Narodno blagostanje

20. октобар 1934.

27 oktobar. Tekstil d. d. u Zagrebu. 30 oktobar. Prva jugoslovenska kemijska fabr:ka d. а. с: Novom Sadu.

B:b:iografija:

Jovan M. Radulović: Šta treba da zna poreski obveznik o tečevini. — U ovo doba koje se naziva krizom knjige, može se bez ustezanja reći, da ima knjiga koje sjajno uspevaju. naročito kvalitativne. U tu grupu spadaju komentari finansijskih zakona. Tu se može reći za Jugoslaviju da stoji na visini. Sa basnoslovnom marljvošću i odličnim poznavanjem materije izrađeni su komentari naših fiskalnih zakona, a naročito oni o neposrednim porezima, taksama i ostalim porezima. Та је oblast naše književnosti obogaćena gornjom knjigom g. Radulovića. Ona se razlikuje od svih dosadašnjih komentara po tome, što se bavi jednim jedinim oblikom neposrednih poreza, fečevinom. U stvari ni fo nije sasvim tačno, jer je jedan deo knjige posvećen i osnovnim pojmovima službeničkog poreza. Obrada tečevine u obliku zasebne knjige postala je potrebnom zbog toga što je taj poreski oblik pretrpeo radikalnu izmenu zakonom od 18 februara +. g. Knjiga je rađena dvema metodama: analitičkom i egzegetičkom. Od strane 53 nalazi se komentar zakona po čisto egzegefičkoj metodi. To je zgodno za praktičnu potrebu poreskih obveznika. Prvi deo je pak analitičan, on prestavlja jedan istorijski pogled na postanak zakona od 18 februara t. g. kao i na pojedina pitanja, o kojima se vodila diskusila od kako je taj projekat iznešen pred Narodnu Skupštinu pa do njegovog postanka zakonom. U toj tačci najinteresantnije su one, u kojima se izlaže rezultat primene tovoga zakona na pojedine tipične slučajeve. To naročito važi za glavu koja govori o proračunu minimalne poreske osnovice, koja, kao što je poznato, deli poreske obveznike u tri grupe, prema stopama osnovnog poreza. G. Radulović dokazuje da nigde nije ukupno zaduženje veće od 20% poreske osnovice. Postupak je fakođe vrlo pregledno izložen, a knjiga napisana vrlo lakim stilom, tako da se čita kao kakva zabavna knjiga.

# * =

Prof. Dr. E. B6hler: Korporative Wirtschaft. — Malo je knjiga, koje su imale toliku prođu, kao što је slučaj sa knjigom profesora Belera. Ona je pala u trenutku, kad je interesovanje za korporativnu privredu bilo maksimalno, a literatura vftlo siromašna. Polovina knjige pretstavlja analizu korporativne privrede, dok druga polovina sadrži talijansko zakonodavstvo o tome i većinu projekata korporativne privrede švajcarskog porekla. Pisac postavlja prethodna ri pitanja, koja u isto vreme služe njemu za podelu celokupnog materijala: a) postoji li u opšte kao stvarnost socijalni i privredni sistem, b) da li je takozvani liberalni privredni i socijalni sistem kriv za današnje stanje u Svetskoj privredi i c) da li je predloženi korporativni privredni sistem u stanju da donese poboljšanje. Posle ovako

| HAPOJIHO BJIAFOCTAHbE

Страна 685

sjajno ровјаујепор ргтобјета sleduje analiza, koja naročito u trećem delu prilično razočarava. Pisac je i suviše strastan pristalica teorije o večnim zakonima koji vladaju ljudskim druŠtvom da bi konkretnijim argumenfiima suzbijao Kkorporativizam. Pri kritici korporativnog sistema služio se argumentima opšte prirode, koji se ističu protiv sviju oblika vezane privrede. Inače njegova je centralna konstatacija, koja je u ostalom potpuno tačna, da talijanski korporativizam nije u opšte nikakav privredni sistem, bar ne originalno, već da je on u stvari samo logička posledica fašističkog shvatanja države. Za fašizam je, veli on, država najveća MRategorija, od koje zavise pojedinci i grupe. Pojedinci i grupe ne mogu se zamisliti bez države. Ali nacija ne stvara državu, već država stvara naciju, ona daje narodu volju i stvarnosti bića. Zato je Код fašizma država glavno i za njega ne postoji ništa čovečanskog ni duhovnog, niti u opšte ne postoje ma kakve vrednosti van države. Fašizam je dakle tofalistički. Fašistička država kao ujedinjenje, jedinstveno, daje značaj životu naroda, pomaže njegovo fazviće i jača ga. Talijanski korporativizam naziva pisac autoritativnim tipom. On se i suviše opšimo bavi i ostalim trima oblicima, koji su za sada samo projekti raznih mislilaca, daleko od ostvafenja.

Knjiga se da vrlo lako čitati i za preporuku je onima, koji žele da se upoznaju s osnovnim idejama korporativnog privrednog sistema.

РАЗНО

— Prema podacima Trgovačko-industrijske komore u Sarajevu bilo je na njenom području krajem 1932 g. 28.150 trgovačkih radnji prema 27.820 krajem 1931 g., 46.362 zanatske (sa ugostiteljskim) prema 45.872. Najveći je porast kod trgovina i zanata predmetima ishrane.

— Beogradski knjižari i štampari su tražili da se likvidiraju sve državne i samoupravne štamparije, izuzev, beogradske državne štamparije, Markarnice, Kartografskog instituta i vojne štamparije; da se zabrani osnivanje novih državnih i samoupravnih štamparija; da se državni poslovi i nabavke vrše putem javne licitacije; da se ne provede monopolizacija štamparskih stvari i školskih knjiga.

— Na mesto Vato-a, finansijskog komesara Društva naroda u Bugarskoj, postavljen je Pier šeson.

— Код Сузора и његових органа било је у прошлој години запослено 1813 чиновника, те на једног долазе 285 осигураних чланова.

— Новим уговором између Италије и Немачке одобрено је да лица, која путују у Италију на опоравак, могу без дозволе девизног уреда користити 500 мк. месечно за сваку особу. | |

— Čehoslovački Monopol za đuvan imao je do 1. okt. o. ge. 1928 mil. č. k. prihoda prema 1363 mil. u istom periodu prošle godine, a od čega je državnoj blagajni ustuplieno 985 mil. prema 1027 mil.

BO.

КОЊУНКТУРА

СТАЊЕ НАРОДНЕ БАНКЕ НА ДАН 15 ОКТОБРА 1934 Г.

У стању Народне банке од 15 октобра налазе се најинтересантније промене у активи. Прво код подлоге. Резерва злата смањена је ове недеље за 18.8 на 1.801.7, али је важно подвући, да је девизни сток истовремено порастао за 26.4 на 158.0 милиона динара. Смањене су даље и девизе које не улазе у подлогу, за 18.7 на 33,3 милиона динара.

Мод кованог новца у касама Народне банке није било већих промена: смањен је за 11 на 172.7 милиона.

Менични зајмови порасли су за 5.1 на 1.591 милиона док су ломбардни опали за 900 хиљада на 237.6 милиона динара. У пасиви имамо повећање обавеза по виђењу за 11.6 на 1.199.9 милиона. од чега отпада 79 милиона на повећање