Narodno blagostanje

Страна 666 ___ НАРОДНО

| | \ бународне обрачуне тајна. седница гувернера новчаничних банака на којој су донесени неки важни закључци. Све ниже чиновништво банке добило је отказ, један ће део бити о1пуштен, а другом снижена плата. Високим чиновницима није отказано, али ће и њихове плате бити смањене. Аустрија је

исплатила током месеца септембра целокупан кредит који

јој је била дала базелска банка. Наша Народна банка свела је своја дуговања на испод ! мил. долара (рок је био 28 септембра). Кредит Мађарској Народној банци у целости је продужен на три месеца.

— Slovenački trgovci devetom, i nedostatku bankarskog kredita za razvijaije poslova, odlučili su da osnuju vlastitu kreditnu zadrugu.

— Prva Hrvatska šteddonica O. зе је sa Udruženjem trgovaca u Zagrebu da od protokolisanih trgovaca, članova udruženja, koji imaju kod tog zavoda duga ili po tekućem računu, mogu 25% vraćati uložnim Kknjižicama a ostatak od 75% u gotovom.

ЈАВНЕ ФИНАНСИЈЕ |

— Нојапаца је робсефеот суг педеце emitovala 4%-ini

zajam u iznosu od 200 miliona голи ро Кити од 99,5% ха konsolidaciju letećih dugova.

— U prvom tromesečju tek. budž. god, prihodi u ameri-_

čkom budžetu iznose 672 mil. dolara prema 437 mil. u istom

periodu prošle godine. Rashodi su iznosili 614 miliona prema 839 miliona ı prošloj godini. Vanredni rashodi u vezi Sa SUZbijanjem krize iznose 295 miliona dolara, tako ida celokupni defic:t iznosi 682 miliona dolara.

— Ausiralijshi završni račun za 1932/33 pokazuje višak prihoda prema predviđenim za 7,5 miliona. fun ti. Mesto predviđenog delicita od 1,3 miliona, budžet pokazuje suficit od 3,5 miliona funt'. Ministar finansija pristao je na sniženje dohodarine i još nekih neposrednih poreza. Ovakvo stanje australijskih finansija može se smatrati izuzetnim u današnjoj krizi, dok su deficiti i povećanja poteza u svim državama na dnevnom redu. "Tim više, kad se zna da su 1931 australijske finansije bile pred slomom. Doduše radikalnost kojom su sanirane nije nimalo zaostajala iza engleske.

— U Londont sa emšitaje 3 i po %-thi zajam Nove Zelandije u iznosu od 5 miliona funti, za konverziju starijih zajmova sa većom kamatom. I ovom prilikom ministar f.nansija je naglasio, da zabrana za emisiju inostranih zajmova i dalje postoji i da je ovo kao i mnogi drugi zajmovi izuzetan slučaj.

— U prvom polgođu tek. budžetske godine u Engleskoj smanjili su se rashodi prema prošloj godini za 48,3, a prihodi povećali za 7,2 mil:ona fun{i. Deficit iznosi 48,6 miliona funti i manji je nego ijedan od 1925 godine. Smanjenje rashoda ima da se zahvali pojettinjavanju državnog kredita i smanjenju пеzaposlenosti .

— Алжир емитује у Паризу 5%-тни зајам у износу од 850 милиона франака по курсу од 89.

— Белтија води у Паризу преговоре о емисији једног зајма од 500 милиона франака којим би се имали консолидирати благајнички записи у истом износу издати у децембру пр. год. Зајам од 1500 милиона белг,. франака, који је емитован делом за финансирање јавних радова и покриће

дефицита у тек. буџету и не достаје за исплату горњих бла- |

гајничких записа, тако да се за њихову консолидацију мора узети нови зајам. )

— Poreski prihodi a Vartdarskoj banovini pokazuju porasti u OvOj godini. Dok je za prvih osam meseci 1932 godine naplaćeno 35.643.385 din., dotle je za isti period! ove godine uterano 46.061.751 din. neposrednih poreza.

po menicama ·

трговине

— U listu „Politika od O septembra, objavljena je izjava čehoslovačkog ministra spoljnih poslova g. dr. Beneša, u kojoj govoreći o italijansko-mađarsko-austrijskin ugovorima, između ostaloga, veli: „Čehoslovačka ne bi mogia dozvoliti da se u Srednjoj Evropi plasira težnja i da se veštački pomiaže santo jednoj državi ili jednoj grupi država па štetu drugih i to preventivnim merama”. Isto tako g. Beneš je istakao da se bez učešća Austrije i Mađarjske ne može zamislit: nikakvo stvarno rešenje ti podunavskonm basenu.

