Narodno blagostanje

_ 22. јуни 1935.

= ЗАГРЕБАЧКА БЕРЗА

= Новчано тржиште. — Готово потпуна летаргија влада и даље. Нико нема храбрости да улази у нове ангажмане. Новчани заводи се жале да немају коме поверити иоле. веће суме. Наравно уз одговарајућу сигурност и вотећи рачуна 0 ликвидитету потраживања. Хипотекарни кредити још би се могли пласирати, али нико нема воље да уз данашње кондиције свој новац веже уз тако дуги рок и уз опасност да у међувремену дође до ограничења сличних-као код пољопривреде. -. >

:: Додуше сада је и летња сезона која неповољно утиче на ток пословања. Али и узев то у обзир, пословање се креће у тако минималном опсегу како није било ни у најтежем периоду депресије. · Е

_ Девизно тржиште, — Пословање је последње . 2—3 педеље- нешто живље. Многи трговци журе се да удовоље својим обвезама на страни. Потражња за девизама стално је већа од понуде, што наравно делује на курс. Код неких девиза врше се трансакције које одговарају приму од неких 40%. : Ефектно тржиште. — Стагнација у пословању долази код ефеката још више до изражаја. Промет је далеко мањи него што је био пре 2—3 месеца. А он је битно мањи и од промета у одговарајућем периоду прошле године. Нарочито је слаб промет у ратној штети док се у доларским папирима ипак одржава известан промет. На неким састанцима зна бити и већи промет у обвезницама стабили„зационог зајма. . | Како о државним папирима и њиховом курсу нико "не води рачуна, и како је понуда јача од тражње, то и "курсеви стално попуштају. Последњих неколико дана рат„на штета је попустила за скоро 20 динара. :

На састанку од среде није на загребачкој берзи било никаквог закључка. Беглуци су били роба 63 без новца, атрарци и инвестициони зајам без робе и без новца. Блер 7% новац 65 а роба 65.50, док је код 8% новац 73 а роба 74. Стабилизациони зајам само роба 83.

Ратна штета новац 356 а роба од 358 до 360, већ према терминима. Народна банка и Паб без новца и без робе. Осијечка љевасница новац 135 а Трбовље роба 125.

ROBNO TRŽIŠTE 5тоуте

Na svetskom tržištu sirovina nastupilo |e izvesno poБођбапје, Које је došlo kao posledica primirenja situacije na međunarodnom deviznom tržištu. Izgledi za osctnije poprav"Напје сепа, sem. metala, vrlo su slabi pošto se kod većine si-

'Trovina primećuje smanjenje tražnje. Ovo dolazi do izražaja iu znatnom opadanju uvoza industrijskih zemalja, naročito „..Nemačke, Italije i Francuske. No i kod tražnje metala ne može se očekivati neki naročito veliki porast pošto je industrija nagomilala znatne rezerve, Zbog toga pretstavnici međunarodnog „kartela bakra izražavaju Dojazan da neće moći skoro postići željeno pobolišanje cena. Današnja cena bakra, izražena u „zlatu, niža je za nekoliko poena od one u istom periodu prošle godine. Tekstilne sirovine — pamuk, juta i vuna pokazuju čvršću tendenciju. Kava je i dalje u popuštanju. Kaučuk se _ nešto malo popravio, ali mu je cena u zlatu još uvek niža od _ оће u istom periodu prošle godine. U velikom padu su od _ prošić nedelje soja pasuli i laneno seme, verovatno 2609 ро_Voljnih izgleda za ovogodišnju berbu.

