Narodno blagostanje

Страна 684 __

зовање једне комисије, која би се старала за практично

· спровођење усвојених закључака.

— Poljska је donela novi zakon o komunalnim štedionicama, koji ove stavlja pod veću kontrolu države i pretvara ih u ustanove za finansiranje opština.

— Народна банка је укинула своје подружнице У Панчеву и Вршцу због слабог пословања, а агенције у Дубровнику и Сушаку претворила у подружнице.

ЈАВНЕ ФИНАНСИЈЕ

— Poljski ministar finansija je dobio ovlašćenje da izda za 200 miliona zlota 5% večne rente. Uslovi emisije biće uskoro objavljeni.

___Holandski ministar kolonija traži ovlašćenje za emisiju zajma od 250 miliona forinata, koji bi poslužio za konverziju 41ј9% zajmova Holandske Indije iz 1930 i 1931. |

_— Prema sporazumu zaključenom 26 jula 1933 između ·

naše vlade i portera naših zajmova, u Francuskoj kuponi zajmova koji dospevaju do 13 oktobra 1935 a nalaze se u inostranstvu, biće regulisani 5% zlatnim funding obveznicama iz 1933 i jednim iznosom u gOtOYu. Potrebne funding obveznice kao i iznos u gotovu za regulisanje obaveza u drugoj godini moratoriia (14-X-1933 do 13-X-1934) stavljen je 14 o. m. na raspoloženje porterima. Kao što je poznato, pomenufi sporazum Oodnosi se na sve predratne i posleratne тајтоуе.

— „Jutro” donosi da će zagrebačka opština vršiti paušalno povraćanje uvozne opštinske trošarine veletrgovinama za robu, koja se ponova izveze i to po sledećoj skali: 10% kad

uplaćena uvoznina iznosi od 20 do 30 hili. din. godišnje; 15%.

od 30 do 40 hili.; 20% od 40 do 50 hilj.; 25% od 50 do 60 hilj. i 30% preko 60 hilj. din. Uverenje za izvoz robe mora biti potvrđeno i od komore.

— Norveški 4*/=% zajam sa emisijonim kursom 97:/2% u visini 44 mil. kr. preupisan je za 6 mil. kr.

— Шевајпарска ће емитовати зајам од 100 мил, фр. са каметом 4% на 12 година, са емисионим курсом 98.65 за исплату летећих дугова и покриће текућих потреба.

— Naši monopolski prihodi za period april—avgust 0. 8. iznosili su 774,31 mil. prema 780,25 mil. u istom periodu prošle godine. Opali su prihodi od duvana za 17,44 mil. din. (sa

602,80 na 585,46 mi\), žižica za 1,07 mil (sa 39,58 na 38,51.

mil.), hartije za cigarete za 2,96 mil. (sa 26,13 na 23,16 mil.), raznih prihoda za 1,15 mil. (sa 3,69 na 2,54 mil.); a porasli od soli za 5,95 mil. (sa 92,75 na 98,69 mi'.) i petroleuma za 1,74 mil. (sa 24,20 na 25,95 mil.).

— Naši monopolski prihodi iznosili su u avgustu O. 3. 163,26 mil. din. prema 166,29 mil. u istom реподи ргобе соdine. Opali su kod svih artikala i to: duvana sa 122,23 mil. na 120,30 mil., petroleuma sa 8,65 na 7,62 mil., žižica sa 8,98 na 8,82 mi', hartije za cigarete sa 5,82 na 5,01 mil. i raznih prihoda sa 1,50 na 0,69 mil.

КРИЗА И КОЊУНКТУРА.“

— Krajem septembra u Engleskoj je zabeleženo 2.081.987 nezaposlenih radnika što prema početku meseca pretstavlja smanjenje za 50.000. |

_—- Роже Обоен, технички саветник румунске Народне банке, објавио је извештај о привредном стању Румуније у првом полгођу ове године у коме, између осталога, констатује, да је беса цена престала и да је оживела индустријска делатност свих оних грана, које раде за домаће тржиште.

