Narodno blagostanje

Страна. 26

Pošto su 31 decembra 1935 g. Nova faza pitanja dugova i prestale da važe u Čehoslovačkamata u Čehoslovačkoj koj moratorialne odredbe u korist zemljoradnika i nezaposlenih, vlada je izdala tri uredbe od kojih jedna produžuje delimični moratorium zemljoradnicima i nezaposlenima, druga reguliše plaćanje amortizacije nekih dugoročnih komunalnih i hipotekarnih zajmova na zgrade, a treća smanjuje kamate. Jednovremeno je diskont spušten sa 31/2% na 3%. Sniženje kamate obuhvata i kamatu na uloge za štednju za prosečno !/» % na 21J-—3% i kamatu na zajmove. Poslednja ne može biti viša od 1—3:јеф пад diskontom. Kod narodnih banaka ona je utvrđena sa 5—6!1/x%. |

Dužnici poljoprivrednici od 1 jan. 1936 g. moraju redovno da plaćaju kamatu, koja važi od toga dana. #

Godišnja amortizacija tih dugova ne može biti viša od 0,75% dužne svote. Poverioci ne mogu otkazati zajam“ poljoprivrednicima pre 1 aprila 1934 god. Taj se rok u predelima naročito pogođenim krizom produžuje za godinu dana. Prinudne prodaje kod poljoprivrednika odložiće se za posle 30 septembra 1936 god.

Zemljoradnici koji su uzeli kratkoročne kredite uživaju pogodnost da plaćaju u ime godišnje amortizacije 1jic duga, što odgovara 6,2%. Time su {i kratkoročni zajmovi pretvoreni u dugoročne, pošto se njihova amortizacija proteže na preko 15 godina. Olakšice se ne odnose na dugove nastale iz obaveza prema nameštenicima, radnicima, zanaflijama do visine od 600 čk. (odnosno kod posednika sa preko 20 ha poseda,

1200 čk.) i osiguravajućim društvima za premije. Takođe su

izuzete obaveze koje potiču od izdržavanja, alimentacije i slično. Istovetne olakšice imaju nezaposleni kod plaćanja svojih dugoročnih i kratkoročnih dugova s tom. razlikom da je kod kratkoročnih dugova godišnja amortizacija 3%.

Opštine i okruzi, koji su imali državnu poiporu uživaće za svoje kratkoročne dugove iste pogodnosti kao što ih uživaju već pomenuti privredni redovi, tj. i oni plaćaju sniženu

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 2.

| kamatu od 1 jan. 1936 g., a osim toga na ime amortizacije nisu

dužni da plaćaju više od 0,75%. Zadruge za izgradnju kuća sa” opštekorisnim obeležjem, kućevlasnici od čijih zgrada je 1 jan. 1936 više od Tja potpadalo pod zaštitu stanara (zakonodavstvo za ublaženje nevolje nezaposlenih), zatim hipotekarni

dužnici za prvenstveno stanbene zgrade, čiji dug ne prema-

Бије 500 hilj. čk (odnosno 200 hilj. ako se radi samo o kući,

za stanovanje 1 porodice) takođe potpadaju pod zaštitne mere

-delimičneg moratorija.

Druga strana privrednih mera, sniženje kamata, mnogo

dublje zaseca u privredni život zemlje pošto obuhvata celu privredu, dakle mnogo širi krug interesenata. Ona nije došla iznenada. Vlada je već mesecima o fom pitanju vodila pregovore u parlamentu. Sniženje kamata drž. hartija od vrednosti za 10% smanjiće državni izdatak za 147 mil. čk. Imaoci državnih hartija od vrednosti biće dosta osetno pogođeni ovom merom, pošto je ona već druga po redu. Sredinom 1933 god. uveden je porez na prinos od hartija od vrednosti, od 16%13%,

koji je obuhvatio najveći deo državnih papira i smanjio stvarnu. · kamatu za okruglo 1%. Najveći deo čehoslovačkih.državnih.

