Narodno blagostanje

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 59

19 ПР 1935.

_____ Дошло је до споравума између текстилне фабрике Х. Полака и синови из Загреба и радника који су штрајковали. Радницима је, поред осталога, загарантован минимум од 3 дин. на сат, а у рационализованим оделењима' 4 динара.

—_ У новембру пр. г. умрло је 178 осигураних KOM Сувора и то од туберкулозе 57, односно 32%. Самоубистава је било 9, несрећних случајева на послу П,и5 ван посла.

KOMUNALNA POLITIKA

— Zagrebačka opština роуесаја је uvozninu na sveže meso i slaninu sa 1,2 din. na 1,6 din. po kg. -

— Predlog budžeta Slav. Požege predviđa za 1935 g. prihode od 1,76 mil. din.. više za 118 hilj. nego u prošloj godini, a rashode 2,37 mil. Manjak od 608 hili. pokriće se nametom od 76% па osnovni porez.

—- мариборски трговци су тражили да се смањи општинска увознина у Марибору за 50% код скоро свих производа, док су неки занатлије и индустријалци захтевали да се повећа, Н. пр. обућари су тражили увознину од 15 дин. по кгр. за ципеле, а трговци обуће 2 дин., док је општина одредила 6 дин. | j |

— Г. Ј. Гргић је тврдио у једном чланку у „Југ. пошти“ да 45,5% буџета сарајевске општине иде на личне издатке.

— У прошлој години на подручју бив. Војводине износио је општински прирез до 50% на државни порез код 4 града и 35 општина; 55—60% код 23 општине; 61—70% код 22 општине; 71—80%. код једног града и 19 општина; " 81—90% код 14 општина; 91—100% код једног града и 1 општина и преко 100%. код 17 општина. Највећи је био код Бешке (150%), а најмањи код Чуруга (30%). — према „југ. лојду“.

— Прорачун Скопља за 1935 год. износи 39,27 мил. динара. |

— „Обгог", тражи да се сниви цена електричној струји у Загребу намењеној кућној потрошњи, било да се укине висока државна и бановинска трошарина, било да је централа превали са потрошача на себе. Снижењем тарифе порасла би потрошња, која је сад у опадању.

NOVČARSTVO

— Решењем Министарског савета Државна хипотекарна банка, Поштанска штедионица и Привилегована аграрна банка преведене су у надлежност Министра финансија. ___— Francuski Maroko spustio je 15 januara O. g. 22konsku konvencionalnu kamatnu stopu na 6%. Do sada je ona iznosila u građanskim poslovima 7%, a u trgovačkim 8%. Istovremeno je snižena i dozvoljena maksimalna kamatna stopa sa 12 na 10%.

— Kasacija je rešila, u sporu oko zakupnine jednog hotela u Novom Sadu, da se mora platiti „.prim”, na zakupninu koja je bila ugovorena na dolarskoj bazi, s obrazloženjem да on prefstavlja osiguranje stranog novca u slučaju depresijacije dinara.

_ — Nemačke štedionice odobrile su za prvih O meseci 1934 „godine kredite za stvaranje rada u sumi od 564 milona mk.

== Novi guverner mađarske Narodne banke, Imredi, dao _je izjavu pretstavnicima štampe u kojoj je, između ostaloga, rekao: Saradnja između ministarstva finans ja kao ı kontinuitet u valuinoj i kreditnoj politici biće i dalje održani. Glavnu paiŽnju posvetiću kreditnoj privredi. Nastojaću 'da kreditnu pri„vredu razvijem na zdravim osnovama i da je stavim u službu privrednog razvoja zemlje. | ; lo Pored smanjenja “dobitaka, prouzrokovanom sniženjem interesne stope, talijanska banka daće dividendu za 1034 g. 60 lira po akciji, А.

__ Бгојегог 267 u jednom članku, objavljenom и „2шпа! де папа“, ovako komeniariše smenjivanje guvernera Егапćuske banke g. Morea: Vlada nije mogla nastaviti politiku zajmova (za poslednje tri godine pozajmljeno je preko 40 mili iardi). Stoga je ostao kao {jedini izlaz emisija bonova frezora sa wrlo. kratkim rokom, koje bi lako preuzele privatne banke. Ali njima je trebalo osigurati mogućnost reeskonta kod Francuske banke. Na 40 cg. More nijć hteo da pristane smatrajući da se na ovaj način može otvoriti put inilaciji. G. Žez odobrava njegovo držanje. ali nije protivu eventualne pomoći Fran"сизке banke državnoj blagajni. Samo traži da se tačno utvrdi suma, koja se može avansirati i da se ona u kratkom токи угаti. G. Žez misli da bi ovaj avans mogao dostići 5—6 пинjardi, ali ova operacija mora biti izvedena otvoreno, javno i iskreno.

_— Guverfneti emisionih banaka održali su u Bazelu zasedanje, kojom je prilikom guverner Francuske banke, Tanri, izjavio da će Francuska i dalje voditi politiku zlatnog važenja. Zatim su pregovarali o mogućnosti skore stabilizacije „dolara i junte. Guverner Engleske banke izjavio je, da bi Таб тасја funte na sadašnjem kursu mogla biti predmet :diskusije. Diskutovamo je i o sazivu nove privredne konferencije u 1935 goдин. готове су корице за1954 год. „Пародног

Благостање“

КЕ || додеткса |

„Анализа биланса“

Цена је комаду #5.— динара, а за обе — — — 25.— динара.

— Loadonski časopis „Ekonomist m jednom članku ističe, da je za vraćanje ma zlatno važenje prvo potrebno da sve zemlje svedu svoje valute na mivo 60% zlatnog pariteta.

_— 18 vodećih njujorških banaka koncem 1934 pokazuju та 19.7% veću bilansnu sumu od one krajem 1933. Ulozi su prema 1933 porasli za 30.2%. Ostale pozicije pokazuju ovakay porast: gotovina 26.2%, portfelj blagajničkih zapisa 30.3%, portfeli ostalih efekata од, Ктешн 1 тетсе 28%.

_— Emislona dela'nost na holandskom tržištu prošle godine pokazuje 205.09 mil. hol. for:nti prema 286 u 1933 i 443.4 ·u 1932. Od ukupne emisije na akcije industrijskih preduzeća otpada 8.5% prema 60.9% u 1929, a na državne ! затоцргауne zajmove 01.5 prema 39.1%. u 1920. Najveći deo emisione delatnosti odnosi se na konverziju (203.6 ml. hol. for.).

_ __ Орисај поуса ц S. A. D. krajem 1934 bio je 5536 mil. dolara ili 43.66 ·dol. po stanovniku.

— Удружење новчаних и осигуравајућих друштава у Новом Саду молило је да Министар трговине и индустрије да аутентично тумачење Уредбе о заштити земљорадника, пошто су наишле тешкоће код практичне примене.

— Аустријска Народна банка за 1934 г. није исказала добитак због отписа ангажмана код акционарског друштва за индустријски кредит у висини од 15 мил. шил, у вези са санацијом Кредитаншталта. Банка ће ипак платити 41, дивиденде, што је могуће, јер је забескаматни државни зајам уговорено је укамаћење од 1% У случају ако Нар. банка не би могла друкчије да плати дивиденду. У извештају за прошлу годину Народна банка наводи да је за санацију банкарства утрошила у 1933 г. 40 мил, шил, а y 1934 r,