II Pšenica. 0 RP.Na svetskom. tržištu pšenice vlada mirna tendencija. Mnogobroini izveštaji o izgledima za žetvu .u pojedinim pro-

____ НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна-415 _

izvođačkim zemljama, koji krstate u svetu već skoro mesec dana, nisu uspeli da animiraju špekulaciju. Ova se ovoga puta potpuno uzdržala pred neizvesnošću za budući razvoj ponude i tražnje na svetskom tržištu. Suprotno ovome izvozničke zem= lje, od kojih većina očekuje dobru Žžetvu, već su u veHko :pfistupile rešavanju pitanja unovčenja i finansiranja. Rumunija ie uvela izvoznu premiju od 40% cene izvoznog pariteta..Poljska namerava da poveća izvozne premije sa 6 na &: zlotapo kvintalu. Mađarska je uspela da zaključi ugovor sa. Italijom o liferovanju dva miliona kvintala na bazi iste cene kao i prošle godine. Sada vodi pregovore sa Austrijom i Švajcarskom. Če hoslovačka se još nije odlučila u pogledu otkupnih ·cena. :pOšto u novu kampanju ulazi sa oko 25.000 vagona pšenice,: koji pretstavljaju veliki finansijski teret za monopol. Italija nasto#i da potrebe u novoj kampanji pokrije na bazi kompenzacije za svoje industrijske proizvode. Sjedinjene Američke Države imaće preko unutrašnje potrebe višak od nekih 35—40 mil. bušela sa kojima će se morati pojaviti na svetskom tržištu. Kanada ie podnela parlamentu projekt zakona O uvođenju. žitnog monopola. Prema projektu. zakona ona nameraVa da uvede dvostruku cenu, nižu za izvoz i višu za unutrašnje tržište. Gubitak na izvozu imao bi se pokriti prihodom od takse na proizvodnju brašna. |

U Roterdamu pšenica notira 3.721/> hol. for. za kvintal, a u Čikagu S17/, centi za bušel. 0

Domaće tržište pšenice je opet postalo sasvim labayvo. Kupaca uopšte nema, a ponuda je minimalna. Razlog labavoj tendenciji leži u priličnim rezervama čiji su izgledi Za iZzVOŽ vrlo slabi s jedne i u očekivanju povoljne žetve s druge strane. Cene nominalno notiraju: na Dunavu i Tisi 130, na Savi 125, na glavnoj pruzi 112 din. - _

ye

Kukuruz

[| па svetskom tržištu kukuruza vlada labava tendenčija. Poslova nema skoro nikakvih ma da uvozničke zemlje imaju ioš uvek znatnih potreba, koje, međutim, ne mogu podmiriti usled nedostatka deviza. U Roterdamu cena je pala na 2.68 hol. forinti za kvintal, a u Čikagu na 82 cente za bušel.. .

Domaće tržište početkom nedelje imalo ie vrlo čvistu tendenciju usled tražnje za Italiju, koja je dozvolila udruženju žitarskih trgovaca da mogu izvesnu količinu uvesti i preko određenog kontingenta. Tražnja za Maliju, za koju je- roba otišla preko Sušaka i Braile, popela je cenu na 80 din.--Ali čim je ova prestala pri kraju nedelje cena je pala na 78. din. za šlepsku robu i na 77.50 dim. za vagonsku paritet Тпаца, #Р0što se roba nalazi u čvrstim rukama: dovoza od strane ·proizvođača nema i ponuda je vrlo mala.

Stoka Bečko tržište stoke u ovoj nedelji prilično se popravilo. Cene dobrim volovima skočile su za 3—5 gr., srednjim za 2 gr., a svinjama za 4—6 gr. po kilogramu i nofirale su ovako: volovi prima 1—1.40 šil., druga' vrsta 0.80—1 šil., mesnate SVinje 1.30—1.38, masne 1.30—1.42 51. -

Praško tržište svinja i dalje {e vrlo labavo. Cene se kreću između 5.50 i 6.20 kr. za kg. prema: kvalitetu.

Talijansko tržište goveda je vrlo čvrsto usled „velikih kupovina od strane fabrika konzervi, koje za vojne- potrebe rade punim kapacitetom. Cene se kreću od 1.95 do::2:60: lre za kg. prema kvalitetu. Smatra se da cene neče popustiti sve dok traje tražnja za potrebe vojske. ЈАНА о

Na domaćem tržištu situacija |e nepromenjena. Prima tovljeni volovi prodaju se po 4.50, druga vrsta po 3.50, a treća po 3 din. kg. Svinje, koje kupuje Beč, postizavaju cenu od 6 до 6.50 din., a potpuno zrele, koje idu u Prag, 6.75—7 din. kg.