Narodno blagostanje

12, октобар 1935.

лизам не иде за тим да успостави совјете. Према томе не жели се ни револуција, већ само извесне реформе. Национализација треба да обухвати кредитне установе и базичне индустрије. Великим акционарима имала би се дати извесна

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 665

отштета, која би им омогућила пристојан живот. Промене које синдикални покрет захтева односе се на друкчију расподелу фискалних терета и приноса производње. Француска банка требало би да пређе у државне руке.

ОБАВЕШТАЈНА СЛУХ

ПОЉОПРИВРЕДА

— Грчка ће ове године довршити исушење око 40 хиљ. хектара мочвара и језерске површине. Исушено земљиште налази се код језера код Јанице и Арцан-Аматова, језера код Ахиноса и мочвара код Филипи.

— Естонија је 1935 извезла много више шумских јагода него ранијих година.

— Турска изградиће три нова силоса, у Афион—Карахисару, Јеркјеју (на прузи Анкара—Каисери) и Полатлиу. Први ће имати капацитет од 5.000 тона, остала два по 4000 т. Трошкови ће изнети око мил. турских · лира. Грађевинске послове раде Французи, машине лиферују Немци.

— — 0 тицаагађуц polioprivrede radi se na sanaciji Saveza hrvatskih seljačkih zadruga. Sanacija treba da se izvede na taj način što će se Savezu isplatiti protuvrednost za 10.000 јшага koje mu je zemljište 1928 god. oduzeto u toku agrarne reforme i razdeljeno među agrarne interesente. Ako Savez dobije tu svoiu, neće uopšte biti potrebne neke dalje mere za saniranje.

— U somborskom srezu poljski miševi naneli su velike štefe usevima.

— Turska berba smokava izneće ove godime u izmirskom kraju oko 26 hilj. tona; i lane je bila ista.

— Ministarstvo poljoprivrede iznadilo je projekt jedinstvenog. zadružnog zakona, Кој, između ostaloga, predviđa: ukidanje monopola jednog Saveza na teritoriji Srbije, obligatnu reviziju, podelu saveza na poslovne i revizijske, obavezno članstvo u Glavnom zadružnom savezu, kontrolu Glavnog zadružnog saveza nad poslovnom politikom pojedinih saveza, grupisanje kreditnih zadruga u jedinstvenu organizaciju i 1. d.

— Berba jabuka u zapadnoj Srbiji daće 3000 vagona od čega, posle odabiranja, dolazi za izvoz u obzir oko 2000 kom. Sada se prima kvalitet plaća 140 din., a ostali 110—130 din. та mtc.

— Valufni štrajk danskih seljaka, o kome je u našem listu bilo nekoliko puta reči, privremeno je pred izbore obustavljen. Vođe pokreta obrazlažu 'obustavljanje time što smatraju da je takva akcija za vreme izborne kampanje nepotrebпа 1 nezgodna. Međutim, protivnici ivrde da je pravi razlog potpuni neuspeh štrajka.

. — Mađarska obraća sve veću pažnju kulturi ricinusa koji naročito dobro uspeva u severnoj Baranji, oko Pečuha. Za sada domaća proizvodnia (12 vag. ricinusovog ulja godišnje) pokriva dobru četvrtinu potreba mađarske industrije, ali |e cena (150 penga za metr. centu) veća nego ona inostrane robe.

— Međuparlamenfarna konferencija za trgovinu rešila je da pozove 11 zemalia Srednje Evrope da ustanove stalan biro za poljoprivredu. Zadatak toga biroa biće suzbijanje polj|oprivredne krize i međusobno usklađenje poljoprivrednih interesa tih zemalja, radi normalne raspodele viškova žita koji se nalaze u njima.

