Narodno blagostanje

Страна 92 _ НАРОДНО

САОБРАЋАЈ

— Prihodi švajcarskih željeznica bili su u 1934 g. 332,58 mil. šv. fr. prema 336,62 ml. u prethodnoj g. Prihodi od putničkog prometa podbacili su zbog smanjenja broja putnika sa 114 mil. na 113,71 mil. Robni promet se povećao Sa 14,8 mil. t. na 16 mil, t., ali i pored toga je prihod podbacio.

— Francuske privatne železnice zabeležile su u 1934 g. smanjenje prihoda i pored toga 510 је ротех па уогле Капе snižen krajem 1933 g. sa 32,5%.ma 12%. Ukupni prihod opao je sa 11,379 mil. fr. u 1933 с. па 10836 mil. u 1934 g. t. j. za 4,74%. Smanjio se i broj utovarenih vagoma sa 16,5 mil. u 1933 g. na 15,5 mil. (6%).

— Međunarodna konferencija pomorskog brodarstva u Londonu završila je rad. Rešeno je da se osnuje centralna blagajna, koja bi ubirala doprinose brodarstva ipo. registrovanoj neto tonaži. Ovi bi služili za otkup jednog dela starih lađa i za davanje oštete za one lađe, koje budu povučene iz saobraćaja.

— У једном експозеу пред финансиским одоором француског парламента министар финансија Жермен-Мартен изјавио је да се дефицит француских железница цени на 4 милиарде франака.

— Белгијске железнице завршиле су прошлу годину дефицитом од 44.8 мил. фр. према 13.3 y 1933. Са расходима за отплату дугова губитак се пење на 140—150 мил. франака.

КРИЗА И КОЊУНКТУРА

— Prema podacima Saveza pivarske industrije potrošnja piva u našoj zemlji je iznosila: 1928 g. 728.3 ћу. 81, 1929 2. 674,7 hilj., 1930 g. 630,2 hilj,, 1931 g. 540,2 hilj., 1932 8. 338,1 hilj., 1933. g. 214,4 hilj. i 1034 g. 210,1 hilj. te pad prema 1928 g. iznosi (u procentima): 7,5; 10,5: 25,7: 58,5: 106 1 71,2. U 1934 g. iskorišćeno je svega oko 15% kapaciteta.

— Ford Moor Co. objavila je program proizvodnje za januar i februar 1935 g. Predviđena je fabrikacija od po 110 hilj. automobila u svakom mesecu. Od početka o, g. uposleno је iO hilj. novih radnika. Uposlenje dostiglo je stepen 5. 1929, što je prouzpokovano od povećanja plasmana u pojedinim većinom agrarnim — delovima zemlje.

___Čehoslovačke fabrike automobila prodale su u 1934 g. 9654 automobila prema 8881 u prethodnoj i 12400 u 1932 g.

— Kod Sarajevskog Ouzora je bilo krajem prošle godine 24 hilj, osiguranih, više za 4 hilj., odnosno. 20% nego krajem 1933 g. Najveći porast je u šumskoj industriji (za 3 hilj.), metalurgij (500). Nadnice su, kao i u ostalim krajevima: opale.

— U Ljubljani je krajem prošle godine bilo 11.096 vozila, manje za 1454 nego, krajem 1933 g. Od toga je отрадајо na: putničke automobile 231, teretne 103, motorbicikle 38, fijakere 148 i obične bicikle i kola 11.096.

— U toka prošle godine na području osečke T. |. Komore porastao je broj irgovačkih radnji za 39 (789 prijava i 750 odjava). Stečajeva je bilo 12, prinudnih poravnanja 11 i likvidacija 10.

— Hoteliei su na kongresu izjavili da se hotelijerstvo nalazi u bezizlaznom stanju, a pretstavnici vlasti, pak, su tvrфи да je hotelska industrija rentabilna — donosi „Мгете".

