Narodno blagostanje

Страна 824

датак, да контролише производњу меса, нарочито извоз, ради на унапређењу задружног уновчавања и на подизању домаће производње. |

И поред све опсежности ове мере не задовољавају аргентинске пољопривреднике, који траже много ефикаснију заштиту, а нарочито осигурање знатно већих цена својих производа. Какве је размере узела житарска криза у Аргентини најбоље се види из чињенице, да се житна поља продају као обичне ливаде. |

Поред најобичнијих, аграрно-политичких мера и Аргентина, по примеру Рузвелта, према писању озбиљних листова, обара валуту да би помогла пољопривреди. На тај начин она мисли да подигне цене на ниво који гарантује, Рузвелт се на ову меру одлучио ради олакшања дугова, док Аргентина истој приступа поред регулисања дугова. Међутим, и поред овога однос према другим ценама остаће непромењен. Уместо здравих пољопривредници ће имати рђаве пезосе. На тај начин номинално гарантовање цена претставља једну неозбиљну меру.

сати

Rumunija зрада u red onih zemalja čije šu se privredne niji prilike u drugoj polovini godine znatno росогбаје. Роgoršanje je počelo u poljoprivredi ı sa ove prenelo se na sav ostali privredni život zemlje. Ovogodišnji prinos pšenice odgovarao je veličini unutrašnje botrošnje. Međutim, kako su u vreme žetve na vladi bili agrarci, oni su ipak doneli žakoh o podržavanjua cene bšenice i stvorili državi novo zaduženje od 900 mil. leja. Od ove sume utrošeno je na administraciju i poioći 380 mil. leja. Sada је ovaj zakon ukinut. Drugi važan polioprivredni proizvod Rumunije kukuruz, podbacio je kvalitativno. Žbog sadržine velike ikoličine vode kukuruz se uopšte nije mogao da izveze. Isto tako i ječam je podbacio kvalitativno pa se ni on nije mogao na vreme da izveze. Ospošobljenje kukuruža i ječma za izvoz nije se mogio obaviti zbog nedostatka srefstava fe su zbog ovoga za poljoprivredu nastali. veliki gubitci.

Slična tragedija odigrala se i sa stočarstvom. Austrija i Čehoslovačka uvoz stoke iz Rumunije svele su na majmanjnu meru. Zbog nemogućhošti izvoza cene u zemlji pale su na najniži nivo. Jedino tržište Rumuniji ostalo je italijansko ma da je njegov kapacitet bio daleko ispod rumunskog ižvoOžnogp viška. Izvozeći, pak, po najnižim cenama ruthunska stoka na italijanskim tržištima pretsštavljala je jaku konkurenciju ne зато паšoj, nego i mađarskoj, koja je koristila podzemne preferencijale.

Dok je ovakvo stanje u poljoprivredi, u industriji su prilike sasvim drugojačije. Ремле feškoće i sistem kontingenti-

· ranja uvoza uficali su na oživljenje svih onih industrijskih prana, koje su ranije morale da izdržavaju konkurenciju inoštranog uvoza. Blagođareći ovim veštačkim merama potrošnja u zemlji preorijentisana je na domaću proizvodnju. | ako je Ppotrošnja i suviše opala proizvodni kapacitet današnje industrije još uvek je ispod nivoa potrošnje ,te joj to omogućuje dalje razvijanje i punu uposlenost. To hije slučaj samo u Rumuniji, već u svima agrarnim zemljama. Kod svih industrijskih grana, koje rade za domaće tržište, proizvodnja t ovoj godini porasla je za 10—12%. U ostalim industrijskim granama, stanje je пероуо по. i

Međutim ,porast proizvodnie u industrijama 'potrošnih dobara ne može se uzeti kao znak pobolišanja, pošto se osnovna privredna grana nalazi u teškom položaju.

Najbolji znak jačine privredne krize u Rumuniji pretstavlja nestanak skoro svakov kredita. Rumuhija je prvo donela zakon o razduženju seljaka. Zatim je ovaj Zakon dopunjen kratkoročnim moratorijumom za hipotekarne “dugove gradskih kućeyvlasnika i još nekim olakšicama za dužnike trgovce, indus-

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ ___Be, 53

trijalce i zanatlije. U međuvremenu donošenja ovih zakona banke su u sve jačoj meri isplaćivale ulagače, a novi ulozi su sve manje pristizali. Sve. ovo doprinelo je da je kredit skoro iščezao iz privrednog života Rumunije. Pitanje ponovnog uspostavljanja kredita — glavni je problem rumunske privredne politike u današnjici.

