Narodno blagostanje

"Страна 782

БЛАГОСТ БЕЛ

__НАРОДНО_ 415% из. 1909 -9% из 1913 41/-% из 1910

116." 117... 11950 11350. И5=128—- 126—. 121— :18— 120123— 18— 17-— 116— 11641ј% из 1911 | 1285 Абе во WS — 1105 7% из 1931 174... 160.— 168.—. 168.— 170.5% фундинг из 1933 95—– 9250 90— %.— 90—

На Њујоршкој берзи наши су доларски папири и даље чврсти: O

на дан 7 Блер '8%) Блер 7% Селигман 30 јануара 2550. а ДЕ а, 35.50. | 28 фебруара 23.50 26.50 32———38.50 28 марта 23.50—24.—– 25———26— 37——–38.50 29 априла 2375—24—- 25——26—'. 40——40.50 29 маја 23.50 24. 2450 26. — 41175 31 јула 23.25—24.—– 24–——25.50 23—3520 августа 23——–24—– 2425—25.— 311/8—35.25 септембра 25-——-26.50 26. tražnja 3398 tražnja 30 октобра 295/8—311/» 33——397/8 14 новембра 28——30:». 290/2:—30.— .33——0.21 новембра. 27.50—28: |, 292—30— 31.50—40"27 новембра 27'ј8—287, 287—3:— 321/ —40—

= (

На међународом девизном тржишту било је ове неодеље нешто живље, нарочито због тога, што су девизе златног блока мало биле попустиле. Иктересантно је 3абележити, да је постојала чак и теориска могућност, да се из Швајцарске рентирао извоз злата у Немачку пошто је курс Марке у Цириху ишао на 124—- и 124.20. док је горња тачка злата 123.65. Али је ова арбитража злата могућна само теоријски, јер би износ противредкости био могућ „само путем клиринга, а то не рентира. На дан 23 новембра девизе су нотирале на циришкој берзи: Амст.пдам 208.55, марка 124—- долар 308.50, Милано 26.32, Парис 20.34, Праг 12.885 и т. д.

На београдској девизној берзи ове промене нису оставиле никаквих трагова, Али је обрт много већи него обично, што је свакако последица оживљења посла. Обрт је износио 17.8 милиона, према 12.2 милиона ту прошлој и 11.8 милиона у претпрошлој недељи.

Клириншки курсеви девиза били су следећи:

| Солун Беч Лондон Пешта 23 нов 29— 8.15 231.68 965.26). 28:75 815 · 231.30 960.21. 6 ___- 3:15 231.30 960.34 29— - 4015 231.30. 960.2) 28715 8.15 . 230.80 960.—

о обрт је био у клирингу са Бечом, за 7.75 милиона динара, а курс је био стабилизиран код 8.15; већи део робе давала је кроз читаву недељу Народна банка (због чега је и курс остао стабилан) а на последњем састанку ове недеље појавила се опет приватна роба. Изненађујуће велики је био обрт у грчким боновима, за 1.68 милиона, што је до сада рекордан недељни обрт. У клирину са Лондоном трговано је за 3.9 милиона, Пешти за 2 милиона; у девизи Амстердам обрт је износио 760 хиљада, Стокхолм 200 хиљада, Парис 350 хиљада, Цирих 860 хи„љада, Њујорк 220 хиљада ит. Д..

На (београдској приватној девизној берзи било је ове недеље нешто мање посла него претходних недеља; курсеви су остали потпуно стабилни и непромењени и швајцарски франак нотира 14.95 до 19.05, немачка марка 18.50, "долар 46— до 46.50, француски франак 303.— лира 395ка. 186—- ист. JL

Наполеондоре плаћа Народна банка са 303.— а | ватно тргује се по: 315— - :

H3BO3HOrT ~

|) Бр. 49

ZAGREBAČKA BERZA -

МОМ težište, Nova Uredba o равне novčanih гаусва omogućuje u daleko većoj meri sanaciju pojedinih zavoda, nego što je to bio slučaj kod stare. Sada, kad ie procedura DO! stavljena, odnosno kada svi oni koji se ne izjasne protiv, a to će biti većina, smatraju se da odobravaju sanacijoni plan, biće moguće izvršiti radikalnu sanaciju mnogih zavoda. Bez otpisa svih gubitaka odnosno zlatnog dela glavnice i pretvaranja jednog dela uložaka u akcije, nema ni govora o запасиј пабеса поуčarstva. Вемтпо tržište. Promet je nešto veći nego šio je to o. ranije. A to je i razumljivo s obzirom na povećani obim spoljne “trgovine. Mi smo za prvih 10 meseci ove godine izvezli za 300 miliona više a uvezli za 600 miliona više nego u istom periodu prošle godine. A povećani volumen spoljne trgovine mora imati za posledicu i povećanje deviznog prometa.

Elekti. Promet se i dalje kreće u uskim granicama, a nije ni senka onoga u ovo doba prošle godine. Prošle godine znalo se da će Poštanska štedionica koncem godine i uz kurs koji bude onih dana, preuzeti svu količinu Ratne štete, koja se bude nudila. Radi toga je i tražnja bila znatna da bi se kasnije kod realizacije zaradilo na porastu kursa. Ove godine nema ie sigurnosti. Pogotovo što se još nikako ne zna kakc će biti likvidirani angažmani per ultimo decembra. Kad bi se to pitanje povoljno rešilo, situacija bi bila u glavnome sređena.

Kursevi su ove nedelje nešto povoljniji nego prošle. Preovladava uverenje da neće doći do nikakovih komplikacija, i da će se sve mirno svršiti.

7%. Investicioni zajam notira novac 69 roba 70.50. Agrarci novac.39.50 a roba 41. — 68% Begluci novac 56 a roba 56.50. — Bler 8% novac 62 a roba 63.50. — Bler 7% zaključen po 54. — Ratna šteta kasa novac 335 a roba 336.50. Ultimo decembra novac 335 a roba 337. Zakliučak 335. — Narodna banka novac 4.300 a, roba 4.500. — Pab novac 212 a roka 220. — 5еćerana novac 100 a roba 120. — Veliki Bečkerek 750 roba. 'Ljevaonica Osijek roba 100. — Impex novac 50. — · Trbovlje novac 100 a roba 104.

ROBNO TRŽIŠTE Pšenica

Na svetskom tržištu nastupilo je „pšte popuštanje cena, koje dolazi usled otsustva veće tražnje, dok se Kanada i Argentina trude da se što pre oslobode jednog dela izvoznog viška čiji se pritisak na unutrašnjem {ržištu oseća sve jače.

Na domaćem tržištu cene su još uvek u popuštanju. Zbog nedostatka šlepova kod Čehoslovačkog parobrodarskog društva, koje uglavnom prevozi kukuruz, Prizad je takoreći prestao da kupuje prompt. Cene su sledeće: Paučevo 110—112, окоlina Sombor 108, okolina Sremska Mitrovica 103—105, 3 уда glavna pruga 80—90 din.

Stoka

· Situacija na bečkom tržištu malo se popravila usled Slabijeg dovoza. Boljoj robi cena je skočila na 1.30—1.32 šil, a

'lošijoj do 1.25. Volovi Da imali su cenu 1.20—1.30, а |

1 0.80—1— 51.

1 Prag je pokazao čvršću tendenciju te su cene skodile za 30—40 filira po kilogramu. Cena 2упја kretala se između 6.30 i 7 kr. prema kvalitetu. Па

Na domaćem tržištu cene su nepromenjene ali zbog sve veće ponude ima izgleda da će narednih nedelja morati malo

„popustiti, | O