— U decembru рг. 5. kod ljubljanskog Ouzora bilo je 77.135 osiguranih radnika i nameštenika, više za 3.529, odnosno 4,76% nego wi istom mesecu 1933 g. Najveći je porast kod tekstilne industrije (za 1433 ili 12,24%), šumske (788 ili 14,02%), trgovine (431 ili 12,73%), visokih gradnji (303 ili 17,27%), ind. kamena i zemlje (234 ili 8,08%), hemijske (222 ili 13,64%), a opadanje kod prerade kože (230 ili 7,06%), gradnji puteva (222 ili 10,18%), “i privatnih saobraćzjnih preduzeća (104 ili 12.92%). Karakteristično je da je porast kod tekstilne industrije sve usporeniji (u junu 2.725, julu 2,546, av-

БЛАГОСТАЊЕ Бр, 6 gustu 2.248, septembru 2.253, oktobru 1.979, novembru 1755 i decembru 1.433). .

— Половином јануара број незапослених у Француској повећао се за 15.233 на 451.872 према 328.340 у истом периоду прошле године, _- |

____ Пољска ће у 1935/36 преко Земаљске привредне банке дати 36 мил. злота кредита са каматом 4% за подизање властитих малих кућа. .

—- Половином јануара број незапослених у Аустрији повећао се Ha 325.712.

— Јужно-афричка унија намерава да емитује у Лондону један зајам од 4 милиона фунти стерлинга, који би се употребио за подизање путова у земљи.

___- Кгајет decembra 1934 godine bilo ie u Italiji 961,7 hiljada nezaposlenih prema 1,132,2 krajem 1933, odnosno 1.129,6 krajem 1932 i 982,3 hiljada krajem 1931 godine.

: — Na području biv. Vojvodine bilo je u prošloj godini 54 stečaja i poravnanja sa aktivom od 26 mil. dinara i pasivoni

od 26,7 mil. dinara.

— Fabriku špiritusa Všetečka a. d. u Beogradu kupila ie na licitaciji za 2,2 mil. dinara Hipotekarna banka, kojoj je fabrika dugovala 3,34 mil. din. Ostala privatna potraživanja iZnose oko 3 mil.. a državna oko 10 mil. din.

из ПОСЛОВНОГ СВЕТА

Зборови акционарских друштава

6 фебруар — С. Шпицер насл. транспортно и отпремничко д. д. у Загребу.

9 фебруар — Југословенско акционарско друштво за трговину дрва у Загребу.

24 фебруар Акционарско издавачко друштво „Ослобођење“ у Београду. — Фабрика сапуна „Мерима“ а. д. у Крушевцу. — Пиротска есконтна банка у Пироту. Тимочка среска банка у Краљевом Селу.

28 фебруар — Ваљевска штедионица у Ваљеву. = Рудник златна Сишане а. д. у Београду. 2 март — Купалиште на Краља Петра каналу д. д.

у ликвидацији у Сомбору.

3 март — Лесковачка задружна банка у Лесковцу. -= Пиротска трговачко-занатлиска банка а. д. У Пироту. Крагујевачка окружна банка а. д. У Крагујевцу. — Tproвачка банка „Ибар“ а.д. у Скопљу. — Нишка акционарска штедионица у Нишу. — Банка „јавор“ у Ивањици. — Пожаревачка штедионца у Пожаревцу. — Акпионарско друштво матарушке бање у Краљеву. — Краљевски трговачки кредитни завод у Краљеву. — Урошевачка банка у Уро-, шевцу. — Хомољска привредна банка а. д. у Жагубици. — Дисконтна трговачка банка а.д. у Београду. — Нишка задруга а. д. у Нишу.

10 март — Голубачка банка у Великом Градишту. Земљораднички кредитни завод „Тамнавац“ на Убу.

. 17 март — Дунавско трговачко друштво а. д. У Београду (претходан).

24 март — Бајино-баштенска штедионица У Бајиној башти, |

31 март — Младеновачка трговачка кредитна банка у Младеновцу. — Наталиначка штедионица у Наталинцима.

— Ужичка трговачка банка.

Трговачки регистар

југословенски Сименс д. ML y Београду, упис прокуристе г. Вилка Килера. — Босанска индустријална и трговачка а. д. Београд, упис прокуристе T. Павла С. Станојевића. Опште осигуравајуће друштво „Југославија“ у Београду, упис прокуристе г. Љубомира Цигера. i