Narodno blagostanje

Страна 520 | |

употребе на повећање цене у унутрашњости земље. То у осталом није ни лако изводљива мера с обзиром на то да се чехословачки преференцијал исплаћује на крају камплање. Управо било би лако изводљиво под условом, да Призад добије кредите за износ чехословачких преференцијала. Да се жели да Призад купује по паритету слободног тржишта на страни види се и из службеног комуникеа, у коме се каже, да је питање употребе сума добивених путем преференцијала, резервисано за доцније. |

Ми смо једина средњо-европска аграрна држава, која уводи слободну трговину житом преко границе, — т. |, која оставља да се у земљи цене развијају под паритетом светског тржишта, Питање је само да ли је то изводљиво. Очигледно је да је лако изводљиво све донде, док цене покривају трошкове производње газдинства просечног рентабилитета. Најзад ни пољопривредници не могу тражити субвенције из јавних сретстава и онда, када им је производња рентабилна —- при чему наравно питање која је цена рзнтабилна спада у најконтраверзнија. |

Али шта ће бити ако цене падну испод тога нивоа2 Ми ћемо' да оставимо на страну економско-политичко посматрање тога проблема. Политички он је много 'важнији. Ми

У. Вајке

PROTIV ŠVERCERA I ŠIBERA

Danas postoje tri odvojene grupe imalaca naših državnih nartija od vrednosti: stranci, domorodci i najzad domorodci imaoci ušvercovanih obligacija. Potrebno je istaći pravni položaj i nacionalni i nacionalno-ekonomski značaj treće grupe. Što se Исе ргуе grupe, njen položaj je regulisan najnovijim sporazum-ma između naše države i stranih imalaca naših obligacija odnosno stranaca inialaca naših hartija na strani. Ti sporazumi ni u koliko ne tangiraju drugu grupu: domorodce, čiji je posed naših na stranu valutu glaseć:h obligacija uveden u registar kod Ministarstva finansija. Njihov položaj nije regulisan nikakvini propisoni, već se smatra da su njihova prava po obligacijama ostala potpuno пеоктпјепа. |

O trećoj grupi se malo zna. Ona nije mnogobrojna, ali njezin posed hartija nije za potcenjivanje. Čim je naša država oktobra prošle godine obustavila transferiranje suma potrebnih za službu naših dugova na strani, a istovremeno produžila neometano službu po obligacijama iste vrste, koje su bile nacionalizirane, počeo je da raste disparitet između kurseva: one su na strani sve dalje padale, a ove u zemlji skakale. Biio je momenata kada je razlika u kursu jednoga istoga papira u zemlji i na strani :znosila punih 100% u korist onih u zemlji. Sasvim je pojamno da је tai disparitet stalno privlačio pažnju sviju Onih koji se razumeju u trgovini hartijama od vrednosti. Ali dok su pošten i ispravni ljudi možda samo uzdahnu;i i prešli preko toga, dotle su nemoralni elementi bili toliko privezani za tu pojavu, da ih ona nije više nikako napuštala. Pitanje како да зе iskor,sti taj, disparitet, nije im izlazilo iz glave. Kada bi se na pr. kupii dolarski papiri pre pet meseca ir Njujorku i prodali u Beogradu po kursu registriranih obligacija, zarad'lo bi se 80%. Pitanje je dakle bilo kako se može uspeti da se posle zaključene registracije odnosno nacionalizacije naš:h na stranu valutu glasećih papira, naknadno, putem šverca uvezene obligaćije, uvedu u taj registar. Među berzijancima su se pronosili najraznovrsniji glasovi. Sa prilično uznemirenosti ukazivano je na izvesne naknadne reg:'straoije. Ali ima prilično vremena kako su оспе potDuno prestale, Ali za to nije prestao šverc tih obligacija u zemlji. Prijatelji sa raznih strana javljaju nam da se neprekidno uvoze naši dolarski papir: i to najviše preko Albanije i

