одговора могло би одвести рату. То је бивало у ранијим временима кад год се довео у питање престиж једне силе. Стога смо са стрепњом очекивали саопштење из Лондона после демарша. У саопштењу, које је дато, вели се, међутим, да је италијанска влада обавестила британску владу: да јој је немачка влада дала успокојавајући одговор у вези са аустро-немачким инцидентом.

Тим смо понова умирени благодарећи еластичности европске дипломатије. Не видимо само разлог зашто се морао предузимати демарш када се могло препустити Италији да она сврши посао како је у ствари им било.

НОВЧАРСТВО

—- Стање чековних улога код Поштанске штедионице износи 31. јула тек. год. >У1,7 мил. динара према 890,4 мил. 30 јуна и 884,0 мил. 31 маја. Укупни чековни промет износио је у јулу 5,1 милијарди динара од тога без готовине 2,5 милијарди. Улози на чековним рачунима стално су у. по– расту, а такође и улози на штедњу, који крајем јула тек. год. износе 500,8 милона динара према 482,3 милиона крајем маја тек. год.

— Begstvo kapitala iz Amerike ceni se u zadnjim mesecima na oko 500 miliona dolara.

e

— Pre nekog vremena snizila je i maksimirala Austrija putem dekref-zakona kamatu na uloge. 1 tek. mes. snizila je na isti način i kamate na bankarske kredite od prosečno 12% na 9,55%. Ta odredba važi za sve kredite bez obzita na sigurnost dužnika. Osim toga isti dekret-zakon predviđa smanjenje ličnih rashoda banaka. Tim odredbama je Austrija otišla dalje nego i jedna druga država u svojoj interevenciji u bankarstvu.

— BecrgajcEu трговачки суд отворио је 4. августа стечај над Дунавско-посавском банком.

— На главној скупштини Бачке кредитне банке д. д. из Новог Сада, која ће се одржавати 14. тек. мес. предложиће се ликвидација.

ЈАВНЕ ФИНАНСИЈЕ

— 10. тек. месеца почела је коначна емисија дугоочекиваног устријског т, зв. лозанског зајма у Лондону, Паризу и Милану.

— Француска влада исплатила је 1! тек. мес. енглеским банкама половину у мају узетог кредита у износу од 30 милиона фунти штерлинга.

— Belgijska vlada ovlaštena je od parlamenta da ха роkriće deficita u budžet. god. 1931/32, 1932/33 i naknadnom budžetu za 1933 može uzeti zajam u iznosu od 1,7 milijardi belž. franaka. Budući da bi nabavka tog iznosa: u obliku dugoročnog zajma bila nemoguća za sada, vlada može da u tom iznosu emituje blagajničke zapise sa rokom od 5 godina, ikoji bi se kad se poprave prilike na tržištu kapitala konvertirali u dugoročni

· тајат. | _ | |

ITTAJHA CJIVŽKSA

— Upis drage ftranše francuskog 41| %-tnog desetgodišnjeg zajma od 10 milijardi franaka u iznosu od 2 m:lijarde franaka beleži veliki uspeh. Prema dosadašnjim vestima upisano je preko 3 milijarde franaka. Vrlo. je povoljan utisak na publiku mwičinilo skakanje kurseva državnih renta za vreme upisa novog zajma, tako na pr. 57-tnog zaima od 1920 od 104,50 5 jula na 100,20 5 avgusta, a 41 9o-tne rente od 1932 od 83.na 83,40, ne uračunavši u međuvremenu plaćeni kupon od 2,25 franaka. Uspeh novog zajma i razvoj kurseva. renta рокаzuju malo poboljšanje francuskog državnog kredita.

. — U lebruarskom sporazumu Rumunije sa njenim stranim poveriocima o službi stranih zajmova bilo je predviđeno da u slučaju slabog priliva državnih prihoda do septembra može iražiti reviziju sporazuma. Budući da su prihodi u prvom шоmesečju tek. budžetske god. podbacili prema predviđenim za oko 20% to je finansijskom savetniku pri Narodnoj banci Oboenu povereno da izradi izveštaj o stanju rumunskih finansija na osnovu kojeg bi se poveli pregovori O reviziji Sporazuma o vršenju službe. Prema dosadašnjim vestima, Rumunija namerava da iraži osim obustave amortizacije i redukciju kamate kod svih zajmova na 41| %.

— U Sjedinjenim državama emituje se tranša od 10 miliona dolara 7%-tnog sovjetskog zajma za finansiranje druge pjatiletke. Emisiju vrši Soviet-American-Securities Co.

.— Kanada je emitovala u Londonu 4%-tni zajam u iznosu od 15 miliona funti al pari sa rokom od 25 godina. To je prvi kanadski zajam u Londonu zadnjih 20 godina. Budući da je Kanada do sada uzimala zajmove u Sjedinjenim državama, kažu engleske novine, da je to znak velike kanadske imperijalne solidarnosti. |

_ „Mađarske banke i štedionice odobrile su državi zajam od 20 miliona penge za pokriće budžetskog deficita usled slabog priliva poreza u prvom tromesečju tek. budžetske godine.

— Američko ministarstvo finansija emitovaće tokom OVO meseca ikao prvu franšu zajma za javne radove u iznOsu od 3 milijarde dolara, 500 miliona dolara osmogodišnjih obligacija sa kamatom od 31/,%. Da bi i sitni štediše mogli sudelovati u upisu, zajam će imati i ft. zv. „baby-bonds” sa nominAlom od 50 dolara. Osim toga emitovaće se 350 miliona dolara dvogodišnjih blagajničkih zapisa sa kamatom od 13],% za pokriće