У | Prema pisanju pariskog Tana od jula 1934 do jula 1935. broj krupne stoke u Rusiji porastao je za 58%. Broj ro-

gate- marVe porastao je sa 6,5 na 10,3 miliona, a broj svinja .

sa 3 na 4,5 miliona. Porast broja ovaca je još veći, i iznosio je u julu o. g. 17 miliona prema 9 miliona u julu 1934. Ovi podaci odnose se samo na stoku odgojenu na specijalnim far-

mama. Stočarstvo je, prema zvaničnim podacima, jako napredo-

valo i ma ·ostalim poljoprivrednim posedima. -

— Zbog porasta cene pšenice Francuska banka је заорštila da zadruge mogu dobiti avans od 50 franaka po kvintalu na pšenicu koja je kod njih stokirana, umesto dosadašnjih 45 franaka a za pšenicu koja se još nalazi kod samih proizvođača 40 franaka, umesto dosadašnjih 35 franaka.

— Međunarodni poljoprivredni institut u Rimu ceni OVOgodišnju evropsku žetvu pšenice na 430 miliona kvintala, odnosno za 12 miliona kvintala više nego u prošloj godini. Ovo je najbolja dosadašnja žetva, izuzevši onu iz 1933 Која је даја 476 miliona kvintala. Na celoj severnoj hemisferi, izuzevši Rusiju i Kinu, žetva je dala 830 miliona kvintala, odnosno za 30 miliona više nego u 1934, ali mnogo manje od proseka 19291933, koji iznosi 904 miliona Rkvintala. Zbog znatno slabije žetve na južnoj hemisferi (Argentina i Australija) ovogodišnja svetska proizvodnja ne može da podmiri potrebe, tako da će se morati pribeći starim stokovima, kao i za vreme prethodne kampanje. Izvozni viškovi ovogodišnje žetve cene se na 120 miliona kvintala, a potrebe zemalja uvoznica na 140 miliona.

ИНДУСТРИЈА

— Holandske fabrike cigareta: zaključile su kartelni ugovor, koji treba da im obezbedi monopol proizvodnje.

— Bugarska ofvara novu veliku tvornicu pamučnih tkanina u Kurilu kod Sofiie. Celokupni uređaj liferovaće Nemačka.

— 'Trska tvonica maski protiv Wirovnih gasova ima ka-” pacitet od 3000 komada, čime su pokrivene sadašnje potrebe. Zaposleno je 360 radnika, među njima 80 žena.

— Електрана „Фола“, која у производњи електричне енергије у Дравској бановини учествује са 60%, произвела је прошле године 130.37 мил. квч. према 1287 у 1933 год. Приход је био 16.3 мил. дин., а година је закључена са губитком од 133.625 дин.

— Elektrifikacija Mađarske višiće se pomoću velikih centrala, koje će liferovati struju na velike daljine. Namerava зе osnivanje dve velike cenfrale. | ;

— У Дравској бановини било је, према званичној статистици банске управе, у 1934 год. укупно 655 електричних централа. 150 централа су предузећа за продају струје приватницима; централа за властиту потребу има 505. Према начину погона 475 централа се покрећу воденом снагом, 91 централа паром, 22 водом и паром, а 25 дизелмоторима; остале су комбиноване. Укупно је произведено 181,2 мил. киловат часова. Потрошња је износила 159 мил. киловат часова; 6,5% отпада на приватно осветљење, 1,5% на јавно осветлење, а 56,1% на погон.

— Аустријско рударство све јаче се механизује. У току 1934 повећао се број електричних бушалица за 8 (сада их има 260), електромотора за 74 (има их 2,177), коњских снага за преко 10 хиљ. (има их сада 53,8 хиљ.).

— У С.А.Д. пронађен је начин добијања одличног бензина из природног гаса и гаса који се производи у рафинеријама нафте. Полимеризацијом наиме могу се гасови код рафиновања претворити у погонско средство за моторе; до сада су употребљавани само као гориво у индустријске сврхе.

— Естонски министар пољопривреде одбио је захтеве приватних пилана и изјавио да је естонској држави циљ да и прераду дрвета узме у своје руке, пошто су шуме и онако већ највећим делом њена својина.