—— Kada je Nemačka sa svojim inostrahim · poveriocima zaključila. moratorijum. transfeа OBRA RO. ta za jedan deo dospelih ka-

mata i amortizacije, prvo je bilo ugovoreno, da će se domaći imaoci dolarskih papira tretirati isto kao i inostrani. | domaći imaoci primali su, kao i inostrani, polovinu kupona u novcu, a Ostatak u Skriptama, koje su teško mogli da unovče. Protivu ovakvog rešenja ustao je iedan deo poverilaca i dužnika smatrajući da ne postoji nikakva obasnost 2а zalihu deviza ako bi se domaćim poveriocima ceo kupon isplačivao i dalje u novcu. U izjednačenju inostranih i domaćih poverilaca, međutim ,nije mogao igrati ulogu nikakav nacionalno-ekonomski momenat. Pitanje je sada postalo aktuelno, jer je iznos dolarskih papira u rukama domaćim prilično veliki. U toku poslednjih godina, kao i u drugim zemljama, zna(ап deo ovih repatriran je u Nemačku; po proceni najmanje pola milijarde maraka, dok celokupno nemačko zaduženje u Americi iznosi oko 5 milijardi mk.

Posle pregovora između Rajhsbanke i dužnika došlo se do jednog novog rešenja. Dužnicima su ostavljene slobodne ruke da domaćim vlashicima dolarskih papira ponude konverziju njihovih komađa u zajam u markama. Konverzija bi se imala izvršiti na bazi sadašnjeg kursa dolara od 2.80 mk. Istovremeno kamata bi Se imaia smanjiti za 1/,, te bi 6% papiri od sada nosili 41/,2%. Veruje se da će se i poverioci i dužnici ovim rešenjem koristiti u većoj meri. Dobit za dužnike je očigledna. Njihova suma zaduženja ovom operacijom smanjiće se za 1/.. Oni će moći depresijaciju dolara da realiziraju u svojim bilansima bpri čemu Će pokazati velike knjigovodstvene dobiti. Njihov položaji se olakšava i smanjenjem kamata. Ipak se računa da će povefioci primiti ponudu dužnika, jer je njihov momentalni položaj mnogo teži. Pri sadašnjim prilikama u Americi može se očekivati dalia depresijacija dolara. Sem toga, danas primaju u novcu saffio polovinu kupona. Isto tako veruje se da će na nemačkom rentnom tržištu morati doći do konverzije kamata, pa bi sadašnje smanjenje obezbedilo poverioce od budućeg.

Slično rešenje priprema se i u Austriji. U diskusiji povodom ovoga podvlači se da dužnici imaju veliki interes u pogleda zajmova postavljenih na sigurnoj bazi. Što su zajmovi većim delom zakijučivathi u dolare, razlog je bila njegova stabilnost. Sada je, međutim, dolar posto najnestabilnija valnta.

Konverzija dolarskih zaimova

Cene kartelisanih proizvoda u Nemačkoj od sredine Ove BDdine pokazuju tendenciju 'роrasta. Između njih i cena 05talih proizvoda nastala je već prilična razlika. Kao što je poznato, Nemačka je, među prvim merama, sprovela povećanje cena agcrarnih proizvoda w cilju saniranja Poljoprivredne krize. To nije moglo ostati bez uticaja na proizvodne troškove u mnogim industrijskim granama, te je delimično i zbog toga došlo do povećanja cena.

Ovim pitanjem, najzad, pozabavio se i Institut za istraživanja konjunkture. Ispitujući razvoj cema Кагензатћ ргот voda. Istitut je došao do sledećih rezultata:

Na osnovu ranijih istraživanja utvrđeno |e da 34%. celokupnog prometa industrijske robe otpada na kartelisane sirovine i polufabrikate, a 60 na kartelisane gotove proizvode bez razlike na formu kartela. Danas „međutim, može se pretposta-

Rasprostranjenost kartela u Srednjoj Evropi