Narodno blagostanje

___24, август 1935, НАРОДНО

— „јутро“ доноси да ће овогодишња производња грожђа у Дравској бановини бити већа од прошлогодишње. - — Пољопривредне коморе у Пољској тражиле су од "владе, да се пре 1 октобра, када падају плаћања, уведе "једногодишњи мораторијум за земљорадничке дугове. Овај захтев мотивисале су ниским ценама пољопривредних производа и рђавим стањем у пољопривреди.

— Овогодишња производња бухача у Далмацији се "цени на 75 вагона осушеног. Квалитет је бољи од прошлогодишњег. Цене свежег бухача износе 3 до 3,7 дин., а осушевог 8 до 15 дин. по кг.

INDUSTRIJA

- — Turska je podnela parlamentu tri zakonska predloga i to: Zakon o istraživanju rudnog bogatstva; Zakon o osnivanju Eti banke, koja bi se bavila finansiranjem izvođenja projekata u oblasti rudarstva i elektrifikacije; Zakon o institutu za elektrifikaciju.

— U Mađarskoj otkrivena su nova malazišta bauksita na prostoru čija je dužina 25 km. Keramička fabrika (glina) и Масуагбуаги росесе eksploataciju tih nalazišta.

— U Italiji se osniva novo društvo za eksploataciju uglje-

nih rudnika, tzv. Aziendđa Carboni Haliani. Glavnica iznosi 50 miliona lira od kojih država upisuje 60%. Država će davati društvu za vreme prvih 9 godina ı godišnju subvenciju od 3 miliona lira.

— Bačka fabilka plima poručla je 2 hil|. tona wglja iz Zonguldaka u Turskoj. Posle Mađarske i Austrija se počinje interesovati za turski ugali kojim su Austrijanci neobično za-

· dovolim. Sa dosadašniim najvećim liferantom bečke fabrike · pima, rudnicima u Ostravi (Čehoslovačka), zaključen j|e штеsto dosadašnjeg dugoročnog ugovora o liferaciji samo kralkoročni ugovor.

— U Jtahiji je obrazovan prinudni kartel fabrika celuloze i hartije, koji ima za zadatak da radi na razvijanju domaće produkcije celuloze i na »discipliniranju« proizvodnje i prodaje hartije.

— Бугарска намерава да откупи део акција „Бугарска телеграфија“, који се налази у рукама Пардубице Телеграфија (Чехословачка).

— Министар трговине и индустрије одобрио је оснивање нове фабрике кудеље у Лесковцу.

"TRGOVINSKA POLITIKA

— Belgija ie sa Italijom zaključila ugovor o liferovanju 420.000 tona kamenog uglja.

— Austrijski izvoz drva u julu bio je 11.500 vagona prema 10.200 u istom mesecu prošle godine.

— Sn-ženje cena ruskog drveta na engleskom tržištu izazvalo je živu tražnju, te je usled toga porastao i uvoz iz Švedske.

— Engleska je predložila Holandiji da pristane na kontingentiranje uvoza jaja, a ova je odgovorila, da to može učiniti sama pod uslovom da na to pristanu i druge zemlje uvoznice.

— Poljska |e uvela izvozne premije na poljoprivredne proizvode i to: za pšenicu, raž, ječam, ovas i helidu 6 zlota, 'grašak, pasuli, sočivo 6 zlota, uljanu repicu, senf i mak 6 zl., laneno seme 12 zl., киде по зете 10 zl., brašno 6—10 zlota prema kvalitetu, kašu od ječma 12 zi., kašu od heljde 10 zl., kašu od ovsa 9 zl., polirani grašak 8 zlL, slad 3 zl., sve za 100 kg. |

— Američki ministar Hel dao je pretstavnicima svetske štampe izjavu u kojoj je pledirao za neograničeno uspostav„ljanje klauzule najvećeg povlašćenja. Samo ako se fo bude činilo, biće moguće uskrsavanje veiske frgovine. U praksi, međutim, SAD nastavljaju praksu recipročnih ugovora. Tako

БЛАГОСТАЊЕ Страна 553 se na foj osnovi sprema f{rgovinski ugovor sa Čehoslovačko?i, Meksikom i Čileom, dok je ugovor sa Brazilijom već gotov, te će verovatno počeikom septembra biti potpisan. Pregovori sa Kanadom slabo napreduju i izgledi za zakljiučenie ugovora ·su minimalni.

