Narodno blagostanje

Страна 602 II ЉАА

— Bugarska је и prvomi polgođu 'ovć: godine uvezla: 731 kom. pisačih mašina prema 1 Kom. u ата КЕ prošle godine. - 5

— 'Џ ргуот ројсоди O. g. uvezeno 'je u našu zemlju 546 automobila prema 230. u istom DUO |] ЈЕ и 1933: godini. а.

— U avgušti o. | narnice 4,71 mil. dinara.

— Штеди Rumunije i Nemačke zaključehi je :dopiihs}i. kdirinški Wugovom u kome je prva, u pogledu 440. opterećenja uyoZa, priznala Nemačkoj klauzulu najvećeg „povlašćenja.

— Mađarska je ustanovila specijalmi fond za premiranje izvoza tekstilnih proizvoda u koji će (OE na „preduzeća, uplaćivati 1% vrednosti proizvodnje. | о

— Između Poljske i Danciga sklopljen | je niz novih зроrazuma o trgovini mlekom, maslom, jajima, mesom, mašću, ribom, krompirom sirom i stočnom hratiom; Cene će зе određivafi sporazumno s vremena na vreme, ako bi odgovarale interesima obeju zemalja. · ; у 0:

— Promet turista porastao je U ПАДА prema prošloj godini sa 618 hili. na 830 hilj., a:prihodi.sa 180 mil. šilinga na 240 mil. šil. Najveći deo pasive austrijske spoline trgovine time je pokriven. S obzifom na tu okolnosti, traže neki krugovi, da se kod trgovinskih pregovora: pirlikom davanja povlastica uzme u obzir i tf. zv, turistički bilans. Time bi se još više komplikovala već:i onako zamršena И trgovinskih pregovofa., ~ U MN с

'i2005ili Su prihodi matiborske 'cari-

талијом и компензациони са Грчком износили су 5 O.M. 474 мил. дин. што претставља максимум.

СПИНА ПОЛИТИКА · и

= Код уибцанзког Онтота бо је u 2 00uslu 0. с. 83 hil|. osiguranih, za 260 manje nego u istom mesecu BL 90dine. Bolovalo je 2.084.. Prosečna osigurana nadnica je iznosila 22,32 din. (muških 25,0 i ženskih 18,0 d.), manje za 0,34 dinara. Celokupna dnevna zarada iznosila je 1,84 mil. din. manje za: 35 hilj. dinara.

_— Kod petrovgradskog Ouzora bilo je u julu o. g. 22.220 osiguranih sa prosečnom obezbeđenom nadnicom od |. 21 а sa'nadnicom· do 17 din. bilo je 13.740, a preko 40. din. 1.446. Najviše je bilo osiguranih kod kućne posluge (2.880), zatim u industriji hrane i pića (2.364) i trgovini (2.290).

—- Mađatska je · propisala NM е nadnice za zidarske i molerske radnike. :

__ Na- skupštini. saveza: apotekarskih saradnika u Веоgradu govoreno je protivu kolektivnog i dugotrajnog postupka za dobijanje koncesije; protivu udovičkih apoteka, koje. ostaju u rukama nestfučnih lica; protivu načina: dobijanja: koncesija, uposšlenja nekvalifikovanog osoblja i ft. di

== На конференцији привредних комора: у Љубљани поред резолуције -о "сељачким · дуговима; донете; су и резолуције до избору органа радничког осигурања, нацрту Закона о јавним штедионинама и нацрту Закона о овлашћевим инжењерима. Тражено је да се избори за управе у уста-.

новама социјалног осигурања што пре спроведу. Предложени изборни ред, по жоме би избори стајали, више милиона“

динара, треба преиначити“ и. упростити, на тај начин што би (се: избори ВАМ П радничких И послодавачких Ко-. мора. ; а

НОВЧАРСТВО. |

— Kod Poštanske štedionice iznosio је Кгајет avgusta o..B. broj čekovnih, računa .25.115 prema 25.029 u julu 0. [e Ulošci su. porasli sa 1.075;1 mil. 411. па. 1. 1742. mil. din. Broj

štednih: knijžica je. porastao. sa, 342,181 na 346. 834, a saldo DO. štednom. prometu sa 810,6.na 818,6 mil, „dinara. "Skupa ulošci

na štednju i po tek. računima dostigli su blizu 2 miliarde di-

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

—-Наши активни елитин ша салди са Немачком, И-.

