Narodno blagostanje

_ 10, новембар 1934.

истом периоду прошле године, а нарочито у априлу и мају (50%), док је у августу успореније и приближује се оном из јануара и фебруара (40%).

Сличан развитак са светским просеком запослености показују Аустралија, Данска и Швајцарска, где незапосленост достиже кулминацију у 1932 г., а после стално опада. Опадање незапослености у Аустрији је мање од светског. У Канади и Шведској је незапосленост достигла кулминацију годину дана касније, али је у опадању прошлих осам месеци о. г. слично оном у свету. У ову групу земаља слада још и Енглеска и С. А. Д. Кретање незапослености у Енглеској скоро је истоветно са светским и тек од маја о. г. је нешто успореније. Исти је случај и са С. А. Д. где је пад успорен у јулу и августу. Ова појава, која се нарочито јасно оцртава у овим земљама, али која се показује и код светског просека не може да има сезонско обележје, јер у летњим месецима незапосленост увек јаче пада баш због сезонских радова. Ово мишљење потврђују и истраживања Друштва народа, наиме, да- побољшање светске коњунктуре од маја о. г. показује застој и то првенствено код С. А. Д. и Енглеске.

У трећу групу земаља спадају оне у којима је незапосленост још у порасту. У ред ових земаља спадају Фран-

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 731

цуска, Белгија, Италија, Норвешка, Чехословачка, Пољска и Холандија.

У Француској је незапосленост огромно порасла. Од 1929 до 1932 год. се утридесетостручила. Томе је разлог и то, да у 1929 год., која је узета за базу горњих индекса, незапосленост у Француској је још била релативно ниска. (Огроман пораст незапослености у 1932 год. (индекс расте са 752 на 3089) потврђује факат, да се у Француској криза почела касније осећати него у осталим земљама. Незапосленост у Француској расте и у овој години и то ујуну и јулу ва 23 односно 30%. У Белгији је развитак сличан оном у Француској. Незапосленост огромно расте до закључно 1932 тод., а од ове незнатно опада до априла о. Г. Ол априла опет расте (за 27% у мају према истом месецу прошле године). Незапосленост у Италији је у сталном порасту, до 1933 год. у првим месецима O. г. незапосленост незнатно опада, али у јулу опет расте (за 5% према истом месецу прошле године.) Слично је кретање незапослености у Холандији, Норвешкој и Чехословачкој где незапосленост расте до 1933 г.; у првим месецима о. г. покавује опадање; а од половине године опет расте. Незапосленост у Пољској је највећа у 1931 г. и у годинама 1932 и 1933 пада. Али у овој години нагло расте 3a 35% у првом полгођу 0. Г.

везе

ОБАВЕШТАЈНА СЛУЖБА

ПОЉОПРИВРЕДА

— Ovogodišnja proizvodnja ružičnog ulja u Bugarskoj iznela je 5,3 miliona kg. prema 13,1 u 1933 i 7—8 miliona u normalnim godinama. Obrađena površina bila je 7300 hektara, što je po prilici isto kao i u prošloj godini. Međutim, proizvodnja je smanjena, zbog nepovoljnih atmosferskih prilika, naročito zbog suše u aprilu i maju.

— Bugarski ministar finansija o uvođenju monopola duvana rekao je: Na čelu monopola stojaće direkcija kao samostalno pravmo telo pod koniro!om Ministarstva finansija. Monopol obuhvata preradu svih vrsta duvana, kupovinu i prodaju duvana u listu. On će preduzeti sve funkcije, koje se danas nalaze u privatnim rukama industrije duvana. Izrada duvanskih proizvoda dopustiće se samo u fabrikama direkcije, te će ova preuzeti sva privatna preduzeća.

— Albanija će pri svima kasatnama urediti ugledna poljoprivredna imanja, koja će služiti poučavanju vojnika racionalnoj poljoprivredi. |

— Na kongresu francuske radikalne partije ministar poljoprivrede izjavio je, da o povratku slobodnom žitnom tržištu ne može biti ni reči ni u narednoj godini. Kritičari žitnog režima isticali su, da dok proizvođači prodaju pšenicu po 65—70 ff., dotle mlinovi prodaju brašno perarima na bazi dekretiranih cena, te su potrošači hleba najveća žrtva sadašnjeg stanja.

ИНДУСТРИЈА

— Socjeta A. Distribuzione Energia Elettrica iz Novare odlučila je da poveća deoničku glavnicu sa 75 na 120 miliona lira.

— Međunarodni kartel kaučuka odlučio je, da izvozni kontingent u prvom fromesečju bude 75% od osnovnog.

— Rumunija je donela zakon po kome industrijska preduzeća, koja potpadaju pod zakon o inapređivanju industrije i ona, koja uvoze iz inostranstva sirovine, polufabrikate i mašine, neće moći povišavati cene svojih proizvoda bez prethodne saglasnosti Ministarstva trgovine i industrije. Prema pisanju „Argusa” Ministarstvo irgovine i industrije nastojaće da nivo cena domaćih industrijskih proizvoda smanji za 40%.

— Veliki bakarni rudnik u Rodeziji — Roan Antelope Copper Mines — i u prošloj godini pokazao je napredak u sniženju proizvodnih troškova, koji sada iznose 21 156. 5 51. 5 репза za dugu tonu prema 22.7.1 u 1932/33 god. Proizvodnja u prošloj godini bila je 55.152 tone prema 37.708 u 1932/33. Dobit rudnika bila je 388.000 fst. prema 62.000 u 1932/33. Bakarni · rudnici u Rodeziji i ostalim delovima Južne Afrike imaju najniže proizvodne troškove i pretstavljaj|u najveću konkurentsku opasnost za ostale proizvođače bakra.

— Od 536 tekstilnih fabrika u Belgiji 221 pokazale su dobit u 1933 u iznosu od 84.37 mil. fr., dok je ostalih 315 imalo gubitak od 233.34 mil. ir.

— Međunardoni savez fabrikanata vune uputio je apel evropskim vladama da kontingentira|u uvoz japanskih vunenih proizvoda, koji konkurišu istoimenim evropskim proizvodima ne samo na prekomorskim, nego i na evropskim pijacama.

— U Oseku je osnovana fabrika čađi F. Pirca, koja iz ostataka nafte, katrana itd. spravlja štamparske boje i lakove.

— Početkom ovoga meseca počela je sa radom nova fabrika tkanina „Banjalučka tekstilna industrija”.

— U toku poslednjih 25 godina neobično je porasla delatnost za izgradnju jevtinih stanova u Francuskoj. U 1908 2. bilo je 237 društava s tim ciljem, i to 140 zadruga i 88 deoničkih društava prema 555 zadruga i 661 deoničarskih društava na dan 1 maja 1934. U 1908 pomenuta društva imala su na raspoloženju 26 miliona franaka prema 11 milijarda i 532 miliona krajem 1933.

— Talijanska komisija za industrijske uređaje u 12 godini fašističke ere, završenoj 28 oktobra o. g., odobrila je podizanje 261 nova i proširenje 159 starih industrijskih uređaja. Najveći broj odobrenja odnosi se na hemijsku industriju (161), a zatim na mefalurgijsku (86) i na industriju veštačkih vlakana (18).

ТРГОВИНСКА ПОЛИТИКА

— Danski izvoz svih poljoprivrednih proizvoda, osim mesa, opao je u avgustu o. 2. prema onom iz istog meseca 1933. Izvezeno je (u zagradi podaci za avgust 1933): butera 2,71 (2,88), mesa 0,51 (0,46), sianine 4.38 miliona kg (5,48) i