Narodno blagostanje

30. pn 1935,

— U br. 46 pr. godiae pisali smo opširno o nameri

ske vlade da donese zakon o monopolu uvOza i proozonskog ulja sviju vrsta. Povodomi ovoga došlo je do ı protesta kod japanske vlade od strane Engleske i Ameje su smairale da donošenje Ovakvog zakona znači ugovora devet sila na principu otvorenih vrata u Kini. Japan je obe zemlje uputio na Mandžuriju, koja se smatra nezavisnom državom, a ova je Odgovorila da je se ne mogu ticati interesi zemalja, koje je nisu priznale. Posle ovih protesta Mandžurija je dala obaveznu snagu zakonu po kome inostrana društva imaju samo pravo da UuvoZe.

__ Активност нашег трговинског биланса према МаБарској. Наш извоз у Мађарску достигао је максимум 1928 год. кад је износио 567 милиона динара, или 8.30% од нашег целокупног извоза. Ове до прошле године наш трговински биланс према Мађарској се аутоматски изравнавао. У -1933 год. закључен је жомпензациони уговор, који је продужен. септембра 1934 год. Овим уговором Мађарска нам је одобрила извесне контингенте за дрво, неке аграрне производе, a сем тога више је куповала руда. Ови контингенти су скоро потпуно и искоришћавани. Наш спољнотрговински промет са Мађарском регулисан је на компензационој бази и то 1:1. На основу овог уговора. протувредност у Мађарску извезених артикала без потешкоћа можемо добити само у том случају, ако и ми од ње купимо у истој оној вредности за коју смо извезли. Међутим прошле- године наш трговински биланс је био активан за 34 мил. дин., јер је вредност нашег извоза износила 136 мил. дин. а увоза 102 мил. дин. Могућност повољног решења овог питања па и интензивније међусобне размене добара најпрактичније се може проучити на Међународном сајму, који ће се одржати од 3 до 13 маја о. г. у Будимпешти. Потребна обавештења'о њему могу се видети у огласу на 271 страни у данашњем броју.

__ —- Према изјави Савеза ловачких друштава са Савску бановину извешће се ове године из наше земље 30 хиљ. комади дивљачи за расплод у вредности 3 до 4 мил. дин. према 10 хиљ. ком, у прошлој години.

СОЦИЈАЛНА ПОЛИТИКА

— Od 7 mil, funti sterlinga budžetskog suficita u Engleskoj.biće vraćeno činovnicima sve ono što im je 1931 oduzeto Zbog krize. -

— Dugovanja poslodavaca somborskom Оптоги 1ло= sila su krajem 1934 g. 2,48 mil. din. ili 28,65% propisanog prinosa; 2,62: mil. ili 31,00% krajem 1933 g. i 2,9 mil. ili 32,78% u 1932 g. Od dugovanja-u prošloj godini otpadalo je na državu 116 hil. din. i opštine 641 hilj. dinara. Dubiozna potraživanja Su bilansirana sa 374 hilj. din. na ukupne prihode od 4,41 ти. dinara. Ка

— Сарајевска радничка комора провела је анкету O положају ји надницама грађевинских радника у Сарајеву. Утврђено је да је просечна надница зидара пала са 98,86 дин. у 1930 т. и ТААТ д. у 1932 г. на 544 дин у 1933 год. годишњи приход“ породице зидарског радника са 15.885 д. и ТЕ02Вед: на 4.950, а број радних дана са 164 и 148 на 91. Квалификованих радника је 1930 r. било без посла 47%, 1932 г. 52% и 1933 г. 71%. | А ;

а „Jugoslovenska pošta” доноси да од кућа у којима. станују сарајевски радници " отпада. "на: приземне 67,07%, један спрат 26,20%, два спрата 5,73, више спратова 1,10%; радници станују: приземно 6,9%, на првом спрату 16,51%, на тавану 2,37% и по подрумима 2,26%; станови су тесни и од радника који имају породицу станује у једној соби 35,48%, двема 3,18%, у соби са кухињом 53,87%, у две собе са кухињом 6,09% у три собе са кухињом 1,38%.

"НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 261

— Prema podacima hjubljanskog Ouzora u Ljubljani je od kraja prošle godine do kraja marta 0. 5. pala prosečna 051gurana nadnica za 0,49 dinara. Stanie kod pojedinih grana vidimo iz sledećih podataka: + ili —~U /%-

Broj osiguranih 0 prema 1. I. _ 1935. god.

Javni saobraćaj 251 40,31 7103 Privatni saobraćaj 176 25,84 — 1,46 Ind. kamena i zemlje 200 31,61 | || JD Metalurgija 1332 31,81 — 0,23 Hemijska ind. 420 34,41 + 0,51 Tekstilna. ind. " 568 20,91 — 0,62 Ind. papira 175 25,85 + 0,39 Ind. kože i gume 136 32,45 = 281. Prerada kože 180 22,20 — 0,61 Šumska ind. 134 22,19 — 3,89. Prerada drva 399 21,36 131. Ind. hrane i pića 762: 28,96 — 0,26 Ind. duvana 851 29,30 — 040 Ugostitelj. radnje 861 23,54 = 0,11 Ind. odela 567 23,31 — 1,63 Visoke gradnje 812 27,68 = 2,68 Grafička industrija 669 40,58 + 0,42 Opštinski poslovi 314 21,92 + 0,83 Trgovina 436 28,46 — 141 Novč. zavodi i sam.

kancelarije 505 40,42 => 5,31 Kućna posluga 3358 11:59 — 015

Ukupno 14.047 25,08 — 0,49

— U izveštaju somborskog Ouzora za prošlu kaže se da jedan deo poslodavaca пе зато 510 neće da tačno

prijavljuje Uredu svakoga radnika, nego se protive i osigura=:.

godinu“

55]

nju onih, koje kontrola pronađe neprijavljenima. U prošloj godini je 146 hili., a u 1933 g. 251 hilj. dana zaposlenja naknad-=-.

no prijavljeno; a 179 poslodavaca je odgovaralo sudu.

— Somborski Ouzor kod grane bolesničkog osiguranja. imao je u prošloj godini ukupne prihode od 6,48 mil. din., i.

poslovanje je završeno sa sulicitom od svega 12 Bili, din. Na.

upravne troškove u 1934 g. pada 21,20% svih izdataka a 1933 g. 23,4%, hranarinu 19,42% i 18,18%, apotekarske troškove

16,24%. i 14,50, lekarske 12,7% i 14,47%, sanatorijume 7,8% |

1 5,6%, bolničko lečenie 6,11% i 6,28% itd.

НОВЧАРСТВО

— Belgija је poništila klauzulu o plaćanju u zlatu za sve obaveze preuzete u zemlji. Dužnik se ne mora na tu klauzulu obazirati ni onda kad je bila izričito ugovorena.

— Posle povećanja diskonta u Holandiji i banke su povećale: kamatnu stopu za uloge po viđenju na 11t/2a%, a za kratkoročne: uloge na 31/2%.

- — Bilans Belgijske banke posle devalvacije belge рокаzuje podlogu od 12997 miliona novih franaka prema 11293 mi-. liona. Dobitak od devalvacije izneo je 4391 miliona novih iranaka, ali nije ušao u ovaj bilans, jer je revalorizacija izvršena u korist države. Povećanje podloge za 1704 miliona novih franaka preistavlja, dakle, priliv zlata, pa je stopa pokrića porasla за 56,73 па 63,67%. | ПК

— Argentina je donela nekoliko zakona, koji preitštavliaju bazu velike novčane i finansijske reforme (Zakon o osnivanju Centralne emisione banke, zakon o osnivanju Instituta

raskravljiivanja zamrznutih bankarskih kredita, zatim dva za-.

kona o izmenama zakona o Hipotekarnoj banci i zakona o паcionalnoj argentinskoj banci i, najzad, zakon O organizaciji). Povodom donošenja ovog opsežnog zakonodavstva Ministar }i-

nansija izjavio je, da će biti obrazovana specijalna komisija,“ koja će izvršiti sve predradnje i spremiti SaV potreban mate-

rijal za osnivanje novih ustanova. U zakonu o organizaciji, po-