Narodno blagostanje

2. септембар 1933,

U svakom slučaju treba da zadrži potpunu slobodu u valuinom pitanju. Ako se uz to ima u vidu zahtev ministra finansija Čem-

berlena da se prekine sa stalnim odnosom između funte i fran- -

cuskog Тапка, Кој зе уес mesecima održava, onda je jasno, da je i Engleska pripravna da povisi cene pa makar ı uz dalju depresijaciju funte.

Uzaludni trud Engleske, da pridobije ostale države za oprezno proširenje kredita pojačao je ideju imperijalne saradnje, isto kao što je njen neuspeh sa međunarodnim obaranjem carina doveo do Otavskog ugovora. Čim je bilo jasno da се Londonska konferencija doživeti fijasko počeli su pregovori između engleskih i dominijonskih preistavnika o imperijalnoj valutnoj politici. O ovome je izdat memorandum koji podvlači razliku između inilacionističke politike i one proširenja kredita, koja naročito onemogućuje špekulaciju. Inflacija je osuđena, a proširenje kredita se zagovara. Konferencija očekuje od članova imperije zajedničku akciju za podizanje cena. Povratak zlatnom važenju ostaje i dalje cilj. Do tada članovi imperije nastojaće da valute održe u stabilnosti. Kao prvi praktičan rezultat tih pregovora beleži se uzimanje jednog zajma sa strane Kanade u Londonu, što je prvi slučaj u zadnjih 20 godina, dok je pre uvek uzimala zajmove u Njujorku.

Na faj način izgleda da su se iskristalizirala tri · valutna pravca: zlatni blok, Sjedinjene severoameričke države i engleski impetrij.

U jednom saopštenju Zavoda za unapređenje spoljne trgovine konstatuje se da je bečko tržište _ Vrlo labavo za naše šljive, jer и Оба ризреуа и medozrelom „Šljive prispele u nedelju dve trećine stoje neprodate zbog nezrelosti; skoro je nemoguće prodati oko 12 vagona”.

U znaku unapređenja spoljne trgovine

stanju. Dalje se veli:

Istoga dana u „Politici čitamo da je zabrana branja Šljiva u okolini Brčkog trajala samo jedan dan, jer je odmah sutradan sxnuta s tim da komisije pooštre pregled šljiva.

Mi smo zaprepašćeni ovom vesti. Na tolikim konferencijama dokazivano je da je organizacija tržišnih komisija jedina u stanju da garantuje kvalitet izvozne robe. I te su komisije postavljene. Međutim, sada vidimo njihovo praktično dejstvo. I to u vreme kada se izvoz VIŠI pod najtežim okolnostima i kada se strana tržišta teškom mukom osvajaju i održavaju. S obzirom na ovo što se desilo sa Šljivom tržišne komisije ne bi smele izbeći odgovornost, i to najstrožiju. Propuštanje nedozrele šljive, koja ubija ugled i cenu našoj robi,

5 mora se najstrožije kazniti.

U „Politici” od 31 avgusta objavljen je uvodni članak pod naslovom: Ovogodišnji izgledi za izvoz naše šljive, koji mi potpisujemo i reproduciramo njegov zakijučak:

„No i pored teških ekonomskih prilika treba ispitati da li je bilo mogućnosti da se pomenute feškoće našem izvozu ofklone ili bar umanje. Ako nije bilo lako predvideti nastupanje jednog neugovornog stanja između Nemačke i Francuske, koje je imalo posledica i za nas, ono je bar, lako je verovati, bilo mogućno urediti odnose sa Čehoslovačkom, s kojom treba da imamo najnormalnije i najpovoljnije privredne odnose. U tom slučaju izgledi za ovogodišnji izvoz naše šljive ne bi bili u ovoj godini ovako nepovoljni. Najzad, treba da prestanemo da se o organizaciji našeg izvoza brinemo samo od sezone do sezone,”

SO СПРИНТ ПРЕТРАГА РАЛЕ ВА КЕО ЛОСТ

Prema jednoj vesti iz Beča mađarska vlada uputila je Rumuniji i Jugoslaviji notu kojom ih poziva da osnuju prodajni biro za žitarice.

Mađarski predlog za osnivanje žitnog prodajnog biroa

Cilj

ove zajedničke organizacije bio bi utvrđivanje jedinstvene cene.

i otklanjanja međusobne konkurencije. ZO |

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

zajednički.

