Narodno blagostanje

29 јуни 1935. | НАРОДНО

ходној г., док је 1931—32 г. потрошња била 37 мил., 1930 до 1931 г. 48 мил. и 1929—30 58 мил.

— Austrijski ministar finansija dr. Bureš održao je predavanje o austrijskoj valutnoj i privrednoj politici kojom je prilikom izjavio, da će se austrijska vlada i ubuduće istrajno držati zdravih principa valutne, budžetske i kreditne politike u interesu privredne obnove zemlje. On je istakao potrebu definitivne stabilizacije valuta u međunarodnom окупи Као neophodnu pretpostavku pravog suzbijanja krize. Uveren je da inicijativa za ovo mora da potekne od država koje su od uticaja na svetsku privredu. O sadašnjoj valutnoj austriskoj politici rekao je: Povratak poverenja u vođstvo austrijske уаlute i privrede već je u proleće 1932 omogućilo popuštanje u sistemu deviznih ograničenja što je imalo za posledicu vraćanje austrijskog kapitala iz inostranstva. Od tada je austrijska valufna politika postala elastičnija i širega vidika. Valutna politika naših dana zahteva aktivno vođenje. Kreditni promet sa inostranstvom mora se regulisati i nadziravati sa jednog cenfralnog mesta. Svetska privredna kriza је pokazala potrebu planske privrede u oblasti kredita. Preko iedne prave kreditne politike ima se doći do dobre valutne politike. Najvažniji zahievi ovoga principa su: 1) Naistrožije održavanje ravnoteže u svima javnim gazdinstvima, jer zaimovi za popunjavanje deficita su isto što i kreditna inflacija; 2) ispitivanje kredita koji se daju za javne radove prema njihovoj rentabilnosti; 3) održavanje nacionalno-ekonomske likvidnosti na kreditnom tržištu. ·

— Nedelju dana posle Bazler Handibanke zatražila je moratorijum i Vever banka u Švajcarskoj. lako је ovaj institut još uvek aktivan postao je nelikvidan zbog kredita u Neтаској. — Indeks cema ma malo u Beogradu (Narodne banke) iznosio je u aprilu o. g. 70,0 prema 71,1 u aprilu prošle i 70,7 u martu o. g.; najveće opadanje kod odela (sa 77,7 u prošloj na 73,7 u o. g.), zatim hrane (sa 75,5 na 72,2) i ogreva i osve{lenja (sa 73,7 na 73,2.

из пословног СВЕТА Zborovi akc. društava:

29 juni — Senćanska pamna pilana d d. u Semti. — Starokanjiška prva parna strugara i parni mlin d. d., Stara Kanjiža sa sedištem wu Senti.

4 juli — Krapinska tekstilna industrija d. d. u. Zagrebu.

БЛАГОСТАЊЕ Страна 429

7 и — D. d. za tehničke i zdravstvene mpotrepštime u Zagrebu.

8 juli — Bankovno i mjenjačko d. d., Zagreb

Trgovački registar:

Slovenska banka d. d. filijala Pivnice, upis prokuriste g.

Vesalića Ruda. — Starokanjiško kupatilo čudotvornog bunara d. d. iz Stare Kanjiže, upis članova upravnog odbora g. g. dr. Topalca Milorada, Šeregija Janoša i Vereša Đorđa. — Jugo-

slovensko Hofner-Šranc-Klajton-Šultevort a. d. iz Beograda, upis članova upravnog odbora g. g. dr. Đura Šurmina, dr. Julija Večejia i dr. Roberta Paulovića i nadzornog odbora g. 8. Milana Dobrovića i Rudolfa Berkovića. — Prva mehanička fabrika stakla za prozore a. d. Beograd, upis promene društvenih pravila. — Jugoslovenska udružena banka d. d. u Zagrebu, upis promene društvenih pravila.

PASHO

—_ Претседник С. А. Д. Рузвелт упутио је Конгресу посланицу у којој захтева да се заведе неколико нових пореза, и да се првенствено изведе оптерећење великих доходака и наслеђа. Захтеви г. Рузвелта могу се свести на: 1) порезе на крупна наслеђа и поклоне; 2) повишење пореских стопа за велике приходе; 3) порез на доходак код правних лица који би започео са 10,75% па ишао до 16,75% уместо садашњег отштег пореза од 13,75%. = У мотивацији Рузвелт је изјавио да треба стати на пут неправилном стварању великих богатстава и нагомилавању привредне моћи у неколико руку. Сматра се да нови план о завођењу нових пореза претставља објављивање рата великим предузећима и свима онима који су сачињавали опозицију његовој политици. Тражењем да се повисе порезе г. Рузвелт је задао тежак ударац поверењу, које је потребно за оживљење послова.

— Аустрија је донела закон о туристичком промету. У закону се, између осталога, каже: „Ако једна страна држава донесе одредбе, које њеним држављанима отежавају путовање у Аустрији, претседник владе може у споразуму са надлежним министрима прописати уредбу којом се на исти начин отежава путовање аустриских држављана у земљу која је донела такву уредбу." _ -

— TilosHaTH ceHarop JloHr ynyTHo je претседнику Рузвелту писмо у којем обећава да ће га свим могућим осредствима помагати, ако у року од једне недеље дана поднесе конгресу предлог о расподели великих имања. Он је додао, да ће се одмах после тога повући из политичког живота.

агаве

КОЊУНКТУРА

STANJE NARODNE BANKE NA DAN 22, JUNA 1935 GOD.

Posle izvesnog prolaznog 'smanjenja deviznog stoka u poslednjim nedeljama, pokazuje nam stanje од 22 јипа 0. 2. nov priliv deviza, za 16 na 23.35 milona. Pored toga povećana

je i rezerva zlata u kasama Narodne banke, za 7 na 1247.4 miliona (zlato u inostranstvu je opalo za 2.2 na 97.4 miliona);

ako uzmemo nu obzir vrednost podloga u valoriziranim dimarima (285%) onda iznosi povećanje u ovoj nedelji 26.7 miliona sa 1758.4 miliona od čega samo u zlatu za 9 na 1603 miliona.

Devize koje ne ulaze u podlogu, smanjene su za 19.6 na 184 miliona; metalni novac pokazuje povećanje za 21.2 na 801.2 miliona.

Kod zajmova promene st minimalne. Menični zajmovi povećani za 1.2 na 1511.2 milona a lombardni za 100 hiljada na 263.8 miliona.

U pasivi vidimo povećanje obaveza po viđenju, za 24.2 па 1324.7 miliona a to je gotovo isključiva posledica spontanog priliva po žiro-računima, za 24 na 605.5 milona što je opet 'rekordno stanje. Razni računi iznose 715.3 miliona a potraživanja države 3.8 miliona. Dalje imamo povećanje po obavezama po viđenju za 5 na 279.2 miliona li razne pasive, za 23 na 320 miliona. lo

Ove promene sti izazvale smanjenje opticaja za 27.8 na -4.354.0 miliona; opticaj if obaveze po viđenju ukupno iznose