Narodno blagostanje

8. јуни 1935. _ НАРОДНО утростручила. Извоз обе земље већ у 1933 год. знатно је премашио последњу рекордну цифру из 1929 год. Увоз живе у Немачку у 1934 год. био је 19.509 флаша (1 флаша = 75 фунти) према 9.932 у 1931 год. Према прорачуну лондонског статистичког уреда 35—45% укупне потрошње бакра употребљава индустрија наоружања.

ТРГОВИНСКА ПОЛИТИКА

— Za bugarski izvoz zemlje Levanta dobijaju sve veći značaj. U prva četiri meseca ove godine Egipat je u izvozu zauzeo treće a Palestina četvrto ' mesto

— Za prvi juli Francuska je otkazala trgovinski ugOVOT sa Nemačkom. Pregovori za sklapanje novog ugovora biće odmah povedeni.

— Polovinom јипа počeće fngovinski pregovori između Jugoslavije i Htalije. Kako jtalija пазјој да поу! исоуог за našom zemljom sklopi na bazi uravnoteženog platnog bilansa naša će delegacija postaviti problem sa gledišta platnog bilansa, koji je za našu zemlju pasivan. Kada se pođe od ovoga onda izlazi da bi nam Halila mogla priznati i veći procenat slobodnih deviza umesto današnjih 19%.

— Opet, već se ne zna po koji put, Rumunija je promenila režim spoline trgovine. Nove promene uglavnom se odnose na devizni režim, dok kontingentiranje uvoza ostaje i dalje. Dok su se ranije izvozničke devize mogle i slobodno trgovati, sada se moraju sve po zvaničnom kursu stavljati na raspoloženje Narodnoj banci. Ovo će izvoznicima pored isplate protivrednosti za izvezenu robu davati i izvozne premije za koje će sretstva dobijati od jedne nove uvozne takse.

— Zamrznuta potraživanja ameičkih izvozmika uu inOstranstvu početkom juna ove godine iznosila su 125 mil. dol. prema 200 početkom ove i 350 mil. dol. u 1933. Po pojedinim zemljama potraživanja iznose: Nemačka 30-40, Italija oko 20, Rumunija oko 5, Mađarska 2.1 mil. dolara, Grčka 700, Letonija 450, Austrija 250, Čehoslovačka 350, Jugoslavija 175, Bugarska 150, Estonija 100 hiljada dolara. Ostalo otpada na dugove Srednje i Južne Amerike.

— Prema podacima nemačkog Statističkog uneda svetska spoljna trgovina: u prvom tromesečju ove prema poslednjem 1934 opala ie po vrednosti za 8%.

— Између Италије и Аустрије отпочели су у Риму преповори у циљу проширеља базе за међусобну размену добара.

— 24 maja 0. g. bilo je u opticaju grčkih bonova kod nas u vrednosti od 27,3 mil. drahmi.

— Nemačka je ofkazala klauzulu najvećeg povlašćenja u frgovinskom ugovoru sa S. A. D. od 1923 g.

CONMJAJIHA ПОЛИТИКА

— U Ljubljani je 1918 god. na umrle od tuberkuloze otpadalo 29% svih smrtnih slučajeva, 1919 g. 24%, 1920 g. 20%, 1923 с. 19%, 1927 2. 13,59%, 1929. 2. 12,5%, 1931 2. 11,5%, 1933 г. ! 1934 2. 10,5%.

— Na godišnioj skupštini Trgovačkog udruženja u Oseku traženo je obavezno osiguranje trgovaca za slučaj bolesti i starosti,

НОВЧАРСТВО

— Код Поштанске штедионице крајем маја 0. г. износио је број чековних рачуна 24.855 према 24.704 крајем априла. Улошци су опали са 1.074,3 мил. дин. на 1.026,9 мил. дин.; пораст је само код Љубљане. Број штедних књижица је порастао са 329.370 на 333.023, а салдб по штедном промету са 776,46 мил. дин. на 783,75 мил. дин. Укупни чековни промет је износио 5.090,86 мил. дин. од тога без готовине 48,33%.