Mao što se vidi, gledište g. Beneša poklapa se sa našim gledištem iznetm u članku „Talijansko-austrijsko-mađarski reglonalni ugovori i mjihove mogućnosti” (br. 38 o. god.).

— Ташапзка мјаба domela |e uredbu po kojoj se carma па гоби шуехепц iz zemalja s depresiranom valutom može po-= visiti, ako taj uvoz zbog svojih cena preistavlja opasnost za domaće tržište.

— Između Austrije

КА ПОЛИТИ КА |.

з

i Poljske zaključen je posle 11 meseci

pregovaranja trgovinski ugovor. Poljska odobrava Austriji preie-

rencijal za kontingente za oko 150 raznih industrijskih proizvoda, u prvom redu metaluirgijske, onda papir, kože, boje itd., a Austrija se obavezala, da će 65% potrebnog uglja uvesti iz Poljske. Do sada je uvozila iz Poljske oko 35—45%. Osim toga pro-

· šŠiruje Austrija dosadašnje preferencijalne kontingente za uvoz

jaja, svinja i teladi iz Poljske. ;

— Izmeđi Nemačke i Švajcarske došlo je do sporazuma po: kome će švajcarski imaoci skiipta (priznanića za kamate) moći da ih upoftebe za plaćanje dopunskog izvoza iz Nemačke po nominali, a me samo po 50% ikao ostali poverioci. Najvećim

· delom upoflrebiće se za plaćanje raznih vrsta uglja i sirovih

ruda. Da bi se onemogućila upo{reba siranih skripta za švajcarski yačim, Švajcarski će se naročito štemplirati. Holanđani nastoje da postignu sličan sporazum.

— Ministar inansim svojim DOO rešenjem prošifio je upotrebi „privremeno vezanih” dinarskih potraživanja za plaćanja i pri izvozu sledećih proizvoda: |ječam, raž, oVas, proso, kromip'r, suve šljive, seno, slama, tucana i mlevena paprika, pekmez od šljiva, šunke, kobasice, jaja, tesano drvo u svima dimenzijama, železnički pragovi, pšenično brašno, kukuruzno brašno, gvozdena ruda, uljane pogače, sačma, kudelja, Сп, šeširi od klobučine, kotaričarske izrade od biljnih таterija. Za plaćanje ovih artikala mogu se upotrebiti privremeno vezana dinarska potraživanja зато отћ zemalja u koje se ovi artikli budu uvozi:i, a sa kojima naša država nema Sporazum о platnom prometu. -

Ovo rešenje zaslužuje pohvalu.

· — У Холандији је од почетка тек. мес. монопол увоза јужног воћа добила Централа за поврће и воће. На тај начин Холандија све јаче провађа монополисање увоза "аграрних производа, јер монопол увоза пстоји већ за жито, вино итд.

КОМУНАЛЏА ПОЛИТИКА

— Приликом саопштења вести, да је београдска општина добила зајам у износу од 15,000.000 динара од Поштанске штедионице ми смо писали, да је то у ствари зајам држави, пошто он представља рефундирање државних обавеза београдској општини од неплаћене потрошене елек- . трике и воде. Сасвим сучајно смо сазнали, да тај наш коментар не одговара стварности. Између државе и београдске општине постоји контокурентни однос из многобројних међусобних задужења. Међутим, салдо по томе контокуренту није у корист Београдске општине, већ напротив, у корист државе, то јест да Београдска општина дугује и то за чи- | тавих 100% више него, што потражује од државе. Ми нисмо ни најмање криви за овај коментар, који не одговара ствар ности. Читаоцима је познато, да су представници Београдске општине неуморно понављали свој поверилачки однос према