Narodno blagostanje

ЕСтрана 452

риоду кризе још и повећани, затим се тражи коренита реформа администрације, која је скупа, као и финансијског пословања. Привредници из Дравске бановине, траже да се спроведе и децентрализација осигурања.

У периоду кризе и депресије скоро у свим земљама долази до застоја код увођења нових облика радничког осигурања, па се негде смањује и обим пословања постојећих грана. Налазе се и нови путеви за решење питања незапослености (јавни радови, нови услови рада, реорганизација постојећег начина потпомагања). У нашој земљи, где су наднице врло ниске, нови терети, би се осетили у јачој мери него код других земаља, а и до сад је врло често изнето да је и садање оптерећење надница велико, нарочито код ових у надничним разредима испод 15 динара, а таквих је у прошлој години било преко 200 хиљада само код Сузора. Према томе завођење нових грана социјалног осигурања, које није извршено ни у доба пре кризе, тешко да би се могло данас и провести, а и да не говоримо о целисходности таквих мера са гледишта и радника и народне привреде. Све мере, које су у периоду кризе подузете у циљу санације нашег радничког осигурања биле су недовољне, а

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

"Бр. 29

врло често су имале и супротно дејство. Ми смо о њима У више махова писали. Поменућемо само неколико најважнијих и најактуелнијих. На првом месту управни, административни и други трошкови захтевају знатну редукцију, која је могућа уклањањем бирократије и проширеном контролом заинтересованих (радника и послодаваца), затим сасвим треба изменити систем наплате доприноса, јер би огромне суме ненаплаћених доприноса, од којих трпе уредни платци и цело социјално осигурање, могле сасвим да удовоље законским и неопходним потребама здравствене службе. У врло ошширном извештају нема ниједне речи о томе ко су дужници и коме се врше знатни милионски отписи, само се

на једном месту напомиње да је било случајева да је отпис |

предлаган и онде, где су материјалне прилике дужника омогућивале да се принос на време наплати. Једна анкета свакако би била од користи за расветлење и коначно уређење. овога крупнога питања. Такође је много пооштрена криза осигурања, досадањом инвестиционом и опште финансијском политиком Сузора. Исто тако и здравствена служба, код које су већ постали класични рецепти аспирина и кинина, као што смо видели могле би и са садањим финансијским сретствима да буде боља.

га

Dr. Hešarich Weirich

RUZVELT PROTIV MILIONERA

Budžet S. A. D. za 1934/35 zaključen je sa manjim defTicitom, nego što se očekivalo. Bio je predviđen višak rashoda, nad prinodima u iznosu od 4,9 milijarde, ali je stvarni deficit izneo samo 3,6 milijarda dolara odnosno za 0,4 milijarde manie nego u prethodnoj godini. Prema tome biće i povećanje sa-

veznog duga manje nego Što je bilo predviđeno: umesto 31,8 ·

dug će izneti samo 28,7 milijarda dolara. Ovaj relativno „роvoljni” rezultat izazvan je jakim povećanjem prihoda i. vršenjem manjih rashoda od predviđenih. Prirodno je da je rezultat povoljan samo s obzirom na predviđanja koja su zbog taktičkih razloga bila pesimistična. Međutim, sasvim je jašno da je stanje saveznih finansija ipak nepovoljno, kada pri ukupnim rashodima od 7.5 milijarda dolara deficit iznosi, kao što je pomenuto, 3,6 milijardi dolara.

U vezi s tim lako se može razumeti da je Ruzvelt pred kraj budžetske godine uputio kongresu poslanicu, u kojoj predlaže izvesne mere za poboljšanje saveznih finansija. Prema tom predlogu treba da se putem novih poreza povećaju геdovni savezni prihodi za 340 miliona dolara godišnje, koji bi se iznos upotrebio naročito za otplatu saveznog duga. U pitanju je zavođenje novog poreza na nasledstva i poklone, i to za prenos velikih imanja od 10 miliona dolara i više. Osim toga, treba da se poveća i porez na dohodak kod velikih dohodaka: umesto dosadašnje jedinstvene stope od 50% kod dohodaka iznad 1 miliona dolara imalo bi se zavesti nekoliko različitih stopa, koje idu od 60 do 80% kod dohodaka između jednog i 10 miliona dolara. Najzad postoji želja da se jače oporezuju i dohotci velikih društava. Umesto dosadašnje jedinstvene stope od 13%/4%, koja.je važila za sva društva, došla bi progresivna poreska. skala, čiji bi se stavovi kretali između 108/4 1 163/4%.

Da li će pomenuta povećanja poreskih stopa doneti stvarno povećanje fiskalnih prihoda, koje se očekuje, nije izvesno. Poznato je, naime, da se i poresko zakonodavstvo.poslednjih godina sastojalo u povećavanju poreskih stopa, pri čemu su obično naročito jako povećavane stope na veće poreske klase. Porez na dohodak (sa prirezom) povećan je u Dro-

šloj godini na 59%. Porez na nasledstva odnosno na poklone u najvišoj klasi istovremeno je povećan sa 48% na 60%. Tom prilikom -prošireno je i pravo pojedinih država i opština u pogledu oporezivanja velikih dohodaka, nasledstava i poklona. Prema tome postoji opasnost da ne dođe do izvesne poreske preopterećenosti, koja bi morala imati iste posledice, kao što je to bilo u Francuskoj, gde su se zbog poreskih defraudacija pokazali manji fiskalni prihodi.

Osim toga, treba imati u vidu da se nove skale povećanih poreskih stopa odnose na objekte koji, tako reći, ni ne postoje, Kriza je, naime, smanjila visinu piramide: dohodaka i imanja. Kao što pokazuju statistički podaci, smanjio se broj velikih imanja i velikih dohodaka, tako da su gornje poreske klase prazne. Uspešna korektura poreskog sistema morala bi se, u Vezi s Tim, ograničiti na to da ostvari pravilnije poresko opterećenje kod postojećih nižih klasa imovine i prihoda, kao što je to učinjeno u novoj Nemačkoj. Na taj način bi se došlo do potpunijeg i pravednijegz opterećenja svih poreskih obveznika. To je upravo u Americi potrebno, jer ona poznaje samo nekoliko velikih klasa, dok niže klase nisu skoro ni opterećene porezom. Svesnu korekturu u ovom pravcu pretstavlja i nameravano preuređenje društvenog poreza, kod kojeg se ima zavesti jedna skala poreskih stopa analogna onoj kod poreza na lični dohodak. |

Međutim kao što se vidi iz pretsednikove poslanice, nova poreska reforma ne rukovodi se pomenutim mofivima. Pomenuto fiskalno gledište samo je od drugostepene važnosti, jer je glavni cilj nove poreske reforme u tome, da se produži izvršenje socijalno-političkog programa, koji je Ruzvelt sebi postavio zalažući se za „Nju dil”. Osim foga, ova reforma prefstavlja vešt taktički potez, koji ima za zadatak da politički oslabi jednostrane radikalne socijalne reformatore (Share the wealth — podelite bogatstvo), kao što su senator Long i sveštenik Kuglin. S druge strane postoji, možda, i želia da se. istovremeno kazne i krupni kapitalisti, koji su se pokazali kao veliki Ruzveltovi protivnici ne samo u doba Nire, već i nedavno u kongresu prilikom rasprave zakonskog predloga o.