— Pretsednik kanadske wlade је (тјауло да је izrađen zakonski predlog o povećanju monetarne vrednosti zlata. On je

БЛАГОСТАЊЕ Страна 319

dodao da vlada ipak ne misli da se posluži pravom koje će ioj pružiti novi zakon. Ona na taj način jedino priprema Vraćanje zlatu, i to donošenjem zakona O zvaničnoj devalvaciji, jer je kanadski dolar do sada bio devalviran samo de facto u istoj meri kao i dolar S. A. D.

— U Rumstiiji ima danas 1030 banaka sa kapitalom od 9127.8 mil. leja. Od ovoga u Bukureštu radi 108 banaka, čiji kapital iznosi 3.826 mil. leja. | — Holandska banka mpovisila je eskontnu stopu sa 4 па 5%.

_— Golddiskontbank u PBerlinu povećala je akcionarski kapital za 200 na 600 mil. mk. Banka će početi sa izdavanjem sopstvenih menica sa tromesečnim rokom i sa privatnom eskontnom stopom.

_— Mađarski ministar finansija je uizjavio Фа je vlada rešena na održi kupovnu snagu penge, jer bi devalvacija izazvala porast cena uvezene robe.

— Ministarstvo trgovine u S. A. D. konstatovalo le, da je u 1934 g. inostranstvo u velikoj meri kupovalo inostrane zajmove i akcije, koje su emitovane u 5" А ВР Toj se vidi iZ porasta dotične aktivne pozicije platnog bilansa sa 53 mil. dol. u 1933 g. na 549 mil. u 1934 g. Sa druge strane smanjeni su prihodi od kamata i dividenda. Usled toga je velika razlika između kamata novih i starih emisija. Mere pojedinih vlada za sniženje kamata takođe su doprinele tome, da se stare emisije sa visokim ukamaćenjem postepeno vraćaju u domicilne zemlje. Najveći kupac je Kanada.

ЈАВНЕ ФИНАНСИЈЕ

— Na dan 30 aprila leteći dug Nemačke iznosio je 2192 mil. mk. prema 2487 u istom periodu prošle godine.

— Švedska kraljevska hipotekarna banka pristupia је emisiji 3% obligacija u iznosu od 12 miliona kruna. Emisioni kurs iznosi 96% a zajam će se amortizovati od 1945 do 2005 godine.

— Na kongresu zanatskih komora u Splitu Tražemo, |e da se oslobode od plaćanja kućarine zgrade malih zanatlija, kao što je to učinjeno sa zemljoradničkim zgradama.

— Prema objašnjenju Ministarstva finansija iponeski 'obveznik, čija je zgrada ostala prazna, mora podneti poreskoj upravi radi rashodovanja osnovnog poreza taksiranu pri|avu u roku od 14 dana računajući od dana prestanka upotrebe zgrada. Izjava u poreskoj prijavi da je zgrada prazna ne može da služi kao osnov otpisa. Kazna zbog neprijavljivanja ponovne upotrebe zgrade u dvostrukom iznosu OsnOVnOg poreza propisaće, se i u OHim slučajevima gde poreska uprava VIšeći kontrolu blagovremeno ustanovi ponovnu upotrebu zgrada.

САОБРАЋА]

— Francuske železničke копратје, иргкоз зптепји газhoda za 8% prema 1933, završile su prošlu godinu sa deficitom od 31, milijarde franaka. U svojim izveštajima društva OVOga se puta ne žale samo na konkurenciju autobuskog, nego i vazdušnog saobraćaja. Robni promet smanjio se za 13%. Prema aproksimaftivnoi proceni avion je oduzeo fracuskim železnicama 44.000 čestih putnika.

— Nemačke železnice završile su prošlu godinu sa OVAakvim rezultatom: prihod je bio 3.33 milijarde mk. prema 2.92 u 1933, dobitak iznosi 24 mil. mk. Priprema se zakon o robnom prometu autobusima.

— U Crikvenici je Rkonferemoija dehegata željezničkih uprava Austrije, Čehoslovačke, Mađarske i naše zemlje. Odlučeno je, da se u Nemačkoj takođe prodaju povratne voOzne karte za sve stanice na našem Jadranu, na što su pristale sve tranzitne zemlje; zatim je snižen broj osoba kod društvenih putovanja pri popustu od 30% sa 15 na 8; predviđeno je da se u svim državama daju jednake olakšice za posećivanje sajmova,