НАРОДНО ВЛАГОСТАЊЕ

Бр. 33

сматрамо да код извесне ниске цене субвенција постаје исизбежном. Она ће доћи па ма сви економско-политички разлози били противни. Питање је, даље, како ће то да се из= веде. Од куда сретстваг Претпстављамо да ће преференцијали бити првенствено на то употребљени. Значи да ге може рачунати са фондом од 60 милиона динара у најбољем случају за субвенцију извоза. Колики би био ефекат тога износа не може се унапред рећи, јер то зависи од количиле вишка за извоз. При малом паду цена и релативном малом вишку за извоз може та сума бити потпуно довољна. Али у обрнутом случају отвара се проблем о коме се нема ништа ново да каже. i

Остаје још питање шта ће бити са приходом од преференцијала у случају да цене остану довољно високе. О томе ће влада имати тек да решава. Ми верујемо да би с: он унео у државну касу као ванредни приход. - 5

Да резимирамо: Претпоставља се да има за извоз више но што су преференцијални контигенти. Жели се, даље, да цео тај вишак извезе приватна иницијатива, Тиме је пренесена брига од јавне руке на приватну. Ако се цене буду добро држале, режим ће добро функционирати.

preko Sušaka. Jednom anketom smo utvrdili da ti šiberi ovako rezonuju: ako je nemogućno momentano uvesti te papire u registar, vremenom će se ipak uspet; u ovoj zemlji treba imati samo strpljenje. Sa strpljenjem se uvek pobeđuje. Čekaće se god nu dve, pa će ipak doći momenat, kada će se ovi papiri moći nacionalizirati.

Al što je još najinteresantnije, sa raznih strana nam javljaju, da su ti šverceri i šiberi imali kuraž da te SVOJE UŠVETcovane papire podnesu nadležnim vlastima za naknadno uvođenje u registar | ako dobro znaju da ti papiri pretstavijaju korpus jednog fiskalnog delikta; to jest dokaz šverca. Oni su nagomilali te papire kod nadležnih organa i nagomilavaju ih i dalje sve u nadi, kao što rekosmo, da ipak jednoga dana prodru. Ako je to saopštenje tačno, onda nas veoma čudi kako prema njima nije otvoren krivični postupak. Jedni'm specijalnim zakonskimi propisom od marta 10932 god. pozvani su svi naši podanici da prijave Narodnoj banci sva svoja potraživanja u stranoj valuti i sve svoje hartije od vrednosti na strani. Rok je bio 10 april (š ako se ne varamo, 'bio je produžen do 30 aprila). Ko do{le ле исто ртјауц, podleže krivičnoj odgovornosti, koja je, po poslednjem zakonu neograničeno velika. Kogod ima danas neregistrovane hartije od vrednosti, ako ne dokaže da ih je legalno stekao pre određenoga roka za prijavu, i ako ih nije prijavio. ima da bude kažnjen. Inače zašto se u opšte preduzimala mera? Ako je te papire stekao posle 30 aprila 1932 vcod., onda mora da dokaže od kuda mu valuta, jer je i valutu bio dužan da prijavi. U svakom stučaju prema maocima tih hartija mora s» odmah otvoriti krivičan postupak na osnovu deviznih propisa.

Nastaje pitanje; posle izvršenog isleđenja ako se kaznom ne bi zvršila konfiskacija tih papira, kako se oni imaju tretirati; u koju grupu spadaju oni: u inostrane ili u domaće? U domaće nikako ne mogu da se uračunaju, jer kazna ne znači pravo па nac:onaliziranje tih papira; kazna je odmazda za krivično delo, a pitanje registriranja je potpuno odvojeno; ni posle kazne ti papiri nemaju pravo na nacionalizaciju, jer su švercom uvezeni. Mogu li se onda računati u prvu grupu, papira na sfrani? Svakako .da ne mogu. Jer najnoviji sporazumi odnose se samo na one papire koji se nalaze u rukama stranih podanika i na strani.