Narodno blagostanje

Страна 60 НАРОДНО 36 мил. шил. Али пошто је у 1934 год. још преузела акције Кредит аншталт — Винер Банкферајна за 25 мил. шил., сретства употребљена за санацију банкарства повебана су на 101 мил. шил. Овај новац добијен је делимично валоризацијом злата и девиза после депресијације шилинга, и употребом резервних фондова.

— Влада С. А. Д. изјавила је да има намеру да суделује на међународним преговорима о стабилизацији новца, ако се испуне њени услови и то: уређење ратних дугова и опште снижење царина.

JAVNE FINANSIJE — Rimska „Agenzia Economica e Finaziaria” saopštava

da su netačni glasovi o emisiji talijanskog zajma u Francuskoj, jer državnoj blagajni mije potreban zajam, a najnovije mere u

pogledu deviza i frgovine omogućile su i povećanje zlatne

podloge Talijanske banke.

— Pretsednik Ruzvelt podneo je kongresu predlog budžeta za 1935/36, u kojem su opšti rashodi predviđeni sa 3302 miliona dolara, služba po zajmovima sa 636 miliona i rashodi za Izvođenje javnih radova, koji imaju za cilj da zaposle 3,5 miliona nezaposlenih, sa 4012 miliona dolara. Suma svih rashoda: iznosi 7950 milhona, a suma prihoda 3422 miliona dolara. Deficit od 4528 miliona ima se podmirifi zajmom. Deficit u 1934/35 predviđen je sa 4869, a onaj iz 1933/34 iznosio je 3629 miliona. dolara. Krajem juna prošle godine državn: dug S. A. D. iznosio je 27 milijarda, a krajem juna 1936 biće prema Ruzveltovom predviđanju nešto veći od 34,5 пишјагда dolara. Dug S. A. D. srazmerno nije veći od engleskog ili francuskog, ali je vrlo značajna brzina kojom on raste.

-— Predlog budžeta Primorske banovine za 1935 o. iznosi 47 mil. din. i veći je od prošlogodišnjeg za 10 mil. din ; zajedno sa banovimskim preduzećima iznosi 55 mil. din. Prihodi su predviđeni: 5 mil. od prireza, 4,31 mil. od trošarine, 3,12 mil. od taksa, 2,78 mil. po spec. zakonu, i 31 mil. od državne pomoći, a rashodi: 8,4 mil. na poljopr. odeljenje, 5,67 mil. na prosvetno, 12,52 mil. na tehničko, 12.56 mil. na socijalno i zdravstveno, 3,59 mil. na finansijsko, 1,03 mil. na trgovinskoindustrijsko. i zanatsko, 1,13 mil. na opšte i 1.61 na stručnu nastavu.

— Prediog budžeta Niša za 1935 god. iznosi 18,57 mil. mamje za 221 hilj. od prošlogodišnjeg.

— Na dan 31 XII 1934 državni dug Engleske iznosio. je 7.936.000.000 funti sterlinnga, od čega dolazi na leteći диг 932.560.000.

— Za prvih osam meseci budžetske godine (do Kraja novembra) državni prihodi u Nemačkoj su dali 5.327 miliona maraka, prema 4.526,5 miliona u istom periodu 1933 godine.

— Početkoni februara emitovaće rumunsko ministarstvo inansija drugu franšu unutrašnjeg · zajma. Ргобупо prvoj tranši, koja je bila namenjena širokim slojevima publike, druga tranša pretstavlja neku vrstu konverzije potraživanja državnih liferanata, jer će nju moći upisivati samo oni, koji Imaju po-

din..

_БЛАГОСТАЊЕ |

Бр. 4

· traživanja od države. Upisivanje će se vrši: ma faj način, što

će se potraživanja prijavljivati u nominalnom iznosu. Pošto se ispita ispravnost potraživanja, upisivač će obiti obveznice druge tranše u nominalnoj vismi svog potraživanja.

-— 4 febrsara počeće ı Berlinu novi pregovori za одјаganje plaćanja, pošto stari ucovor ističe kkrajem fabruara. O kuje se da će ugovor biti produžen za 1 godinu. -

_ — Претставници занатских комора предали су мини-

стру финансија меморандум о пореском оптеређењу, у коме се, поред осталога истиче, да је пореска основица у овој години повећана просечно 100%, а има случајева и са 1250%. | |

— Na skupštmi Udruženja carmskih posrednika i špeditera traženo je da se ižmeni sadanji sistem razreza tečevine,

— Finansijski komitet Društva naroda odobrio je Austriji da u ovoj godini može zaključiti unutrašnji zajam od 100 mil. šilinga, koji će biti upotrebljen za fHnasiranje javmih radova. SAOBRAĆAJ

— Turska je u prošloj godini sagradila 508 km. železničke pruge, a u Ovoj godini biće sagrađeno još 577 km.

— У Дунавској бановини постоје 43 аутобуска предузећа, која одржавају редован саобраћај на линији од 1310 километара.

— Турска влада је расписала унутрашњи зајам за изградњу железничке пруге Сивас—Ерсерум, од 2 мил. т. ф, са курсом 95% и каматом 7%. Лањски зајам носи камату од 5%, а иначе услови су исти.

— М ов, м, почела је у Лондону конференција поморског бродарства. На дневном реду су питања рационализгције поморског бродарства, смањења тонаже и државне субвенције. Изгледи за успешан свршетак су неповољни због разних интереса земаља и различитих начина државне помоћи у појединим земљама, који се врло тешко дају изједначити.

КЕСА 1 КОМЈОМКТОКА

-— Kod ljub:janskog Zemljišnog ureda bilo je prijavljeno 715 kupoprodajnih ugovora za 48 mil. din. prema 733 za 45,2 mil. u 1933 g. U selima su bile nešto veće kupovine parćela za građevinske svrhe. Na Ljubljanu je otpadalo 145 ugovora za 34,24 mil. din. i

— Svetska potrošnja nikla za prvih 10 meseci 1934 bila je 102.8 mil. libri prema 77.6 u istom periodu 1933 i 49.5 u 1932, Prošlogodišnja potrošnja vrlo malo zaostaje iza rekordne u 1929 (112.5 mil. libri). Najviše je porasla potnošnja u Evropi i to zbog naglog razvoja automobilske industrije.

— Broj mezaposlenih u Francuskoj polovinom januara povećao se za 17.510 па. 419.125,

roj nezaposlenih u Poliskoj krajem 1934 dostigao je

rekordnu cifru od 430.000.

пролетњи сајам 1935

почиње 3 марта 60% побластица на немачВвим држабним железницама

На осталим пругама до 50%

Сва обавештења и у погледу регистермарке даје:

ЗЕ

| кнез Михајлова 55,

АНИЧ НИ БИРО ЛАЈПЦИШКОГ САЈМА, БЕОГРАД

Nexe он: OU