nara (1.993 mil.), što dosad nikad nije bio slučaj. Ukupni čekovni promet je iznosio 6.597 mil. din., od čega bez gotovine 55,41%. __-- Ма colavnoj skupštini Jugoslovenske mudružeme bamke a. d. primljen je prečišćeni bilans odobren od Ministarstva trgovine i industrije i izabrana nova uprava, u koju su ušli g. 8.: Mihajlo Tereščenko kao pretsednik; dr. Stanko Švrljuga i Damjan Branković, kao potpretsednici; Makso Antić, Oskar Barth, dr. Teodor Bošnjak, Ernest Ehrlich, Zoltan Hajdu, Robert Hankar-Solvay, Stevan Koen, Artur Machnik, dr. Želimit Mažuranić, general Milivoje Nikolajević, Stevan Pavlović, d-r O Кеа Žica Šterm, kao članovi, a u nadzorni odbor а. 6: 1. R. Culpin, dr. Miroslav Daničić, Rafajlo Finci, Stevan Ooo Hans Lochner.

— Čehoslovačka zabramjuje пазе тога novac, Ona je izradila projekat zakona o zaštiti mesmetanog opticaja zakonskih platežnih srefstava, kojim se zabranjuje: osnivanje i rad preduzeća koja, radi omogućenja razmene robe ili usluga bez upotrebe novca, upotrebljavaju potraživanja svojih članova na taj način, što se njima može sa izvesnim odbitkom raspolagati po žiro računu; članstvo, učešće i pomaganje ovih preduzeća; iskazivanje cena bilo na koji način, sem u čehoslovačkim krunama. Ukoliko postoje ovakva preduzeća moraju likvidirati u roku od 14 dana. U mohtivacijii ovoga zakona, između ostaloga, kaže se: U poslednje vreme sve se više širi gledište, zasnovano na Gezelovoj teoriji, da se ublaženje krize može postići valutnim merama. Inicijativom propagatora ove ideje озпоуаne su neke zadruge na principu razmene robe i usluga bez upotrebe novca, već pomoću cbračunskih bonova. Prošire= njem ove akcije nastale bi velike оразпозн пе зато Za Vaићи пеојо 1 za socijalne odnose.

— Proizvodnja zlata u Кип, n prvom ројооди оуе godine, prema istom periodu 1934, povećala se za 44%

— U vremenu od 20 do 31 avgusta: zlatni stok (Ohjhnske banke pao je sa 4.90 na 4.70 milijarde lira.

— Velike švajcanske banke vode pregovore za роуесапје kamatne stope.

— Taljanska banka povećala je diskontnu stopu za (2 па 3%

—. Shodno američkom bankarskom zakonu од 1933, Коjim je naređeno privatnim bankama da se moraju odlučiti ili za depozitne i kreditne ili efektne i emisione poslove, banka |. P. Morgan i Co. oglasila se depozitnom bankom. Za efektne i emisione poslove osnovan je poseban zavod.

— Ramunsko Ministarstvo finansija namerava da osnuje naročito nadleštvo u čiji bi delokrug spadali svi poslovi oko dodelivanja i kontrole deviza. Narodna banka koja je te poslove dosad obavljala, ne raspolaže dovolinim brojem osoblja da bi mogla savladati sav taj posao koji se povećao u poslednje vreme. ČinovništVoO поуог nadleštva biće neposredno

odgovorno Ministarstvu finansija, verovatno zbog loših iskustava sa deviznim aletama u poslednje vreme.

|— Austrija je skoro u celosti ukinula devizna ograničenja. Jednom naredbom dozvoljeno je ponovo iskivanje zlatnika sa strane privatnika u državnoj kovnici, što je ukinuto pre četiri godine kada su uvedena devizna ograničenja. Devizne zalihe Austrijske Narodne banke u stalnom su porastu. Najveći je porast čeških kruna. Češka preduzeća u velikoj meri ртебуагаји svoje krune u Šilinge.

ЈАВНЕ ФИНАНСИЈЕ |

-___Ministarstvo lnansija izdalo je Pravilnik za Sprovođenje odredbe finansijskog zakona o odlaganju razreza odnosno: naplate već raztezanog poreza na rente. Pravilnikom se propisuje da pravo na odlaganje razreza imaju samo oni poreski. obveznici koji svojim redovnim poreskim prijavama prijave SVO. je potraživanje i kamatu, a podnesu dokaze da zbog platne.