— Ускоро ће се састати мађарско-талијански паритетни одбор, који ће проучити могућности за још веће интензивирање муђусобног трговинског промета.

= Између Мађарске и Швајцарске закључен је споразум о куповини 600.000 кв. пшенице.

— Италија је пристала да измени услове о компензацији мађарских говеда да би овима, услед скупоће сточне хране, омогућила и убудуће рантабилан извоз.

— Поводом вести у страној штампи о неплаћању поруџбина талијанска влада објавила је саопштење у коме се каже, да су плаћени сви робни дугови настали до 8 јуна 1935 год.

—- Југословенско-грчки трговински преговори, који су вођени неколико недеља на Бледу, «астављени су у Београду.

— Решењем Министра финансија, извоз у Енглеску, у погледу располагања добијеним девизама, изједначен је са извозом у остале неклириншке земље. У будуће извозници девизе, добијене од извоза у Енглеску, имају преко овлашћених завода нудити 50% уместо раније 33%.

— Мталија ће послати нарочитог изасланика у Енглеску, који ће организовати набавку угља за рачун државног монопола. Да би се отклониле садање тешкоће плаћања влада је вољна да гарантује исплату.

— У чехословачко-аустријском. клирингу појавио се активни салдо од 35 миљ, кр. у корист Аустрије, те је прашка Народна банка обуставила издавање дозвола за компензације.

—- Бугарска је донела уредбу о унапређивању извоза вина, комине, кљука и штпиритуоза према којој ови производи уживају ослобођење од свих такса и царине, као и 50% полуста у превозу државним железницама.

— Мађарска је отпочела да извози у Немачку заклане свиње.

— Мађарска је понова отпочела да преко клиринга увози каву из Немачке»

SOCIJALNA POLITIKA

— „L” Hatormation” donosi da je u 1934 god. prosečna nedeljna zarada nemačkih radnika iznosila 22,82 marke. U Istočnoj Pruskoj ona ne dostiže ni 15 maraka, a kreće se oko 28 maraka u hanzeatskim gradovima. Mesečne plate činovnika iznose prosečno 179 maraka. 5

— Ruzvelt je 15 avgusta polipisao novi zakon o SOCIialnom osiguranju prema kome će ubuduće sva potrebita lica preko 65 godina starosti, kao i ona slepa uživati mesečnu penziju od 30 dolara. Za isplatu penzija Federalna vlada daje jednu, a vlade zemalja drugu polovinu. Za obezbeđenje penzija nameštenika stvara se naročiti fond u koji ulažu po pola DOslodavci i nameštenici. Uplata penzionog doprinosa počinje 1937 sa 190 s tim da se do 1949 mora povećati na 3%. Sem toga, zakon uvodi i osiguranje na slučaj nezaposlenosti za koje će do 1939 poslodavci plaćati 1%, a od toga 3% vrednosti plaćenih nadnica. Izvršenje. zakona za nekoliko godina zahtevaće 4—5 milijardi dol. godišnje.

NOVČARSTVO

— Prošle nedelje izvršeno je svečano polaganje temelja zgrade Poštanske štedionice i glavne pošte telegrafa i telefona. To će biti najveća zgrada u Jugoslaviji. Osvećenje je izvršio Patrijarh Varnava sa jednim kritičnim pogledom na našu ekonomsku i finansijsku politiku, na uzroke ekonomske križe ı na sredstva njezinop lečenja. Potom je gen. direktor о. il-r