Narodno blagostanje

Страна 198

НАВОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 13

ДОГАЂАЈИ И ПРОБЛЕМИ

Naša zemlja je ta od najvažnijih proizvođača kudelja и Evropi, a i u svetu zauzima važan mpoložaj. Prema stajistici = Društva naroda svetska proiz(vodnja u 1932 god. bez Rusije bila je 1.6 miliona mc. od čega 1,3 miliona mc. otpada na Evropu i 300 hilj. na Aziju. Najveći je proizvođač kudelje u svetu Sovjetska Rusija, za Који пеmamo pouzdanih statističkih podataka za zadnje godine. U 1930 god. ona je proizvela 2,7 mil. mc., za 500 hilj. mc. više nego ostali svet u istoi godini. U Evropi najveći proizvođač kudelje je Italija koja je u 1933 god. proizvela 579 hiljada mc. zatim Jugoslavija 279 hili. Značajniju ulogu imaju još Rumunija i Poljska sa prosečnom godišnjom proizvodniom od 227 ·hiljada odnosno 170 hiljada mc. Kao izvozni artikal kudelja igra najvažniju ulogu u Italiji i kod nas, dok u svim ostalim zemljama ona služi za zadovoljenje vlastite potrebe. Stoga je interesantan pogled i upoređenje proizvodnje i izvoza kudelje u ovim dvema хетliama. Proizvodnia u Italiji porasla je sa 552,9 hiljada mc. u 1032 god. na 538,4 hili. i 604,75 hilj. u 1933 i 1934 god. Izve:zeno je od toga 438,1 hili. mc. u 1931 god. ti. 79% proizуодпје, 533,7 11. и 1932 god. (00%), i 539,4 hili. u 1934 god. (89%).

Kod nas je proizvedeno u 1932 god. 212 hilj. mc., 1933 god. 218,6 1 1934 god. 375. hilj|. mc. Izvezeno je u tim godinama 55 ћиј., 73 ћу. 1 83 ћу. те., го је 26%, одпозпо 26: 23% u odgovarajućim godinama. Velika zavisnost italijanske proizvodnje kudelie od izvoza, a sa druge strane zavisnost italije u fekstilnim sirovinama od inostranstva nalaže joj što jaču upotrebu kudelje u unutrašnjosti. Tako je pokušana upotreba otpadaka kudelje za proizvodnju veštačke svile. Osim toga pokušava se upotreba tkanine od kudelje umesto od pamuka. Jača upotreba kudelje u Tfabrikaciji džakova umesto јије znatno bi unapredila potrošnju, ali bi to skuplje bilo za potrošača džakova. Za pobolišanje cene kudelje italijanska vlada je preuzela i druge mere. U februaru 1933 god. osnovani 51 prinudni sindikati za lagerovanje kudelje i davanje preduimova na zalihe. Jednovremeno preduzete su mere za racionalizaciju proizvodnje, poboljšanje kakvoće, tipizaciju itd. Zabranjen je takođe izvoz semena najboljih italijanskih vrsti, koja je mera usledila sa zadocnjenjem, jer su u međuvremenu naiveći fakmaci Italije, Rusija i naša zemlja, već kupile dovoljne količine.

Proizvodnja izvoz Kkudelje kod nas.

Italijanske mere još zasad nisu imale uficaja na cene, koje su se (u zlatnim francima) ovako kretale za 100 Ке: пи 1932 god. 76, u 1933 god: 78 i u 1934 god. 75. Porast, cene u 1933 dolazi' od povećanja tražnje Nemačke, koja je najveći kupac italijanske kudelje. U ovoj. godini pale зи сепе, 510 je u vezi sa ogromnim povećanjem, proizvodnje kod nas. Dok se italijanska proizvodnja samo postepeno povećava za 36 hilj. + 16 hilj. mc. u godinama 1932.i 1933, kod nas proizvodnja odjedared se penje za 66 hili. u 1933 god. i čak 100 hilj. mc. u 1934 god. Domaća potrošnja. kudelje nije opravdala povećanje proizvodnje u toj meri. Ono može biti veoma opasno za naše proizvođače, ler o organ!zaciji unutrašnieg tržišta kod nas ne može biti govora. Na stranim {ržištima, pak, italijanska roba zbog: boljeg kvaliteta pretstavlia, opasnu konkurenciju i alo je njena cena mnogo. veća. Zasada se [05 сепе Код nas drže na prošlogodišnjoj visini: oko. 700 din. | IJ za 100 kg. prvoklasne robe što. okruglo čini 50 zl. |