Страна 569

Ova: vest nas. je prilično iznenadila. Kao. što je poznato, Mađarska je uspela da svome ovogodišnjem izvozu viška

. pšenice obezbedi plasman i to pod. vrlo: povoljnim preferenc:-

jalnim. uslovima. Mađarska je prodala Nemačkoj, Austriji i Italiji. oko: 60.000 vagona. pšenice. Više, dakle, no. što iznosi njen izvozni višak. Time je pitanje izvoza svoje pšenice potpuno rešila, nasuprot Rumuniji i našoj zemlji, koje su upućene na roterdamsko tržište pošto su nemačko i italijansko Mađari potpuno okupirali. Mogućnost uzajamne konkurencije, prema tome, postoji samo na austrijskom tržištu. S obzirom na to ovaj zajednički prodajni biro ne bi mogao imati nikakvog: praktičnog: smisla. Pogotovo posle londonskog sporazuma o pšenici, kojim je ustanovljen naročiti komitet koji će se starati o podizanju cene i plasiranju pšenice. Za otklanjanje međusobne konkurenije izvoznih zemalja ovaj komitet svakako može da bude mnogo efikasniji, nego li prodajni biro triju zemalja od kojih jedna, isključujući svoje dosadanje kontingentne i kompenzaclone zaključke, ne dolazi uopšte u obzir za tržišta na koja su upućene ostale dve zemlje. |

„dadaHcKH InacHHK" y броју од 27. августа хвали и велича акцију епископа др. Тихона, који је извршио инспекцију манастира Раче и Враћевшнице и енергично прекинуо са стањем које је тамо владало у погледу газдовања и начина живота старешина. Међутим, лист се не упушта дубље у испитивање ове појаве, која је привукла пажњу јавности, |

Рђаво газдовање и неморални начин живота, који се зацарио у овим манастирима, откривени су тек онда пошто је један новнар објавио своје утиске у „Правди“. Да није овај новинар случајно залутао до Раче и Враћевшнице значи да би све остало по старом. Јер тек после тих написа дошло је инспекционо путовање епископа др. Тихона. Стога уместо похвале епископу из овога: се намеће сасвим други закључак. На име, види се да у погледу манастира није постојала стална, неопходно потребна контрола, која би спречавала овакве појаве и на време их отклањала. После случаја са Рачом и Враћевшницом ми се питамо: какво је стање у другим манастирима, у којима још нису били новинари.

Случај манастира Раче и Враћевшнице

нето Е Еј

Beogradska „Politika” од 17 avgusta 1. с. donela je opširno 0. starcu. Savi Đorđeviću, nevino osuđenom na 20 godina robije. Posle izdržanih šest godina robije, Sava je pušten. Našavši se bez igde. ičega, potražio je naknadu štete od države, koja je predviđena novim krivično sudskim postupkom. Tako je stvar došla i pred Kasaciju. Presuda Kasacije ispala je po Savu negativna i to iz razloga, jer je propušten rok od šest meseci u kome se oštećeni može obratiti za naknadu štete.

Slučaj Save Đorđevića! morao je na svakoga ostaviti dubok utisak. To nas pobuđuje da se vratimo Ovoj Stvari.

| Naknada štete nevino osuđenog potekla je iz priznanja principa društvene pravde. Princip je osnovan. Međutim, zakon je primenu ovoga principa oročio. Zbog propuštenog roka izgubio je Sava Đorđević pravo na' naknadu. ~—

Primena ovoga principa i njegovo. oročenje dve Si Siprotnosti, koje se logički ne mogu izmiriti. Ako se priznaje pravo naknade štete na osnovu principa društvene pravde onda Se Ono ni u kom slučaju ne može oročiti. Oročenje оуакуос jednog principa stvarno preistavlja njegovu negaciju.

Država, priznajući pravo naknade štete nevino osuđenom, daleko je od toga da, ga izbegava. Nekorišćenje ovoga prava u određenom roku ne povlači nikakve. štete za državu. Oročenje se upražnjava samo tamo gde bi Zbog neizvršenja u od-

Oročenje naknade štete nevino osuđemnoni

EEU OU Bi RLU GALOA OV; OE S LJU