hartija od vrednosti otpada na 6% tip. Pošto se kurs 6% državnog papira kretao oko 96% u decembru prošle god., efektivni rentabilitet je nešto iznad 5% i iznosi prema podacima

Čehoslovačke Narodne banke 5,13%. Sadašnje smanjenje od 10% iznosiće 0,60 čk; prema tome će se i efektivni i nominalnirentabilitet smanjiti za toliko. Ova mera je samo jedan beočug

u lancu mera, ali bar zasad izgleda poslednja, i ima cilj da se

saniraju prilike na tržištu državnih hartija od vrednosti. Osni-

vanjem Zavoda za reeskont u drugoj polovini 1934 god. stvo-

rena je mogućnost snažnog intervenisanja u korist državnih

hartija od vrednosti, što se vidi iz padajuće tendencije rentabilitela i postepenog porasta kurseva. Sadašnje smanjenje kamata moglo je uslediti bez bojazni za veće reperkusije na kurs državnih hartija od vrednosti jer je dokazana sposobnost Zavoda za reeskont da svojom intervencijom reguliše kurs, a i Zbog obilnosti kasene gotovine na novčanom tržištu.

дз а

ОБАВЕГ

— РК. д-р Мво Белин, бивши секргтар Загребачке берзе и професор Високе комерцијалне школе постављен је за вице-гувернера Народне банке. Нови вице-гувернер припада штабу „Народног Благостања“, чији је стални сарадник од првог броја. Срдачно честитамо г. д-ру Белину и Народној банци.

ПОЉОПРИВРЕДА

— Proizvođači hmelja u S.A.D. izradili su plan za proizvodnju i trgovinu hmelja. U svakoj državi koja proizvodi hmelj, treba, osnovati zadružnu organizaciju koja bi imala da kontroliše proizvodnju. Zadružne organizacije, kojih bi trebalo da bude 3, prema broju država u kojima se proizvodi hmeli, birale bi pretsedništvo koje bi godišnje utvrdilo visinu proizvodnje. Za 1936 g. traži se ograničenje proizvodnje za 20%. Postojeći višak od 80 hilj. bala treba da зе otstrani sa {ržišta na taj način što bi ga S.A.D. otkupile za 19 dol. po bali; proizvođači bi ga opet kupili po 2 dol. To, međutim, vredi samo za viškove koji su nastali do 1934 g.

— U novogodišnjem broju bečkog lista »Reichspost« austrijski Ministar poljoprivrede g. d-r Strobl izložio je aktuelna pitanja austrijske agrarne politike. On je, protivno. dosadašnjem pravcu agrarne politike, naglasio da forsiranje gajenja debelih svinja nije u interesu zemlje, ako se one moraju hra-

ТАЈНА СЛУЖБА

niti uvezenom stočnom. hranom. Potrebno je iz trgovinsko- političkih razloga da Austrija ostaje uvoznica svinja.

— Rumttnsko Ministarstvo poljoprivrede objavilo |e da od 20 decembra 1935 godine neće više izdavati dozvole za sađenje nove vinove loze. |

— Pteoizvodhja kudelje u Bugarskoj stalno raste, tako da je u 1935 g. prvi put izvezeno 18 hil|. kv. Zasađena površina

bila je u prošloj god. 6,6 hil. ha prema 4,5 hilj. u proseku”

1930 —1934. g.

— Vrhovni sud u S. A. D. proglasio je protivustavnim Ruzveltove agrarno-političke mere, sprovođene u okviru, A.A.A.

— Принос памука у Јужној Србији дао је прошле године 350 хиљ. кила сировог памука или 120: хиљ. кила чистог. Засејана површина памуком износила (је 1.440 хектара, па је према томе принос по хектару био 243 кг. сировог памука.

— Египат намерава да у горњој долини Нила започне са гајењем поврћа у велико у извозне сврхе.

ИНДУСТРИЈА

— Творница „Ла Далматиен“ у Дугом Рату повећала је своју продукцију карбита за 100% а производњу цианида за 60%. Управа држ. железница наручила је код ње 38 вагона карбида. па

нек