Održavanje ove srazmerno O сепе тосисе је зато dolle, dok se izvoz bude držao bar na sadašnjoj visini, odnosno ako se povećanjem proizvodnje bude povećao i izvoz. Ме-

mačka je пајбое па5 DOL Radja, Povećanje proizvodnje prema tome ı nacionalnog dohotka, jer |e gajenje kudelje pod današnjim cenama mnogo rentabilnije od kulture kukuruza, žita i proizvodnje stoke, omogućeno |e prvensiveno većim kupovinama od strane Nemačke, Naši trgovinski odnosi sa Nemačkom otežani su zbog stanja kliringa. Narodna. banka vrši od pre kratkog vremena ofkup klirinških potraživanja naših izvoznika sa odbitkom od 9%, koje se ima smatrati za neku vrstu premije za rizik, jer kao kamata bi bila previsoka uzimajući u obzir da se Nemačka potraživanja likvidiraju u roku od 6 meseci. Opterećenje izvoznika sa ovom vrlo visokom premijom, koja godišnje iznosi 18%. i sa kojom izvoznik mora da kalkuliše, pretstavlja ozbiljno otežavanje našeg izvoza u Nemačku. A ovo može na cene kudelje imati nezgodno dejstvo. Time bi izgubio seljak, naročito severnih krajeva, mogućnost da kultiviše u većoj meri biljku, koja mu zasada pretstavlja važan izvor prihoda.

У бр. 9 о. г. и 45 од пр. г. писали смо о уређењу спољне трговине Румуније. Трговинска политика, која је контингентирањем увоза прво по земљама, па по количини хтела да регулише спољну трговину, од октоб.пр.г.ишлаје затим да по извозу регулише увоз. То је било потребно због сталног смањивања извозног вишка. Ради унапређења извоза Министарство трговине плаћало је извозницима премије из фонда, у који је улазио приход од дажбина којим је био оптерећен увоз. Осим ове дажбине увозник је морао плаћати и прим извознику.

Циркулус вициозус румунске трговинске политике

реке

Уредбом од 15 окт. пр. г. предвиђен је следећи кључ по коме ће Народна банка употребљавати добијене девизе: 40% противредности извоза петролеума, жита и дрва биће употребљено за потребе државе; 40% противредности извоза свих осталих производа за исплату старих иностраних робних дугова, који су се у међувремену попели на 14 милијарди л., и њихових камата; остатак девиза биће употребљен за плаћање увоза; уместо постојећег уреда за регулисање увоза створен је уред за извоз.

Влада је установљењем кључа хтела да обезбеди за своје потребе што већи удео у добивеним девизама. Због тога је прим нагло скочио са 20—30 на преко 50% у односу са Енглеском, а и према другим земљама и ако не у тој мери. Различитост прима долазила је од неједнаког трговинског положаја Румуније према појединим земљама.

Румунска влада је 5 марта о. г. издала нову уредбу о регулисању спољне трговине. По овој су извозници петролеума дужни предати 60% девиза. Народној банци, а извозници свих осталих артикала 40%. Овим је држава себи осигурала још већи удео у девизама јер извоз петролеума претставља преко половину румунског извоза. Да би се спречило поскупљење девиза, отежаван је увоз и максимиран је прим. Извозници могу онај део девиза, који им остане после одбитка државног дела уз званични курс, продати у року од 15 дана са примом чија је висина утврђена са највише. 25%. Рок је вероватно зато тако кратак, да би се спречила. шпекулација. Увоз ће бити по новој уредби могућ само. по претходном одобрењу дирекције за спољну трговину и делегата Народне банке код ове дирекције. По пређашњој уредби извозници су добили цертификате гласеће на 60% вредности извоза, који су давали право на увоз у одговарајућој | вредности, По новој уредби међутим

· висину увоза одређује | дирекција за спољну трговину, без