— Po Narodnoj banci u avgustu o. g. iznosio je opšti indeks cena na veliko 61,1 prema 60,7 u istom mesecu prošle godine i 62,8 u julu o. g.; biljnih proizvoda 56,5 prema 49,3 i 60,0,

što je prema prošloj godini porast za 7,2 poena, ali pad prema

НАРОДНО БЛАПОСКАЊИ _________ Бр 43

prethodnom mesecu za 3,5 poena; stočnih 51,0 prema 55,6 i 52,0; mineralnih 78,4 prema.74,9 i 82,8 i industrijskih 65,3 prema 68,5 i 66.3. Indeks cena na malo u Beogradu je iznosio 68,8 prema 73,5 i 70,7 i to je pad najveći kod hrane.

— U jednoj izjavi Ruzvelt je rekao, da će i dalje nastojati na porastu cena, koje će tek na jednom višem nivou moći da budu stabilizovane.

— Francuska firma Goldšmit i Co., koja se bavi trgovi nom žitarica, sastavila je statistiku cena hlebu u raznim zem-

ljama.

· Zemlje Cena po kg. Paritet u ћапс, И. Nemačka ; R.M. 0,72 4,20 Finska F.M. 10,06 3,40 Švedska Kr. 0,79 3,10 Norveška Kr (0,/8 3.U. S: A. ol 006. ~ 3Danska | Кг. 0,77 2,60 Капада С. Dol. 0,14 · 2,40 Holand. FI. 0,23 2.35 Italija ЈЕ 1,74 2:25

· Francuska Ers- 1,97 1,97 Irska. о Биг O00/5 1,68 Australija Е a Fun. 0,0/5.8 1,56 Švajcarska Fr: 0,33 1,56 _ Španija Pes. 0,69 1,45 Velika Britanija Fun. 0,0/41 1,35 Čehoslovačka Ке. 1,87 1,20 Belgija Bi: 1,43 1,02

Cena hleba u Belgiji je samo 24% cene u Nemačkoj, a prosečna cena hleba u Beogradu (2,43 din., 0,61 fr.) iznosi jednu petinu nemačke cene.

— Potrošnja u S. A. D. u porastu je prema prošloj godini, naročito kod farmera. Prodaje velikih magacina veće su 74 25% od laniskih, a i prihodi bioskopa Su uvećani za blizu 10%.

САОБРАЋА]

_— Svetska konferencija za pitanja pomorskog saobraćaja sazvana je za kraj novembra,

___ Ha нашим жељезницама утоварено је у августу 9. r. 126 хиљ. вагона према 128 хиљ. у истом месецу прошле и 111 хиљада у јулу ове године, на речним бродовима 66 хиљада тона према 39 и 69, а тонажа натоварених морских бродова била је 1771 хиљ. тона према 1.763 и 1.847.

—_ француска влада путем давања кредита индустрији авиона, као и код поморства, настоји да се ова што више концентрише. У овој грани постоји 28 предузећа и за сада извршена су следећа спајања: између Ројег и Абгоplane Могапе — Заштег, |лоте и Оежошпе, Вгесие и Wiboult-Penhočt, Chantiers de la Loire ca Nieuport. Cana ce воде преговори. између предузећа Кагтеп, Bićriot, Ateliers u Constructions du Nord de la France.

__ Швајцарске железнице су дужне три милијарде франака што значи да це сваки километар пруге задужен са преко милион франака. За редовну службу овог дуга би било потребво годишње 37 мил. фр. Како је оволику суму немогуће обезбедити од редовног прихода, то се предлаже да држава прими на себе дуг од једне милијарде франака и да забрани железницама нова задужења.

13 ПОСЛОВНОГ СВЕТА

"Trgovački registar: Žitarsko-šljivarsko a. d. iz Beograda, upis likvidacije. Ratarska štedionica d. d. u Pašićevu, upis promene pravila. · Zbotovi akc. društava: . 23. oktobar. .Československa · banka . d. d. u Zagrebu (vanredna)..